img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elektronska Koliba (11)

Smrt TV oglasa?

22. avgust 2001, 20:41 Lazar Džamić
Copied

Personalni video rekorder (PVR) pruža gledaocima TV programa mogućnost da potpuno preskoče oglase tokom "živih" emisija

Svi veoma dobro znamo kako funkcioniše TV oglašavanje: blok programa , blok oglasa , pa opet blok programa. I tako ceo dan. U programima koji imaju veliku gledanost – popularne serije ili krupni sportski događaji – učestalost oglasnih spotova je takva da gledaoce ponekad dovodi do izbezumljenja. Svako ko je nedavno pratio neku važnu fudbalsku utakmicu YU reprezentacije zna o čemu govorim. Komercijalni imperativ da se vredna medijska „nekretnina“ eksploatiše do maksimuma uvek je jači od umerenosti koja garantuje bolje gledalačko iskustvo. Pri tome, ovakav pristup nije rezervisan samo za nerazvijene zemlje, sa slabom medijskom regulativom. Komercijalne televizije razvijenih zemalja takođe znaju da preteraju.

Moderna tehnologija konačno ruši i ovaj bastion komercijalne televizije. Ne tako davno, jedina nova sprava koja već mesecima može da se nabavi u svim bolje snabdevenim prodavnicama tehničke robe u zapadnim zemljama pruža gledaocima TV programa mogućnost da potpuno preskoče oglase tokom „živih“ emisija, kao i da snimaju i pauziraju tok programa u trenutku dok se emituje. Nije u pitanju magija, već mašina koja se zove Personalni video-rekorder (PVR) i čiji je najpoznatiji predstavnik marka TiVo. U suštini, radi se o mešavini video-rekordera i kompjutera: umesto trake (kasete) mašina snima na ugrađeni tvrdi disk (kao kod kompjutera), plus moćni ugrađeni procesor omogućava različite manipulacije slikom i samim tokom programa.

U čemu je tajna? Zamislite da hoćete da gledate važnu fudbalsku utakmicu i da budete sigurni da nećete propustiti nijedan važan momenat. Uključite vaš PVR, i kompletan program od tog trenutka ide preko njega. Mašina snima sve. Zahvaljujući kapacitetu diska, PVR može da uskladišti više od sat vremena programa. U jednom trenutku, dobijete neizdrživu potrebu da odete u WC, ali ne želite da propustite penal koji je sudija upravo svirao. Nema problema: pauzirate program, i kada se vratite nastavite da gledate od momenta kada ste pauzirali – mašina je snimila sve posle toga, ali za razliku od video trake, nema premotavanja, sve se dešava kao da ste zaustavili „pravi“ program, na „živoj“ televiziji. PVR donosi novu fleksibilnost gledanja televizije, koja menja odnos između gledaoca i medija/vlasnika programskog sadržaja.

Ono što je najveći uticaj koji PVR ima na tradicionalnu televiziju jeste to što mogu da se programiraju da „preskoče“ oglase u živom programu. Kompjuter u mašini u stanju je da prepozna kada kreću oglasni blokovi i jednostavno ih preskoči. Ako ste gledanje vaše omiljene serije preko PVR-a setovali sa pet minuta „kašnjenja“, imaćete utisak kao da u epizodi uopšte nije bilo oglasnih blokova, iako ih je u živom programu bilo. PVR postiže ovaj efekat između ostalog zahvaljujući prepoznavanju takozvanog vrućeg miksa: načina na koji se snima ton u oglasima, obično sa većom dinamikom nego u regularnim programskim sadržajima.

Mogućnost da gledaoci u potpunosti izbegnu oglase, čak i tokom najgledanijih termina koji predstavljaju pravi zlatni rudnik za TV stanice, jedna je od najvećih opasnosti s kojima se televizijsko oglašavanje susrelo do danas. Kako kupovati skupe programske sadržaje i praviti profit ako se ne prikazuju oglasi? I kako prikazivati oglase kada ih ljudi ne gledaju? Naravno, broj PVR uređaja je i dalje mali, mada im broj nezadrživo raste. Predviđanja su da će za desetak godina, zahvaljujući PVR mašinama, TV oglašavanje biti potpuno drugačije nego kakvim ga sada znamo: ređe, relevantnije i manje napadno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fišing

Fišing

29.april 2026. Nemanja Rujević

Pozdrav, nemojte nikako glasati za Mariju!

Aplikacijom Vocep kruži naizgled nevini poziv da se glasa za malu Mariju, valjda u nekom baletskom takmičenju. U pitanju je fišing

Odmor Bašibozoka

Aukcija u Sotbiju

29.april 2026. I.M.

Srbija kupila sliku Paje Jovanovića u Londonu za skoro 200.000 evra

Ministarstvo kulture Srbije otkupilo je delo Paja Jovanović „Stražar koji se odmara” na aukciji u Londonu za 170.000 funti, odnosno oko 196.000 evra. Slika iz čuvenog orijentalističkog ciklusa biće smeštena u zbirku Istorijskog muzeja Srbije

Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure