img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tradicija

Srpska kruna, svekrvin jezik, đulovi i ostali ćilimi

01. mart 2023, 16:57 Sonja Ćirić
fotografije: iz privatne arhive
IZ RIZNICE STARIH ZNANJA: Milica Živadinović ispred Kraljevskog ćilima
Copied

Milica Živadinović je slikarka, ali je za nastanak monografije Ornamenti Srbije, pirotski ćilim važnije što je praunuka pisca Bore Stankovića

Nedavno, a u vreme kad se očekuje da će pirotski ćilim biti upisan na Uneskovu listu svetske kulturne baštine (“Vreme” br. 1652), Laguna je objavila monografiju Ornamenti Srbije, pirotski ćilim, na srpskom i na engleskom jeziku.

Njena autorka je Milica Živadinović, slikarka, ali i praunuka pisca Bore Stankovića, što je za nastanak ove knjige o pirotskom ćilimu bilo presudno.

Diplomirala je slikarstvo na Akademiji lepih umetnosti u Versaju, odbranila doktorat na Univerzitetu u Parizu, i posle slika na kojima su bili kosmički predeli, planete, sateliti, dubine irisa oka, počela da stvara umetnički nakit. Ispostavilo se da se na medaljonima, ogrlicama, narukvicama i minđušama sve češće pojavljuju geometrijske, simetrične forme koje, kaže, nije namerno zazvala.

Jer, u Vranje, u spomen-kuću svog pradede Bore Stankovića, kročila je prvi put 2020. godine i, kaže, osetila da se otkrivaju odgovori na pitanja koje je godinama sebi postavljala.

Na dovratku kuće bio je ćilim. “Šara, u ćilimarskom jeziku poznata kao sofra, nalazi se gotovo identična u formi i u bojama na jednoj od mojih slika. U baba Zlatinoj sobi, koja je odgojila slavnog pisca, zatekla sam gvozdeni krevet prekriven ćilimom, pored koga stoje razboj i preslica. Tkanine u kući i na terasi koje prekrivaju minderluke, stočiće, tronošce, podove, ispunjene su gotovo identičnim ornamentima koji su naizgled spontano ispunili moja platna. Da li je to samo koincidencija ili je arhetipsko nasleđe proradilo u meni?”

MNOSTVO 2
…

Poznanstvo sa Ljiljanom Radović, profesorkom matematike na Mašinskom fakultetu u Nišu, kaže Milica Živadinović, otkrilo joj je etnomatematiku. “Osnovna teza je da postoje zajednički motivi i određeni ornamenti koji se pojavljuju gotovo u svim kulturama, bez obzira na to koliko su one vremenski i prostorno udaljene. Etnomatematika je dokazala da su različite kulture otkrile iste osnovne elemente i kreirale slične ili čak iste ornamente koristeći modularnost. U tom smislu, šare i detalji sa ćilima iz Pirota mogu se smatrati i riznicom nekih veoma starih sačuvanih znanja. Nazivi šara na pirotskom ćilimu, njihov oblik i boja, ukazuju na veliku starost, ali i na uticaj drugih kultura. Tako se sličnosti u ornamentici u folklornoj umetnosti naroda iz Evrope, Azije, Afrike, Severne i Južne Amerike mogu pratiti kroz vekove još od praistorije.”

Knjiga Ornamenti Srbije – pirotski ćilim posvećena je Zlatiborki Gavrilović.

Kornjace 1
…

“U prvom telefonskom razgovoru Zlata me je saslušala i odmah rekla da o ćilimu ne može da priča preko telefona ili putem interneta, i dodala: ‘Milice, dođi u Pirot, bićeš moj gost’. Takav predlog nisam mogla da odbijem. Njena kuća je pravi mali muzej ćilima. Zlata je fascinantna osoba, majka četvoro dece i baka četvoro unučadi. Po zanimanju je bila geolog i radni vek je provela na izgradnji hidroelektrane Pirot. Sa porodicom i svekrvom Slavinom Gavrilović, poznatom pirotskom ćilimarkom, osnovala je ‘Comdoru’, preduzeće za tkanje pirotskog ćilima koje je dobitnik Zlatne košute za kvalitet ćilima na Sajmu mode u Beogradu 2000. godine. Zlata je jedan od autora teksta Elaborata i pokretača postupka ustanovljavanja geografske oznake porekla ‘Pirotski ćilim’, čime su utvrđeni precizni kriterijumi za izradu pirotskog ćilima, način tkanja, izgled šara i elemenata (sakupljeno je 95 šara i 125 elemenata). Nesebično je sa mnom podelila svoje znanje, pokazala mi ćilime iz porodične zbirke kojima se ne zna broj, objašnjavala mi postupak nastanka ćilima, ispričala mi sve što je znala.”

Najveći deo fotografija ove izuzetno bogato ilustrovane knjige Milica Živadinović je napravila na terenu, u Pirotu, na Staroj planini i u manastirima Sukovo i Poganovo, dok je arhivske snimke objavila zahvaljujući Istorijskom arhivu u Pirotu i kolekcionaru fotografija Milošu Jurišiću iz Beograda.

kuveri
…

“Uspostavila sam saradnju sa Muzejom Ponišavlja koji se nalazi u kući čuvenog pirotskog trgovca Hriste Jovanovića. Muzej je najznačajniji primer upotrebe ćilima u enterijeru i baštini jednu od najvećih i najvrednijih kolekcija pirotskih ćilima. Na licu mesta imala sam priliku da razgovaram, ali i da probam da tkam na originalnom pirotskom vertikalnom razboju sa iskusnom tkaljom koja je posetiocima demonstrirala autentičnu tehniku tkanja.” Nabraja da je uspostavila saradnju i sa Muzejom primenjene umetnosti u Beogradu, Muzejom grada Beograda, Istorijskim muzejom Srbije, Muzejom Krajine u Negotinu, koji imaju izuzetne primerke pirotskih ćilima, kao i da joj je zadužbina manastira Hilandar omogućila da dobije fotografije pirotskih ćilima iz njene riznice i iz kelija monaha. Posebno ističe da Etnografski muzej u Beogradu poseduje “najznačajniju i najstariju kolekciju u Srbiji sa 165 ćilima nastalih od 1792. do 1932. godine. Upisani su u registar zbirke narodne umetnosti kao kulturno dobro, različitih funkcionalnih, likovnih i tehničkih karakteristika. Najvredniji artefakti kolekcije su dva ćilima s beskrajnom šarom, izrađena 1792. godine, i 24 batala – ćilima velikih dimenzija, kompleksne ornamentalne kompozicije i izuzetnih likovnih i tehničkih odlika.”

Posebno ju je zaintrigirala priča o kraljevskom ćilimu. “Naišla sam na podatak da je najveća zabeležena porudžbina u istoriji bio pirotski ćilim monumentalne veličine, naručen povodom venčanja kraljice Marije i kralja Aleksandra Karađorđevića u Sabornoj crkvi Svetog Arhangela Mihaila u Beogradu 1922. godine. U istoriji Beograda ovaj događaj je upamćen kao “venčanje iz bajke” kome je prisustvovalo 20.000 zvanica. Među njima su bili brojni izaslanici iz celog sveta, a organizacija je bila poverena Branislavu Nušiću, u to vreme upravniku Umetničkog odseka Ministarstva prosvete. Kraljevski ćilimi su takođe korišćeni i za krštenje njihovog sina prestolonaslednika Petra II Karađorđevića 1923. godine.”

soveljka
…

“Izrada ove narudžbine je bila pravi podvig s obzirom na njegove impozantne dimenzije od preko 100 kvadratnih metara. Napravljeni su posebni razboji do tada nezapamćene veličine, na kojima je radilo deset najiskusnijih ćilimarki i dve osobe koje su danonoćno nadgledale izvedbu u zgradi Okružnog načelstva koja je jedina imala salu sa dovoljno visokom tavanicom. Ovaj velelepni ćilim čuva se u riznici Saborne crkve u Beogradu. Princeza Danica i princ Filip Karađorđević su mi omogućili da reprodukujem fotografiju sa njihovog venčanja 2017. godine na kojoj se vidi ovaj ćilim kraljevske nebeskoplave boje.”

Primer da pirotski ćilimi ne žive samo u muzejskim kolekcijama i na ceremonijalnim događajima jeste proslava porodice Nikolić iz Pirota kojoj je, priča Milica Živadinović, prisustvovala.

đul
…

“Tokom tri dana svog slavlja Nikolići su okupili veliki broj ljudi iz celog sveta i omogućili im uvid u najznačajnije segmente kulturnog nasleđa svog kraja. Čarolija je upotpunjena retkim i pažljivo odabranim primercima pirotskih ćilima iz njihove kolekcije, koji su krasili balkon, zidove i kojima su bili zastrti podovi njihove kuće. Vanvremenska simbolika je jasna već iz njihovih naziva: Srpska kruna, Lav, Svekrvin jezik, Venci, Đulovi, Ruski spomenik, Kondićeva šara, Poslužavnici… Prisutni su mogli da se upoznaju i sa procesom izrade originalnog pirotskog ćilima, uz vertikalni razboj, raznobojno predivo, preslicu, tupicu i vredne ruke pirotske tkalje koja na licu mesta pokazuje kako nastaju šare. Na ćilimima se potom pričalo, igralo, pevalo, sviralo, sklapala se nova i oživljavala stara poznanstva…”

Milica Živadinović kaže da decenija otkrivanja i proučavanja pirotskih ćilima koju je pretočila u monografiju nije kraj priče o njima. Po njenim rečima, pirotski ćilimi su tajna koja poziva na odgonetanje i vrednost koja poziva na izučavanje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure