img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaboravljeni asovi

Slike bez obaveštenja

21. децембар 2005, 16:18 Jasmina Čolak
Copied

Dosledan profesionalnoj ćutljivosti i "zatomnosti" Zoran Janaćković se predstavio javnosti i kao slikar

NAČELNIK DB-a, AMBASADOR, SLIKAR: Z. Janaćković

Bivši šef SDB-a Srbije, načelnik diplomatske tajne službe, ambasador SRJ u Makedoniji Zoran Janaćković, nakon prevremenog penzionisanja 2002. godine u traganju za svojim unutrašnjim mirom i spokojem posegao je za kičicom i štafelajem i kao proizvod nastale su slike, predstavljene javnosti na nedavno otvorenoj izložbi pod nazivom „Cvetanje bića“. Za razliku od svojih kolega i saboraca iz Miloševićevog prvog ešalona, kojima je po funkciji pripadao, Janaćković nije samoaktuelizaciju potražio u politici ili pisanju memoara. Dosledan svojoj, možda i profesionalnoj „ćutljivosti i zatomnosti“ on se opredelio za komunikaciju putem slika. Kao što je umetnički čin duboko individualan proces, tako je i Janaćković ostao usamljen u predstavljanju slikarskih dela javnosti, jer je, bar sudeći prema publici koja se te večeri okupila u Centru lepih umetnosti Gvarnerijus, ostao lišen podrške nekadašnjeg političkog establišmenta, partijskih kolega i istomišljenika. Te večeri među okupljenim poštovaocima ovog, kako ga je nazvao njegov učitelj i mentor akademski slikar Radovan Mića Trnavac, likovnog umetnika asketskih vrlina, prepoznali smo jedino Draganu Kuzmanović, branitelja bez punomoćja lika i dela Mire Marković sa zvaničnom funkcijom portparolke JUL-a, i Milovana Drecuna, nekadašnju perjanicu RTS-a i vojnog analitičara. Da li ovo potvrđuje da se broj istinskih privrženika ideja Mire Marković (za šta je Janaćković uvek slovio) sveo na nekolicinu ili je naprosto bio loš tajming otvaranja izložbe (u vreme utakmice Strazbur–Zvezda) ne znamo. Ni njegovi dosadašnji profesionalni potezi nisu se odigravali pod svetlostima reflektora. Podsetimo, iskusni političar i borac za srpstvo sa juga Republike, kako su ga pojedini mediji okvalifikovali „leskovački kadar“, 1990. godine tiho je zaseo u fotelju prvog obaveštajca, sa imperativnim mandatom datim od Miloševića da se ne dozvoli razbijanje SDB-a. Neiskusnom policajcu pomogao je haški optuženik Jovica Stanišić, koji ga je i nasledio na ovom mestu. Janaćković je sa preporukama otišao u Ministarstvo spoljnih poslova na mesto šefa diplomatske tajne službe. U SMIP-u je kratko vreme bio šef obaveštajne Službe za informacije i dokumentaciju i istovremeno generalni sekretar. Tada je dobio mogućnost da se u potpunosti razmahne, ali kao rezultat se jedino beleži da kako su tada tvrdili dobro obavešteni izvori „nikada nije napravljena obaveštajna procena raspada diplomatske službe SFRJ, odnosno obaveštajnih prodora koji su odatle usledili, kao i naših prebega“. Pojedinci su ga optuživali da je Ministarstvo spoljnih poslova ekspeditivno očistio od „nesrpskih kadrova“. Pet godina potom imenovan je za prvog jugoslovenskog ambasadora u tek oformljenoj BJRM. Kako su njegovi potčinjeni tvrdili, poput Zajnela Zajnelija, nekadašnjeg atašea za štmapu SRJ u Makedoniji, Janaćković je u ambasadi u Skoplju zaveo strahovladu i policijski teror nad zaposlenima (niko od radnika ambasade nije smeo da izlazi u grad a da to nije prijavljeno ambasadoru, podnošeni su pismeni izveštaji o izlascima, susretima, čak i kupovimana, i dostavljani na Janaćkovićev sto). O njegovoj paranoji o prisluškivanju govore i izjave zaposlenih da je ambasador naredio da se gostima oduzimaju mobilni telefoni, koji su preventivno odlagani u frižider, i zaključavaju u podrum. Kao istaknuti Slobin čovek od poverenja našao se na spisku nepoželjnih građana iz SRJ u zemljama EU-a. Makedonci su ga javno optuživali za kontraobaveštajne poslove, a mnogima nije bilo jasno da li je Janaćkovićevo postavljenje u stvari Miloševićeva „sprdnja sa najmlađom državom nastalom na tlu nekadašnje SFRJ“. Posle petooktobarskih promena, diplomatska i politička karijera Janaćkovića je prekinuta, uprkos njegovim pokušajima da se približi novim vlastima. Otišao je bez pozdrava iz sveta politike, a isto tako bezglasno ušao u svet umetnosti.

Sama izložba imala je svojevrsni multimedijalni karakter, za šta su se pobrinuli frulaš Bora Dugić i vokalni solisti koji su izvorne srpsko-makedonske pesme izvodili uz pratnju klavira.

Kao poseban kuriozitet beležimo da se u luksuzno opremljenom katalogu u biografskim podacima šturo i ovlaš pominje politička karijera (za razliku od dobrovoljnog omladinskog rada koji je pedantno pobrojan), a da se celokupan rad u obaveštajno-policijskim organima neutralno predstavlja kao „rad u državnim organima“. Zanimljivo je da je Janaćković ovde predstavljen kao čovek koji je tokom svoje celokupne karijere „bio okupiran i umetnošću, a najviše slikarstvom“. Navodi se da je posećivao izložbe, otvarao ih i povremeno i sam slikao.

Likovni kritičari izreći će krajnji sud o dometima Janaćkovićevog slikarskog umeća. Kolege umetnici koji su pomogli u odabiru radova i pripremanju izložbe, posebno su istakli da je Zoran Janaćković slikar smirenog intimističkog temperamenta, koji nastoji da iznova predoči lepotu sveta. A književnik Dragan Jovanović Danilov je naglasio da „njegova slika predstavlja intimni razgovor sa plodovima i cvećem… Ovaj umetnik drži do lepog…“

Ovom penzionisanom diplomati ostaje nada da neće biti opozvan slikar i da u novoj profesiji neće drugi odlučivati o toku i ulogama. Jedno je sigurno, ova izložba neće izazvati publicitet, niti proizvesti reakcije i kritike kakve su izazivali njegovi potezi činjeni tokom diplomatske misije u Skoplju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Promo

06.јун 2025. R. V.

Generali Osiguranje Srbija beleži snažan rast i visoku prepoznatljivost brenda

Generali Osiguranje Srbija je u prva četiri meseca 2025. godine zabeležilo rast premije značajno iznad proseka tržišta, potvrđujući svoju poziciju među najprepoznatljivijim i najzastupljenijim osiguravajućim kućama u Srbiji, posebno u segmentu osiguranja stanovništva

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure