img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Građevinarstvo

Statika: Nauka bez koje bi se građevine srušile

04. novembar 2024, 14:31 M.J.
Copied

Nakon smrtonosne nesreće svi mediji se upuštaju u statičke probleme železničke stanice u Novom Sadu, mada se retko upotrebljava ili objašnjava pojam „statika“. A upravo statičari treba da pronađu razlog urušavanja nadstrešnice

“Statika je bila loša”, “mora se videti da li je konstrukcija objekta statički bezbedna”. Slične fraze mogu svugde da se čuju nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Šta je statika i zašto je ona od presudne važnosti za gradnju svakog objekta, bez obzira da li se radi o maloj badži na potkrovlju, mostu ili stospratnici.

Statika je, prema definiciji, nauku koja spaja granu fizike i inženjeringa, koja proučava zakone ravnoteže tela, kao i uzroke usled kojih dolazi do promene stanja ravnoteže.

Prve naučne osnove ove nauke postavio je Arhimed.

Ključ za sigurnu gradnju

Statika je ključna u procesu projektovanja i izgradnje jer omogućava da se svaka zgrada napravi stabilno i bezbedno. Ona pomaže inženjerima i arhitektama da predvide koliko opterećenja zgrada može da izdrži.

Ova nauka daje odgovore na pitanja: koliko snažan treba da bude temelj; koliko stubovi mogu da nose; koje materijale je najbolje koristiti?

Novosadska železnička stanica: Skrojena prema potrebama čoveka

Kada inženjeri pravilno primene statiku, svaki deo zgrade – od temelja do krova – postaje čvrst i izdržljiv. Ovo je posebno važno za visoke zgrade ili objekte koji se nalaze u područjima gde su zemljotresi česti.

Pomoću statičkih proračuna može se, na primer, odrediti koliko elastičnosti i fleksibilnosti zgrada treba da ima kako bi izdržala potrese bez ozbiljnih oštećenja.

Bez pravilne statičke analize, zgrade bi bile podložne oštećenjima ili čak ururušavanju. Statika omogućava da se uklone rizici na objekltima koji se grade.

Pravilna primena statike pomaže da građevinski objekti izdrže različita opterećenja, kao što su težina materijala, sneg, vetar i zemljotresi, broj ljudi, vozila…

Zato je statika temelj svakog sigurnog građevinskog projekta – ona omogućava da gradimo na način koji je bezbedan za sve nas.

Šta radi statičar?

U procesu izgradnje objekta, pored arhitekte, inženjera i građevinara, statičari igraju jednu od ključnih uloga.

Statičar, ili građevinski inženjer specijalizovan za statiku, pre same izgradnje obavlja nekoliko zadataka.

Prvo, procenjuje vrstu tla i predlaže odgovarajući tip temelja koji može izdržati težinu zgrade i spoljašnje sile. Ovo je osnovni korak jer pogrešan temelj može ugroziti stabilnost cele strukture.

Između ostalog, statičar projektuje osnovne konstrukcijske elemente (stubovi, grede, zidovi) kako bi oni pravilno rasporedili opterećenje i omogućili stabilnost.

Oni tokom celog procesa blisko sarađuju sa arhitektama, kako bi se njihove procene uklopile u dizajn objekta koji se gradi.

Neretko, statičar nadziru gradilište kako bi se uverio da su svi elementi građeni prema projektu i specifikacijama. Takođe prati kvalitet materijala i izvođenja radova.

Po završetku radova, statičar često izdaje izveštaj ili sertifikat koji potvrđuje da je objekat stabilan i siguran za upotrebu.

Tagovi:

Urušavanje nadstrešnice Statika Železnička stanica Nesreća Novi Sad tragedija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Lionel Mesi i Lamin Jamal, finale Svetskog prvenstva 2026.

Finale Svetskog prvenstva u fudbalu

19.jul 2026. Aleksa Petrovski

Argentina – Španija: Mesijev poslednji ples za istorijsku titulu ili Jamalov napad za dinastiju

Aktuelni svetski prvak ili šampiona Evrope, Mesi ili Jamal, Argentina ili Španija - ko će osvojiti pehar na Svetskom prvenstvu u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

19.jul 2026. I.M.

Engleska osvojila bronzu pobedom nad Francuskom u spektakularnom meču u Majamiju

Fudbalska reprezentacija Engleske pobedila je Francusku sa 6:4 u Majamiju u meču za treće mesto na Svetskom prvenstvu. Bukajo Saka je postigao het-trik, a Kilijan Mbape je turnir završio sa 10 golova

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure