img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rodžer Federer, teniser decenije

Šta nije u redu s ovim momkom

23. decembar 2009, 16:31 Marija Vidić
Copied

Federera smatraju najdostojanstvenijim sportistom novije generacije: uvek čist, ispeglan, uljudan, ljubazan. Širom sveta rado je viđen za zeta, pomaže deci Afrike i žrtvama prirodnih nepogoda. Bori se s onim što po sopstvenim kriterijumima smatra nepravdom u tenisu i samo zaista retko uradi nešto pogrešno – kaže lošu reč o protivniku ili se ljutitim tonom obrati novinaru

Udruženje teniskih profesionalaca (ATP, Association of Tennis Professionals) sredinom decembra proglasilo je Rodžera Federera za tenisera decenije. I ne samo decenije! U ATP-u navode da je Švajcarac „verovatno najbolji igrač tenisa u istoriji“.

Od prve velike titule koju je 2003. godine osvojio na Vimbldonu, tada dvadesetjednogodišnji Federer gotovo da nije posustao. Ista titula – šampion najprestižnijeg turnira Vimbldona – pripala mu je i 2004, i 2005, i 2006, i 2007. godine. Sledeće 2008. je u finalu izgubio od Nadala, da bi ponovo uzeo isti pehar u junu ove godine. Kako mu je bilo i koliko mu je značilo, samo on zna. Prema sopstvenom priznanju, bio je preopterećen brigom da njegova supruga Mirka, koja je nekako uspela da dođe na tribine, ne počne da se porađa baš tokom finalnog meča. Posle pet setova protiv Endija Rodika u igri koju je ATP posle proglasio za meč godine, osvojio je 15. grend slem titulu, rekordnu u svetu tenisa, i čestitke od legendarnog Pita Samprasa. Kakav je to finiš bio! Na dodeli pehara i tanjira Rodik je, mada bogatiji za nešto više od 400.000 funti, na ivici suza, šmrca, i po ko zna koji put ostaje drugi. Kaže da je zaista sve pokušao i da Federer zaslužuje sve što je i dobio.

Federer tada nije plakao, mada je nekako bilo očekivano. Jedan uzdržani Švajcarac koji igra kao mašina i retko pokazuje emocije na terenu poklekao je u burnoj 2009. dva puta. Kada je osvojio Rolan Garos prvi put u životu – plakao je od sreće. Pre toga na Australijan openu, kada je u petom setu izgubio od Španca Rafaela Nadala i nikako nije mogao da se sabere, gledaoci su gutali knedle, a brojni fanovi su plakali s njim.

NA KOLENIMA: Kasnije tokom leta, nakratko je dozvolio Nadalu da preuzme prvo mesto na ATP listi. I kada su te bure prošle, kada je opasnost od Nadala nestala, pošto se oženio, dobio decu i napunio 28 godina, mnogi su pomislili da će se ipak, u velikom stilu i dostojanstveno kako samo i ume, oprostiti od tenisa. To se, sad znamo, nije dogodilo: želi da ga četvoromesečne bliznakinje vide kako se takmiči!

Ovi fragmenti Federerove 2009. teniske godine nisu najupečatljiviji deo njegove karijere. Svi se još sećaju njegovih velikih mečeva, na primer prošlogodišnjeg finala Vimbldona. Bila je to jedna od najuzbudljivijih igara u poslednjih nekoliko godina, odigrana po blagoj kiši i završena po mraku: ni na treću Nadalovu meč loptu Federer nije trepnuo, samo je uzdahnuo i napravio izraz koji govori „Oh, well“. Onda je tako elegantno ka Nadalu vratio neuhvatljivu dijagonalu da se publika podigla na noge. Kod četvrte Nadalove meč lopte nije imao sreće, pogodio je mrežu. I tako mu je Nadal u petom setu finalnog meča, posle četiri sata i 48 minuta igre sa previše obrta, ispred nosa uzeo titulu. Pobednik se, uobičajeno, bacio na travu i počeo da se valja. Federer takvo divljanje po tribinama i bacanje po zemlji nikad sebi ne bi dozvolio, pogotovo ne na Vimbldonu gde je belo svetinja. On samo ponekad, ako mu je baš mnogo važna pobeda, klekne ili čučne. Ovog puta je posmatrao protivnika s interesovanjem, a bez nekog posebnog izraza lica i nikako s visine ili sa zavišću. U svlačionici je konačno s blagim osmehom objasnio očigledno: da mu je trenutno veoma, veoma teško, jer mu je Rafa dao previše šansi.

Mnogi su ga poslednjih godina kritikovali zbog „hladnoće“ na terenu, zbog suza nakon mečeva, „uštogljenosti“ i previše kulturnih fraza koje iznova prosipa posle svakog meča. Čoveku sigurno nije lako: em stalno pobeđuje, em je prvi teniser sveta od januara 2004. godine, ne računajući onu malu pauzu od letos. Osim toga, nije lako gledati svoj pad, čak ni samo dva meseca.

USPON: Federer je rođen 8. avgusta 1981. u Biningenu kod Bazela. Sin Švajcarca i majke iz Južne Afrike (oboje zaposleni u farmaceutskoj industriji), rastao je u malom predgrađu na tromeđi Švajcarske, Nemačke i Francuske i vaspitavan je kao katolik. Korene nije zaboravio: još ima i južnoafričko državljanstvo, a njegova fondacija uglavnom pomaže deci Afrike da dobiju kvalitetnije obrazovanje i mogućnost za bavljenje sportom. Počeo je da trenira kada mu je bilo osam godina. Njegova porodica je, kaže Federer, tokom njegovog detinjstva uložila mnogo vremena i novca u treninge zbog čega im je veoma zahvalan. Dok je odrastao, idoli su mu bili Pit Sampras i Boris Beker. Iste godine, 1998, kada je postao profesionalac, osvojio je prvo mesto u konkurenciji juniora i nekoliko velikih turnira.

Uspehe i slavu nizao je po redu, kako i dolikuje. U septembru 2005. uveliko je bio prvak, i slavan: reket koji je koristio u finalu US opena prodao je na aukciji za nešto više od 25.000 dolara i tu sumu dao američkom Crvenom krstu kao pomoć žrtvama uragana Katrina. U novembru iste godine magazin „Pipl“ proglasio ga je za „najseksipilnijeg živog muškarca“, a BBC ga je 2004. i 2006. proglasio za sportsku ličnost godine. U oktobru 2007. bio je 30. na listi 100 najuticajnijih ljudi iz sveta sporta koju je sastavio magazin „Biznis vik“, a „Tajm“ ga je stavio na svoju listu 100 najuticajnijih ljudi sveta. U njegovom govoru ne oseća se ego, pisao je tada „Tajm“. „Kada razgovarate sa Rodžerom, on učini da se vi osećate važni.“ Federerovo lice je na poštanskim markama Švajcarske, a preuređena arena u rodnom gradu dobila je njegovo ime – tako mu se zajednica „odužila“. Da je osvojio i poštovanje tenisera pokazuje i njegova funkcija predsednika saveta ATP igrača. Pošto je Nadal potpredsednik, često su u kontaktu i rade zajedno. Odnos ova dva igrača na terenu ATP je proglasio za rivalstvo decenije. A kada bi nekako mogao, na šljaci bi zaigrao s Borgom, na travi s Bekerom.

SVE ŠTO VOLE MLADI: Sebe opisuje kao vedru, poštenu, pozitivnu, ambicioznu i druželjubivu osobu otvorenog uma. Nedavno je na pitanje fana o životnim ciljevima koji se ne tiču tenisa odgovorio da je počeo veoma ozbiljno o tome da razmišlja. „Moja fondacija će definitivno postati jedan od prioriteta u budućnosti, posebno u drugoj polovini moje karijere. Ranije sam se fokusirao na stvari koje moram da uradim kako bih postao bolji igrač; sada sve više i više razmišljam o tome šta želim i šta mogu da uradim pošto prestanem da se aktivno bavim sportom. Takođe, sve češće razmišljam o braku i porodici.“ U međuvremenu se oženio bivšom teniserkom Mirkom Vavrinec, koju je upoznao na Olimpijadi u Sidneju 2000. godine gde su se zajedno takmičili za Švajcarsku, i imaju bliznakinje. Mirka je prestala da igra tenis 2002. godine zbog povrede stopala i od tada radi kao Federerov PR menadžer. Štampa ih od letos predstavlja kao veliku bučnu porodicu koja stalno putuje. Zapravo, samo nekoliko dana pošto su bliznakinje rođene, otputovali su svi zajedno na sledeći turnir, pa na sledeći… Tu je još i nekoliko „kućnih“ ljubimaca, mačka Džindžer i krave Žilijet i Edelvajz. Vremena, tek sada, nema mnogo. Na pitanje obožavaoca koju knjigu je poslednju pročitao, odgovara da čita mnogo novina i magazina, na primer o automobilima ili putovanjima i da voli „Nešnel džiografik“ i „Vog“, a vozi uglavnom leksuse i mercedese. Navijač je Rome i fan Zinedina Zidana, inspirišu ga Boris Beker, Majkl Džordan, Nelson Mandela i roditelji, a sluša Lenija Kravica, Madonu, Majkla Džeksona i AC/DC. Omiljeni filmovi su mu Dobri Vil Hanting, Gladijator, Bornov identitet, Kad jaganjci utihnu i filmovi Džejmsa Bonda. Govori engleski, nemački, francuski i pomalo švedski i italijanski, a dobar prijatelj mu je Tajger Vuds. Govoreći o njemu i drugim idolima i omiljenim sportistima, dodao je da ga možda neki ljudi porede s velikim imenima, ali da on sam to ne čini. „Moj cilj nikada nije bio dostizanje najvećih teniskih rekorda“, rekao je čovek koji je ATP poziciju broj jedan zadržao rekordnih 237 nedelja.

U avgustu je u jednom intervjuu objasnio da mu je mnogo teže bilo da dođe do prvog mesta nego da ga zadrži. „Stalno sam razmišljao o velikom pritisku pod kojem sam. O tome sam mislio i kad sam osvojio Vimbldon 2003. godine. Mislio sam, u redu, broj jedan mora da je tu negde iza ugla. Nije bilo baš tako, ali kada sam uspeo da dođem do njega, odjednom sam mogao da ponovo zaigram slobodno.“

VIDICI: Mada ne planira da se uskoro oprosti od tenisa, sve češće se čuje da je već zakoračio u finiš karijere. Poslednji u nizu to je glasno izgovorio nekadašnji teniser Andre Agasi, koji je odlučio da ove godine otkrije baš sve što mu je na duši (uzimao spid, nosio periku, mrzeo tenis jer ga je otac primoravao da igra…). Agasi je izjavio i da smatra da je Federerovo, kao i Nadalovo vreme prošlo – dolaze mlade snage, među kojima je ovogodišnje iznenađenje mnogih turnira i pobednik US opena – dvadesetjednogodišnji Huan Martin del Potro. „Ako uzmemo u obzir talenat, mislim da je Endi Mari najbliži osvajanju grend slem titula. Mislim da on ima to što je neophodno da bi se protivnici pobeđivali na različitim podlogama“, smatra Agasi.

Ali i posle nekoliko većih ovogodišnjih poraza Federer je nastavio da govori kako je motivacija tu, a njegova žeđ za pobedom još jednako jaka. Ako je bio šampion na terenu, upravo se tako pokazao i van njega. Jer, Federer je mnogo više od fantastične igre. Smatraju ga najdostojanstvenijim sportistom novije generacije: uvek čist, ispeglan, uljudan, ljubazan. Pomaže deci Afrike i žrtvama prirodnih nepogoda. Bori se s onim što po sopstvenim kriterijumima smatra nepravdom u tenisu, i samo zaista retko uradi nešto pogrešno – kaže lošu reč o protivniku ili se ljutitim tonom obrati novinaru.

Pre par nedelja za Sandej tajms je rekao da mu ljudi stalno govore da ne može da bude svetski teniser broj jedan i ujedno dobar momak. Svaki od velikih igrača imao je neku oštrinu: Konors, Mekenro, Agasi, Sampras, Beker. „Onda sam došao ja, pa su govorili: ‘Ovaj čovek savršeno govori tri jezika! On je iz Švajcarske, neutralne zemlje, on je fin, ljubazan, igra prelepo… šta nije u redu s njim?’“

Profil

Pozicija na ATP listi: 1

Igra jednoruki bekhend

Reket: Wilson

Odeća i patike: Nike

Postao profesionalac 1998. godine

Osvojio 61 titulu u singlu i 7 u dublu, kao i jedno olimpijsko zlato u Pekingu prošle godine, u dublu.

Od nagrada u karijeri zaradio je 53.362.068 dolara, od toga u 2009. 8.768.110 dolara

Rođen 8. avgusta 1981. godine u Bazelu, Švajcarska

Visok 186 cm, težak 85 Kg

Federer van terena zarađuje možda i više nego od nagrada. Ima desetogodišnje ugovore s kompanijama Nike, Rolex, Wilson i Jura, švajcarskim proizvođačem mašina za kafu. Tu su još i Gilette i Mercedes, a sve ove kompanije zajedno donele su mu, prema pisanju američke štampe, oko 28 miliona dolara godišnje. Kada mu je ugovor s Nike istekao prošle godine, potpisao je novi kojim dobija 11,6 miliona godišnje!


Pehari

2009. (4) Sinsinati, Vimbldon, Rolan Garos, Madrid

2008. (4) Bazel, US Open, Hale, Estoril

2007. (8) Tenis Masters kup, Bazel, US Open, Sinsinati, Vimbldon, Hamburg, Dubai, Australijan open

2006. (12) Tenis Masters kup, Bazel, Madrid, Tokio, US Open, ATP Masters Series Kanada, Vimbldon, Hale, Majami, Vels, Australian open, Doha

2005. (11) Bangkok, US Open, Sinsinati, Vimbldon, Hale, Hamburg, Majami, Indian Vels, Dubai, Roterdam, Doha

2004. (11) Tenis Masters kup, Bangkok, US Open, ATP Masters Series Kanada, Gštad, Vimbldon, Hale, Hamburg, Indijan Vels, Dubai, Australijan open

2003. (7) Tenis Masters kup, Beč, Vimbldon, Hale, Minhen, Dubai, Marsej

2002. (3) Beč, Hamburg, Sidnej

2001. (1) Milano


Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvojica novinara s gas maskama i šlemovima

Mediji

02.januar 2026. K. S.

Smrtonosna godina za medije: Koliko je novinara ubijeno širom sveta 2025?

Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta

Infantino i Tramp

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

01.januar 2026. Vukašin Karadžić

Kako su Infantino i Tramp od fudbala napravili soccer

Muzički program na poluvremenu, „četvrtine“, preskupe karte… Sve ide ka tome da će na Svetskom prvenstvu 2026. fudbal postati „amerikanizovan“. A navijačima se to nikako ne dopada

Nova godina

Rečnik

31.decembar 2025. N. Rujević

Nova godina se uvek dogodi

Otkud dolazi reč „godina“ i šta je izvorno značila

MTV

Popularna kultura

31.decembar 2025. I.M.

Kraj jedne ere televizijske muzike: MTV ugasio svoje kanale

Emitovanje kanala MTV Music, MTV 80s, MTV 90s i Club MTV prestalo je ovog jutra u šest časova, čime je završeno značajno poglavlje u istoriji televizije

Sport

30.decembar 2025. Novak Marković

Sportska godina za zaborav: Bilans neuspeha reprezentacije

Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine

Komentar
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure