img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Psihologija liderstva

Svi za jednog, jedan za sve

28. maj 2025, 21:37 dr Zoran Pavlović
Copied

Dobro liderstvo je timski rad. To je liderstvo koje ne funkcioniše kroz prisilu, već kroz artikulaciju vrednosti koje povezuju – pravde, slobode, odgovornosti. U tom kontekstu, “mi” nije ekskluzivno, već uključuje sve koji dele te vrednosti bez obzira na političke, etničke ili bilo kakve druge pripadnosti i nudi viziju društva zasnovanog na pravnoj državi i jednakim šansama

Liderstvo je jedan od svepristupnih fenomena ljudskog kolektivnog života. Svaka mala ili velika, formalna ili neformalna grupa ima osobu koja predstavlja njenog vođu. Istorija ljudske civilizacije dobrim delom je popis (ne)uspešnih vođa i njihovih (ne)dela. Budući da često kroje sudbinu miliona, pitanje šta čini uspešnog lidera izaziva kontinuirani interes naučnika, političara, javnosti. Kako “objasniti” jednog Abrahama Linkolna, Napoleona, Nelsona Mandelu, ali i Adolfa Hitlera ili Donalda Trampa? Tradicionalne teorije osciliraju između ideje da se lideri rađaju ili da ih rađaju povoljne i specifične okolnosti.

...
…

Knjiga Nova psihologija liderstva: identitet, uticaj i moć u izdanju izdavačke kuće Clio, koju su pisala trojica istaknutih psihologa – Aleksandar Haslam, Stiven Rajher i Mihael Platov – nudi drugačiji pogled na stari problem: uspešno liderstvo nije individualna veština ili odnos liderā i sledbenikā, već društveni proces zasnovan na deljenom identitetu između liderā i sledbenikā. Ono od čega “stara” (ideja o harizmatičnom lideru i rođenom vođi) ili “aktuelna” psihologija liderstva (odnosi razmene između lidera i sledbenika; podsticaj lične i kolektivne transformacije) “pate” jeste individualistička (naglasak na lideru) i dekontektsualizovana perspektiva (naglasak na stabilnosti karakteristika i odnosa) koje nisu dovoljne za objašnjenje jednog (i tu započinje “nova” psihologija) grupnog fenomena.

Liderstvo ne čine samo lider ili samo lideri i sledbenici, već lideri i sledbenici u društvenoj grupi. Lider nije nikada samo lider (čitaj: u socijalnom vakuumu), već lider konkretne organizacije, nacije, religije itd. Iza ovih naizgled terminoloških sitničarenja krije se zapravo fundamentalni iskorak u poimanju liderstva koje nije prepoznavanje onog nečeg posebnog što izdvaja izuzetnog pojedinca ili specifičnosti odnosa liderā i sledbenikā, već proces putem kojeg lideri i sledbenici počinju da jedni druge gledaju kao deo zajedničkog tima ili grupe. Ukratko, ključ liderstva je u tome da ga razumemo kao nešto što podrazumeva “mi”, a njegova učinkovitost zavisna je od zadovoljavanja četiri principa delovanja izvedenih iz postavki teorija socijalnog identiteta i socijalne kategorizacije.

Prvi od njih glasi da lider mora biti prototip grupe, mora biti opažen kao njen tipičan član, oličenje onoga što grupu čini posebnom. “Znam kako narod živi jer sam i sâm iz naroda!”, uzvikuje naš hipotetički lider iz naroda koji nije, pritom, bez dana radnog staža van politike, ne nosi patike i sako koji uvredljivo mnogo koštaju i ne jede za večeru neka egzotična morska stvorenja. Ono prototipsko nije skup fiksnih karakteristika “nas”, već relativno u odnosu na to ko su “oni” i po kom kriterijumu se od “nas” razlikuju (npr. etničkom ili ideološkom), baš u skladu sa onom anegdotskom da je Čerčil dobijao u ratu (kada se na mestu lidera želi borac), a gubio u miru (kada se na mestu lidera želi, recimo, obrazovani reformator).

Drugi, samorazumljivi, princip uspešnog liderstva glasi da lider mora delovati u interesu grupe, a ne radi ličnog bogaćenja ili interesa spoljnih grupa. “Borim se za Srbiju, ne za sebe!” uzvikuje ovaj naš lider, a da, pritom, kada kaže “Srbija”, ne misli “moja familija”, “moja partija” ili nešto treće “moje”, već, u granicama svojih nadležnosti, insistira na javnom i opštem interesu.

Treći princip glasi da lider mora graditi osećaj zajedništva, aktivno oblikujući kolektivno razumevanje “ko smo mi”, koristeći narative i vrednosti koji učvršćuju grupnu koheziju. “Srbija je jaka kad je jedinstvena!” uzvikuje lider i pritom dodaje da “nijedan građanin ili građanka Srbije nije ‘ološ sa dna kace’, terorista, izdajnik…”.

Naposletku, lider mora pokazati da “mi vredimo”, uspešno sprovesti grupne vrednosti u stvarnost, realizovati zajedničke ciljeve i ideale. “Gradimo budućnost za našu decu!”, čujemo naposletku od lidera koji misli za svu decu, a ne doslovce za svoju i decu svojih.

Liderstvo je, dakle, proces upravljanja društvenim identitetom, učinkovit u meri u kojoj ispunjava četiri opisana principa. Ali, često previđana, postoji ključna razlika između učinkovitog i etičkog liderstva ilustrovana, u ekstremnom slučaju, tzv. “problemom Hitlera”, veštog lidera (?) koji je podstaknutu mobilizaciju koristio za ugnjetavanje i tiraniju najgore vrste (tj. nije bio etičan). Drugim rečima, učinkovit lider nije isto što i dobar lider. U zavisnosti od toga kako se veštine identitetskog liderstva koriste, autori prave razliku između benignog i toksičnog liderstva. Benigno liderstvo promoviše saradnju i dobrobit svih, dok toksično koristi identitet grupe za izazivanje sukoba i štetu drugima. Razlika između ova dva je razlika u tome ko definiše ko smo “mi” i u čemu se ogleda sadržaj identitetâ koji su u igri.

Oba oblika liderstva su naša svakodnevica koju nam ova knjiga pomaže da razumemo. S jedne strane imamo aktuelni režim, oličen u visokoj koncentraciji moći i populističkim narativima koji demonstrira paklenu “trojku” toksičnosti. Tu je, najpre, monopolizovano i privilegovano “mi” koje znači “oni koji su sa mnom” i svako ko se ne slaže sa spin diktatorskim vođom, uvek zaslužnim (za uspehe), a nikada odgovornim (za poraze), neprijatelj je naroda. Tu je, potom, manipulacija identiteta kroz “uvrnutu žalopojku” – retorički mehanizam kojim se narod uverava da je stalna žrtva spoljnog ili unutrašnjeg neprijatelja koji se, namesto sopstvenih nedostataka, okrivljuje za nedaće; mašinerija isključivanja, podrugovljavanja i političkog “sektaštva” koja radi punom parom. Naposletku, budući da je “naša” grupa jedina “ispravna” i moralna, uništavanje njenih neprijatelja mu dođe kao plemenit poduhvat i svakodnevna obaveza. Ova vrsta liderstva gradi moć “nad” drugima – kroz kontrolu resursa, medija i straha – ali time iscrpljuje kolektiv i razara društvenu koheziju. Da se pozovemo na B. Brehta: “Mladi Aleksandar je osvojio Indiju? Zar on sâm?”. Nikako, ma šta nam priča(li)…

Dobro liderstvo je timski rad. Studentski pokret koji je u poslednje vreme izrastao u simbol otpora i nade pokazuje potencijal za drugačiji, benigni tip liderstva – liderstvo “uz pomoć”, iznutra, koje se gradi na zajedničkom identitetu, saradnji i solidarnosti. To je liderstvo koje ne funkcioniše kroz prisilu, već kroz artikulaciju vrednosti koje povezuju – pravde, slobode, odgovornosti. U tom kontekstu, “mi” nije ekskluzivno, već uključuje sve koji dele te vrednosti bez obzira na političke, etničke ili bilo kakve druge pripadnosti i nudi viziju društva zasnovanog na pravnoj državi i jednakim šansama. Upravo ta razlika između “moći nad” i “moći uz pomoć”, u teoriji identitetskog liderstva, određuje razliku između dominacije i osnaživanja, između lidera koji traži podanike i porobljava i lidera koji stvara građane i oslobađa. Liderstvo, dakle, nije samo veština mobilizacije, već i moralni čin oblikovanja zajednice. A budućnost društva zavisi od toga kakvo “mi” budemo izabrali da budemo, poslušno ili pobunjeno.

Implikacija teza iznetih u knjizi je da će zajedno delovati oni koji se identifikuju kao članovi zajedničke društvene kategorije; granice tih kategorija definišu veličinu i potencijal mobilizacije. Lojalnih vođi je uvek neminovno i neuporedivo manje od onih lojalnih pravu i pravdi. Pravo pitanje koje ova knjiga stoga nameće nije ono uobičajeno koga, nego šta mi više čekamo?

Autor je redovni profesor Filozofskog fakulteta UB

Tagovi:

Dr Zoran Pavlović Knjiga Lider Psihologija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zemljotres

30.jul 2025. M. L. J.

Jak zemljotres i cunami u Rusiji, evakuacija u Japanu i na Havajima

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni, koji je pogodio Daleki istok Rusije, izazvao je cunami. Japan i Havaji naredili su evakuaciju.

Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure