img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smena na klupi FSJ-a

Trojka na klupi

09. мај 2001, 22:58 Vladimir Stanković
Copied

Ako je smena Đorića bila očekivana i logična, rešenje sa tročlanom selektorskom komisijom Boškov-Ćurković-Savićević i nije. Naprotiv...

Za mnogo godina u Španiji naučio sam jedno nepisano pravilo: kada predsednik nekog fudbalskog kluba učestano daje podršku svom treneru, sasvim je izvesno da mu traži zamenu. Sledeći tu logiku, odmah pošto je Milovan Đorić dobio „punu podršku“ Stručnog saveta FSJ-a bilo mi je jasno da je njegova selektorska karijera završena, tim pre što je Branko Bulatović, generalni sekretar FSJ-a, tumačeći stav Stručnog odbora FSJ-a jasno stavio do znanja da on nimalo ne obavezuje Odbor za hitna pitanja FSJ-a koji u pravnom vakuumu od 23. februara – kada je istekao mandat celom rukovodstvu – traje u FSJ-u.

Đorić je smenjen jer je od devet mogućih osvojio dva boda, i za kratko vreme uspeo da se posvađa sa polovinom starijih reprezentativaca, dok se još vuku repovi njegove „pedagogije“ iz mlade selekcije. Sa takvim bilansom njegov dalji opstanak na kormilu reprezentacije zaista je bio nemoguć i bolje je bilo preseći agoniju dok još postoje bar neke šanse da se domognemo drugog mesta i baraža.

KOALICIJA NA KLUPI: Sastanak Odbora za hitna pitanja trajao je više od deset sati što bi, valjda, trebalo da posvedoči da su rukovodeći ljudi FSJ-a razmatrali sve opcije i tražili najbolje rešenje. Trojka koja je izabrana da spasava jugoslovenski fudbal navodno nije imala pojma da je u kombinaciji, konsultacije su obavljene tokom sednice, i sva trojica su pristala da pomognu. Jedan od glavnih argumenata predlagača bio je da „nije prvi put u našem fudbalu da se izlaz traži u komisiji“. To je, naravno, tačno ali ova komisija je po mnogo čemu različita od svih prethodnih. U njoj je samo jedan trener, i to ne aktivni, ali su zato tu jedan aktivni igrač i jedan aktivni funkcioner.

Trio Boškov-Savićevic-Ćurković liči pomalo na DOS. Malo autoriteta zarad pokrića (Boškov), malo Crne Gore i Zvezde (Savićević), malo Partizana i FSJ-a (Ćurković). Kako će „koalicija“ funkcionisati ostaje da se vidi, ali neke činjenice ne daju pravo na optimizam. Dejan Savićević nikada nije bio na klupi u drugoj ulozi osim kao igrač, a Ćurković, koji je karijeru završio pre 30-ak godina, klupu pamti iz vremena kada je bio rezerva Šoškiću u Partizanu. Ostaje Boškov, veliki trener ali poprilično van tokova savremenog fudbala. Možda grešim dušu, ali ne bih se kladio da bi sva trojica zajedno bila u stanju da nabroje 11 Rusa koji su nas pobedili 25. aprila u Beogradu.

Komisija je, očito, formirana kao pokriće, u pokušaju da se podeli odgovornost, da se nađe kompromis. Nema sumnje da će odlučujući meč u Moskvi igrati najiskusniji igrači, što podrazumeva i Piksija Stojkovića. Utakmica je takvog karaktera i značaja da je logično da igraju najiskusniji, ali ostaje pitanje ko će ih i kako pripremiti, ko će odabrati taktiku, odrediti markacije protivničkih igrača. Selektorska komisija će, prema informacijama iz FSJ-a, „samostalno odrediti trenera“, ali nedvosmisleno je rečeno da oni sastavljaju tim i da su oni odgovorni za igru i rezultat. Ako je tako, jasno je da će trener – ako ga uopšte bude – biti iz kategorije „večitih pomoćnika“. Niti će komisiji pasti na pamet da za trenera predloži, recimo, Muslina ili Tumbakovića, niti bi oni to prihvatili sa trojkom šefova iznad sebe. Ostaje da se razjasni zašto dvojica najboljih domaćih stručnjaka nisu, pojedinačno ili kao tandem, izabrani za delikatan zadatak spasavanja onoga što se spasti može. ZAŠTO NE MUSLIN ILI TUMBAKOVIĆ: Da li su se protivili Crvena zvezda i Partizan? Da li je FSJ izbegavao da se odluči za jednog od njih dvojice da se ne bi zamerio drugom klubu? Slavoljub Muslin je praktično dao saglasnost da odradi ta dva meča „ako to neko od njega bude tražio“, a verovatno ni Ljubiša Tumbaković ne bi mogao da odbije takvu dužnost da mu je ponuđena. Međutim, umesto na jednog od dvojice najboljih domaćih trenera koji odlično poznaju naše igrače jer su većinu trenirali, izbor je pao na tročlanu komisiju koja će sigurno uraditi najbolje što može, ali izvesno je da je i Milovan Đorić želeo najbolje… Utisak je da u kritičnom trenutku po jugo fudbal nije bilo dovoljno hrabrosti da se nađe najbolje rešenje. Našem državnom timu treba trener od autoriteta, stručnjak kome se veruje zato što zna više od drugih, vidi bolje, predviđa tačnije. Mogu li to Boškov, Savićević i Ćurković? Miljan Miljanić je pred kraj svog prinudno produženog mandata propustio priliku da za isti sto dovede Zvezdu i Partizan, i pitanje selektora za dve utakmice (a možda i dalje) reši između Tumbakovića i Muslina koji su u datoj situaciji, čini mi se, ipak najbolje rešenje. Neodlazak na SP neće biti samo sportski neuspeh koji će razočarati naciju već i ozbiljan ekonomski udar za FSJ. Reč je o milionima švajcarskih franaka zarade od koje bi se mirno živelo do narednog evropskog prvenstva. FSJ je u prošlom ciklusu uspeo da „veže“ jedno svetsko (Francuska) i jedno evropsko (Belgija i Holandija) prvenstvo, i to je bila ogromna finansijska injekcija. Neodlazak u Japan i Koreju, a na najboljem smo putu da to postignemo, bio bi veliki korak nazad.

Sve selektorske komisije

26.8.1934–1.1.1935 – Ivo Šuste, Mata Miodragović, Petar Pleše – 6 utakmica

10.5.1946–25.8.1948 – Milorad Arsenijević i Aleksandar Tirnanić – 18 utakmica

15.7.1952–28.3.1954 – Milorad Arsenijević, Aleksandar Tirnanić, Leo Lemešić – 19 utakmica

9.5.1954–17.10.1954 – Branko Pešić, Aleksandar Tirnanić, Leo Lemešić, Franjo Velfl, Milovan Ćirić – 9 utakmica

19.4.1959–25.6.1961 – Dragomir Nikolić, Aleksandar Tirnanić, Ljubomir Lovrić

8.10.1961–19.6.1963 – Ljubomir Lovrić, Prvoslav Mihajlović, Hugo Ruševljanin – 21 utakmica

19.9.1963–17.6.1964 – Ljubomir Lovrić, Hugo Ruševljanin – 8 utakmica

18.4.1965–7.9.1965 – Aleksandar Tirnanić, Milan Antolković, Miljan Miljanić, Abdulah Gegić – 3 utakmice

4.5.1966–1.6.1966 – Aleksandar Tirnanić, Miljan Miljanić – 2 utakmice

18.9.1966–6.11.1966 – Aleksandar Tirnanić, Miljan Miljanić, Rajko Mitić, Vujadin Boškov, Branko Stanković – 4 utakmice

19.12.1973–3.7.1974 – Miljan Miljanić, Milan Ribar, Sulejman Rebac, Tomislav Ivić, Milovan Ćirić – 11 utakmica

26.6.1977–30.11.1977 – Marko Valok, Stevan Vilotić, Gojko Zec – 6 utakmica

30.4.1986–19.5.1986 – Ivan Toplak, Ivan Osim – 3 utakmice

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure