img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kuda za praznike

Uskrs u Grčkoj: „Hristos anesti“ u svetlu lambada

03. april 2024, 09:41 Maja Popović
Foto: AP/Thanassis Stavrakis
Krf: Uskršnje bacanje krčaga sa vodom
Copied

U Grčkoj se proslavi Uskrsa pridaje poseban značaj. Svaki kraj ove zemlje ima svoje specifične običaje, dok “lambade” nigde ne izostaju. Ovi, često bučni običaji ni ateiste ne ostavljaju ravnodušnim, a uskršnje slavlje mnogi Grci posle crkve nastavljaju u noćnim klubovima

Predstojeći praznici idealna su prilika za višednevno putovanje, s obzirom da će mnogi zaposleni u Srbiji imati šest vezanih neradnih dana početkom maja. Izbor destinacija u Srbiji, ali i Evropi je veliki, ali ona koja se izdvaja po običajima vezanim za proslavu Uskrsa je Grčka.

Foto: foto: AP/Thanassis Stavrakis
Uskrs na Krfu

Grčka nije samo more, iako bi se početkom maja mogla ukazati savršena prilika i za uživanje na nekoj od mnogobrojnih plaža. Ova obližnja zemlja nudi bezbroj mogućnosti za aktivan odmor, obilaske gradova, planina i arheoloških lokaliteta, a uskršnji običaji stvaraju poseban doživljaj.
Neradni dani u Grčkoj

Ono što ove godine može biti posebna pogodnost za putnike je što je u Grčkoj proslava Dana rada odložena za 7.maj, pa će 1. maja sve regularno raditi. Inače, odluku o pomeranju obeležavanja Prvog maja donelo je grčko Ministarstvo rada, sa obrazloženjem da bi neradan dan usred Velike sedmice poremetio tržište. Tako će neradni dani u ovoj zemlji biti od 5. do 7. maja, dok će se na Veliki Petak raditi od 13 časova, jer je pre podne rezervisano za litije širom zemlje koje će predvoditi cvećem ukrašen epitaf.

Mnoge turističke agencije organizuju putovanja do Atine, Soluna, Krfa ili Meteora, a oni koji su spremni za malo više avanture, putovanje mogu organizovati i sami. Direktne avio linije saobraćaju od Beograda do Atine i Soluna, dok autobusi spajaju i druge gradove dveju zemalja. Putovanje do udaljenijih mesta moguće je organizovati međugradskim autobuskim i avio linijama, trajektom ili kolima.

Lambade

Osim farbanju jaja, Grci posebnu pažnju posvećuju ukrašavanju lambada, kako ih oni zovu. Reč je o svećama koje posebno pripremaju za vaskršnju liturgiju.

Gde god da se u ovoj zemlji nađete veče uoči Uskrsa, zapazićete vesele i fino doterane skupine Grka koji idu ka crkvi. Neki to čine sa porodicom, neki sa prijateljima, ali svi će u rukama nositi sveće. Deca sa posebnim ushićenjem pripremaju lambade i isčekuju ponoć, kada će se širiti plamen Svetog ognja.

Momenat kada se crkvena zvona oglase, sveće jedna o drugu upale i ulicama odjekne jednoglasno “Hristos Anesti” (Hristos Voskrese), retko da i ateiste ostavi ravnodušnima.
Nakon liturgije, običaj je da se lambada odnese kući i njenim plamenom osvešta dom. Potom sledi pravo slavlje. Ono što se nekada odvijalo na trgovima, poslednjih decenija preseljno je u noćne klubove. Većina Grka će do zore, uz muziku i piće, proslavljati najznačajniji hrišćanski praznik.

Velika subota na Krfu: Komad bokala za sreću

Aposlutno najposećenija destinacija u Grčkoj tokom uskršnjih praznika je Krf. Na ovom jonskom ostrvu ukrštanje venecijanske tradicije sa pravoslavnim običajima iznedrilo je posebnu atrakciju koja svakog Ukrsa privuče više desetina hiljada posetilaca.

Tokom čitave Velike sedmice na Krfu se mogu pratiti različite manifestacije, ali najveća atrakcija je na Veliku Subotu. To je dan kada se sa balkona i prozora na glavni gradski trg Spianadu bacaju glineni vrčevi sa vodom, jer se veruje da se na taj način tera nesreća.
Krfljani se tog dana bude rano ujutru i već u 6 su u crkvi Panagia ton Ksenon, gde se oponaša zemljotres koji je, prema Svetom pismu, usledio nakon Prvog vaskrsenja. Potom sledi litija u crkvi Svetog Spiridona, zaštitnika ostrva, odakle kreće još jedan epitaf, ovaj put u znak sećanja na epohu venecijanske vladavine, kada je to bilo zabranjeno na Veliki Petak.

Za to vreme znatiželjni posetioci se već okupljaju na trgovima Spianada i Liston, kako bi zauzeli što bolju poziciju za posmatranje i fotografisanje bacanja glinenih bokala. Tada počinje posebna euforija, a, kažu Grci, valja se komad razbijenog bokala poneti kući, za sreću.

Svih tih prazničnih dana ulicama se širi muzika Krfske filharmonije koja važi za jednu od najstarijih i najboljih u Grčkoj.

Meteori na stenama

Svakako da je Sveta gora najsvetije mesto u Grčkoj, ali ono koje je gotovo podjednako važno, a dostupno svima, nalazi se u Tesaliji.

Na stenama visine 800 metara uzdižu se srednjovekovni manastiri poznati pod jedinsvenim nazivom Meteori. U ponoć na Vaskršnju subotu, vrata svih šest aktivnih manastira se otvaraju da dočekaju one koji žele da prisustvuju čitavom verskom obredu.
Na dan Vaskrsa, kao i u danima koji slede, u podnožju Meteora možete iskusiti narodnu proslavu, nešto poput vašara u Srbiji. Naseljem Kalambaka tada se širi miris jagnjećeg pečenja, dok se služi vino uz zvuke grčke narodne muzike, praćene folklornim nastupima.

Veliki petak: Fenjeri u Pirgosu

Santorini je jedno od retkih vulkanskih ostrva u Egejskom moru. Njegov specifični oblik i na liticama izgrađena naselja privlače milione turista, a mnogi ovdašnji zalazak sunca smatraju najromantičnijim na svetu.

Međutim, ništa manje romantičan nije ni Veliki petak. U Pirgosu, gde se pruža pogled na čitavo ostrvo, meštani na svaku kuću, crkvu, baš na svaki zid postavljaju limene fenjere. Kada se vatra upali i obasja čitavo ostrvo, epitaf koji prate hiljade vernika sa svećama u rukama, kreće niz krivudave uličice.
Rat raketama

Nesvakidašnji običaj zvani “rat raketama” odvija se na Veliku Subotu na ostrvu Hios. U večernjim časovima započinje ispaljivanje raketa, koje se pojačava u ponoć kada crkvena zvona označe Vaskrs.

 

Rat dveju parohija udaljenih jedna od druge oko 400 metara seća na tursku okupaciju, a činjenica je da je ovo ostrvo od obale današnje Turske udaljeno samo sedam kilometara. Ovaj događaj pravi je spektaktl, ali iziskuje opreznost i poštovanje sigurnosnih barijera.
Za one koji žele mirniju proslavu, postoje i druge manifestacije širom ostrva poznatog po proizvodnji mastike. Jedan od običaja koji se neguju na ovom i na drugim ostrvima je spaljivanje Jude.

“Kalo kalokeri”

Od Uskrsa simbolično počinje letnja sezona u Grčkoj, pa tada i primorska mesta oživljavaju. Taverne i smeštajni objekti otvaraju vrata posetiocima, tih dana ponajviše domaćim. Zbog toga se osim “Hristos Anesti”, neretko možete začuti i “Kalo kalokeri”, što bi značilo “Srećan početak leta”.

Tagovi:

Uskrs Turizam Grčka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Toplotni talas

19.jul 2026. A.M.

Učestale temperature preko 35 stepeni: Beograd nije pripremljen za ekstremne vrućine

Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi

Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

19.jul 2026. I.M.

Engleska osvojila bronzu pobedom nad Francuskom u spektakularnom meču u Majamiju

Fudbalska reprezentacija Engleske pobedila je Francusku sa 6:4 u Majamiju u meču za treće mesto na Svetskom prvenstvu. Bukajo Saka je postigao het-trik, a Kilijan Mbape je turnir završio sa 10 golova

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure