img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mundijal 2002

Spas iz Brazila

05. јул 2002, 18:16 Vladimir Stanković
Copied

Individualno majstorstvo brazilskih asova, posebno famoznog "trija R" (Ronaldo–Rivaldo–Rivaldinjo), ipak je potisnulo u drugi plan osrednjost šampionata i nadasve slabo suđenje (do polufinala)

SAMBA U AVIONU: Reprezentacija Brazila na putu kući

Sedam utakmica, sedam pobeda. Sasvim dovoljno za zaključak da je Brazil zaslužno, po peti put, prvak sveta u fudbalu. Takav ishod spasao je Mundijal 2002. koji je negde o svojoj sredini opasno zapretio da bude zapamćen po grubim sudijskim greškama i osrednjem fudbalu, ali spasao je i ono najlepše u fudbalu: kreativnost, indivudalnost, majstorstvo. Jeste reč o kolektivnom sportu i jeste tačno da „majstori“ ne mogu bez „radnika“, ali razlika između Brazila i ostatka sveta bila je u broju majstora – Brazilci su imali magični „trio R“ (Ronaldo–Rivaldo–Ronaldinjo), ostale selekcije tek ponekog i ne uvek sasvim raspoloženog asa.

Ne bi se moglo reći da je ovaj sastav Brazilaca najbolji od svih koje su imali (uz ogradu da ne pamtim onaj iz Švedske 1958, lično glasam za onaj iz 1982. sa Zikom, Sokratesom, Falkaom, Seržinjom, Žuniorom, Leandrom, Toninjom Serezom… koji nije osvojio ništa!), ali je ova ekipa imala nešto što prethodni šampionski timovi nisu imali i što gotovo nikada nije bila karakteristika Brazila: imao je odbranu. Na sedam utakmica Brazil je primio četiri gola, od kojih dva od Kostarike u relativno nevažnom meču koji je dobio sa 5-2. Istina, 1994. Brazil je primio tri gola a 1958. četiri (1962. pet a 1970. sedam), ali ne treba zaboraviti da je igrao po jednu utakmicu manje. To je, svakako, zasluga selektora Luisa Felipea Skolarija, koji je prvo rešio pitanje golmana, Markos je bio zaista briljantan, a zatim disciplinovao odbranu. Posao mu je bio olakšan činjenicom da gotovo svi odbrambeni igrači nastupaju u vodećim evropskim timovima u kojima su naučili na čvrstu odbranu: Kafu je već godinama u Romi, Roberto Karlos u Real Madridu, Lusio u Bajer Leverkuzenu, Roke Žunior u Milanu, Edmilson u Lionu. Dakle, osim golmana Markosa, koji igra u Palmeirasu, cela prva postava odbrambene linije nastupa u Evropi. Pošto je „naučio“ da štiti svoj gol, Brazil je bio u situaciji da individualno majstorstvo svojih igrača pretvori u veliku prednost. Jednom je meč rešavao Rivaldo, drugi put Ronaldinjo, potom Ronaldo, pa onda opet u krug… I ova trojica velemajstora su u Evropi, Rivaldo u Barseloni, Ronaldinjo u Pari Sen Žermenu a Ronaldo u Interu, tako da su uz Markosa čast domaće lige spasavali Žilberto Silva (Atlético Mineiro), Kleberson (Atlético Paranaense) i Žuninjo (Flamengo), ali to je sudbina Brazila, najvećeg izvoznika igrača na svetu.

Zemlja koja ima toliko dobrih igrača i čiji fudbalski narod, a to će reći gotovo celokupno stanovništvo, ume toliko da se raduje fudbalu i zaslužuje da ima prvake sveta. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Brazil jedini od sedam prvaka sveta koji nijednu titulu nije osvojio igrajući kod kuće: 1958. slavio je u Švedskoj, 1962. u Čileu, 1970. u Meksiku, 1994. u SAD i 2002. u Japanu i Koreji. Titule je osvajao na tri kontinenta, svaki put bez senke. Samo je u Americi 1994. imao malo sreće (penali protiv Italije), u ostalim finalnim duelima bio je čisti pobednik s mnogo golova, opet osim u slučaju 1994. kada je meč s Italijom završio sa 0-0.

Kada se pogleda blistavi niz od sedam pobeda, ispada da je Brazil lakše osvojio titulu prvaka sveta nego što se kvalifikovao za Mundijal. U južnoameričkoj „grupi smrti“ bio je tek četvrti, neko vreme pretila je opasnost da se uopšte ne kvalifikuje, što bi bio nezapamćeni debakl jer je Brazil jedina zemlja koja je igrala na svim svetskim prvenstvima, ali je na kraju sve došlo na svoje mesto. Odlika velikih timova je da najbolje igraju kada je najvažnije. Brazil je od osmine finala primio samo jedan gol i nijednom protivniku nije ostavio realnu opciju. Šta vredi Nemcima što su imali prividnu inicijativu i držali više loptu u svojim nogama kada su Brazilci stvarali šanse i davali golove. Da je u prvom delu bio malo koncentrisaniji, Ronaldo je mogao da uđe u istoriju finala kao strelac tri ili četiri gola.

MALO MAJSTORA: Mundijal je bio pun zvezda, igrača nespornih kvaliteta, ali mnogi od njih nisu pružili ono što se očekivalo. Ili su došli umorni, ili nedovoljno oporavljeni ili njihove selekcije, jednostavno, nisu bile dovoljno spremne da funkcionišu kao celina u kojoj bi oni sasvim došli do izražaja. U prvu liniju zvezda Mundijala 2002, uz već pomenuti brazilski trio, svrstali bismo još Balaka i Šnajdera (Nemačka), Ferdinanda (Engleska), Samuela (Argentina), Markeza (Meksiko) i Diufa (Senegal). U one koji su, manje ili više, bili na svom nivou spadaju Raul (Španija), Oven (Engleska), Vieri (Italija), Lusio (Brazil), Ruštu (Turska)… U one koji su najviše razočarali svrstali bismo Figa i Ruija Kostu (Portugal), Bekama (Engleska), Totija (Italija), Verona (Argentina), Vieru (Francuska)… U otkrovenja, svakako, spadaju Klose i Mecelder (Nemačka), Hasan Sas i Ilhan Mansis (Turska), Romedal (Danska)… Svako će, naravno, imati svoju listu i svoje junake i tragičare. Nama ostaje zaključak da su Brazilci spasli fudbal i jedan osrednji šampionat u njegovom finišu, kada se i FIFA opametila i odabrala najbolje sudije (Kolinina arbitraža u finalu bila je za udžbenike), ipak učinili zanimljivim.

FIFA, na koju je bilo toliko povika zbog slabe arbitraže, može biti veoma zadovoljna što je prvenstvo proteklo bez ijednog incidenta i što je 12.000 volontera u Japanu i Koreji učinilo da sve funkcioniše besprekorno. Jedini „problem“ bio je, povremeno, „višak ljubaznosti“ neumornih domaćina. Takođe, eksperiment sa zajedničkom organizacijom sasvim je uspeo i sigurno otvara vrata za slične poduhvate u budućnosti. UEFA je istu stvar prvi put izvela 2000. organizujući EP u Holandiji i Belgiji, a za 2008. ima već četiri-pet zajedničkih kandidatura: skadinavske zemlje, Grčka i Turska, Hrvatska i Bosna, Austrija i Švajcarska, Škotska i Irska…

5xBrazil

1958: Brazil–Švedska 5-2

Gilmar-Đalma Santos, Belini, Orlando, Nilton Santos-Zito, Didi, Vava, Zagalo-Garinča, Pele

1962: Brazil–Čehoslovačka 3-1

Gilmar-Đ. Santos, Zoísmo, Mauro, N. Santos-Zito, Didi, Vava, Zagalo-Garinča, Amarildo

1970: Brazil–Italija 4-1

Feliks-Karlos Alberto, Brito, Piaca, Evaraldo-Klodoaldo, Žerson, Žairzinjo, Tostao-Pele, Rivelinjo

1994: Brazil–Italija 0-0 (penalima 3-2)

Tafarel-Kafu (Žorginjo), Aldair, Marsio Santos, Brito-Mazinjo, Dunga, Mauro Silva, Zinjo-Bebeto, Romario

2002: Brazil–Nemačka 2-0

Markos-Lusio, Edmilson, Roke Žunior, Kafu, Žilberto Silva, Kleberson, Roberto Karlos-Ronaldo, Ronaldinjo, Rivaldo


Brazil "All time"

Kako bi izgledao idealan tim Brazila sastavljen od majstora koji su pet puta osvajali svetsku krunu? Odgovor su potražile kolege iz renomirane „Gazete delo Sport“ i došle do sledeće jedanaestorice: Feliks-Karlos Alberto, Brito, Piaca, Roberto Karlos-Žairzinjo, Klodoaldo, Ziko, Rivelinjo-Ronaldo, Pele.

Kome se ne sviđa tim, neka napravi svoj.


Ronaldo: produženi fenomen

Trijumf Brazila u Jokohami bio je i lični trijumf neviđene upornosti i čelične volje njegovog golgetera, koji je tačno četiri godine posle finala u Francuskoj ‘98. kada je počela serija njegovih velikih nevolja, ponovo postao najbolji igrač sveta

Do nedelje 30. juna Ronaldova internet stranica (www.R9ronaldo.com) imala je oko 35.000 posetilaca dnevno. Od dana u kome je s dva gola Brazilu doneo petu titulu prvaka sveta, a sebi trofej najboljeg strelca šampionata (osam golova), broj ulazaka na njegov web-sajt je utrostručen. Tačno četiri godine posle tragičnog dana na Sen Deniju, u finalu Mundijala ’98. kada je počela serija njegovih velikih nevolja, Ronaldo se vratio na svetsku scenu na najbolji mogući način. Najbolji igrač turnira, najbolji strelac (osam pogodaka), s ukupno 12 golova (četiri je dao u Francuskoj 1998) već je stigao do deobe trećeg mesta na listi svih vremena. Ispred njega su samo Gerd Miler sa 14 (četiri 1970. i deset 1974) i Žist Fonten sa 13 (1958), slede dve brazilske legende: Pele i Rivaldo sa po 12 golova. S obzirom na to da ima samo 25 godina, realno je očekivati da u Nemačkoj 2006. izbije na čelo liste najboljih strelaca završnih turnira svetskih prvenstava.

Imao sam sreću i zadovoljstvo da mnogo puta uživo gledam Ronalda, od debija u reprezentaciji protiv Jugoslavije 21. decembra 1994. u Porto Alegru (bio je član ekipe koja je osvojila Svetsko prvenstvo 1994. u SAD, ali nije ulazio u igru), preko nezaboravne sezone 96/97. u Barseloni (golgeter Lige sa 25 golova) do finala u Parizu 1998. Imao sam prilike i da nekoliko puta budem u društvu s njim, da neformalno ćaskamo. Plenio je jednostavnošću, otvorenošću, osmehom. Sećam se panike koja je nastala među novinarima na Sen Deniju kada je pred finale 1998. podeljen sastav Brazila u kome nije bilo Ronalda. Niko nije znao šta se dešava. Ubrzo je stigla ispravka, novi tim s Ronaldom u njemu. Ali, kao da nije igrao. Statirao je 90 minuta a da niko ništa nije znao o drami koja se odvijala samo nekoliko sati pred utakmicu. Njegov „cimer“ Roberto Karlos pričao je kasnije o pravom ropcu u kome se našao Ronaldo. Odvezen je u bolnicu da bi na kraju ipak zaigrao. Bolje da nije. Još uvek se pamti tužna slika povratka brazilskog tima u Riju i njegovog izlaska iz aviona. Mladić od 21 godine, koliko je tada imao, silazio je niz stepenice držeći se za ogradu, gotovo posrćući. Nikada nije razjašnjeno, ili bar nije objavljeno, šta mu se desilo. Pričalo se o epilepsiji, baratalo svakakvim pretpostavkama, po jednoj je bio primoran da igra jer je tako zahtevao Najki, firma koja je njegov lični i sponzor Brazila. Pred brazilskim kongresom, koji je povodom njegovog slučaja otvorio istragu, morao je da negira takve priče. Posle su došle dve teške povrede. Na prvoj utakmici posle više od godine pauze opet je povredio koleno i pauzirao još godinu i nešto dana. Francuski lekar Žerar Seljan, koji ga je vratio fudbalu, bio je njegov lični gost na finalu u Jokohami. Najmanje što je mogao da učini. Svet je takođe dužnik francuskom lekaru jer bismo bez njega bili siromašniji za jednog asa čija se zvezda preteći gasila tek što je zasijala. Seljan je vratio osmeh na njegovo lice, a kada se smeje Ronaldo, smeju se i Brazil i ceo fudbalski svet.

U igračkom smislu, gotovo je izgubio cetiri poslednje godine, ali i dok nije igrao bio je superatraktivan za medije. Sve u vezi s njim uvek je vest, a popularnost mu je takva da je zarađivao isto kao da je igrao. Sa Interom ima petogodišnji ugovor koji mu obezbeđuje 6.000.000 eura a očekuje se da se ta suma, posle briljatnog Mundijala, popne na 8.000.000 po sezoni. Od sponzora zarađuje još 8,3 miliona: od Najkija dobija 3,1 milion, od Pirelija 2,2, od proizvođača piva Brama isto toliko i 800.000 od brazilske firme Tim. Najki je s njim sklopio doživotni ugovor, a prihodi će tek neznatno pasti kad jednog dana završi karijeru. U međuvremenu, dok su ga mučile povrede, Ronaldo se oženio istaknutom fudbalerkom Milene Domínguez. Imaju sinčića Ronalda, rođenog u Milanu 6. aprila 2000. Mališan je zajedno s majkom došao na finale u kome je njegov tata bio veliki junak. Na 64 utakmice za Brazil dao je 44 gola ili 0,68 po meču!

O njegovim poslovima brinu tri agenta: Italijan Đovani Brankini i Brazilci Aleksandre Martins i Reinaldo Pita. Poslednja dvojica otkrila su ga kada je imao 14 godina i kada je počinjao u skromnom Sao Kristovao u Riju. Živeo je s majkom Sonjom u siromašnom kraju Bento Ribeiro. Otac Nelio napustio je kuću i porodicu kada je Ron bio sasvim mali. Danas njegovi agenti imaju ukupno 310 igrača i milionski debele račune jer su u neuhranjenom dečaku našli zlatni rudnik. Ronaldo ima ličnog atašea za štampu (Rodrigo Paiva), ličnog sekretara (Sesar) i ličnog masera (Nilton Petrone). Veran je svojim prijateljima iz siromašnog detinjstva, a svoju humanost dokazao je nebrojeno puta. Posebno je pažljiv prema deci, ne samo u svojoj zemlji. Mundijal u Japanu videlo je uživo 40 dečaka koje je u goste pozvala Japanska federacija zahavljući Ronaldovoj donaciji: u aprilu su na jednoj aukciji prodavani delovi njegove sportske opreme. U Brazilu je poznat i kao mecena: finansirao je sedam pozorišnih predstava. Velika strast mu je golf, namerava da u Riju otvori školu za siromašnu decu koja nikada ne bi imala šansu ni da kroče na teren za golf. Obožava muziku, posebno rep, ima oko 400 CD-a, a u poslednje vreme najradije sluša pagode, neku vrstu sambe. Voli da gleda romantične filmove, na stočiću uz krevet uvek ima neku knjigu, ali njegov prijatelj Sesar otkriva da nikad nema strpljenja da je pročita do kraja… Ovih dana usrećio je mnoge berberine širom Brazila lansirajući frizuru a la Ronaldo. A fudbalske navijače širom sveta usrećio je svojim golovima i definitivnim povratkom.

Italijani su ga prozvali il fenomeno. Ništa tačnije. Ronaldo je zaista fudbalski fenomen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure