img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kirgistan

Skoro 4.300 kilometara od Beograda: Kako se srpski fudbaler obreo u Kirgistanu

25. septembar 2025, 13:28 Novak Marković
Foto: Alga Bishkek
Andrija Milić od leta nastupa za Algu Biškek
Copied

Biškek, glavni grad Kirgistana, retko se pominje u Srbiji. Malo ko bi umeo da ga pronađe na mapi, a još manje ljudi zna kako tamo izgleda svakodnevni život. Upravo tu živi i igra srpski fudbaler Andrija Milić

„Kirgistan, da li se tamo uopšte igra fudbal, a i gde je to tačno?“, bile su prve reči Andrije Milića, nekadašnjeg fudbalera Radnika iz Surdulice i Spartaka iz Subotice, kada je na njegovu adresu stigao poziv iz Kirgistana i tamošnjeg kluba iz Biškeka.

Malo ko iz Srbije je čuo išta više od imena bivše sovjetske republike, a još ređe je da neko zna kako tamo zapravo izgleda život. O Kirgistanu se u Srbiji ne govori mnogo. Sigurno je, međutim, da se i tamo igra fudbal – najvažnija sporedna stvar na svetu.

Biškek, grad smešten između planinskih venaca Tjen Šana, skriva jedan drugačiji svet. Tamo se susreću sovjetska arhitektura, srednjoazijska tradicija i savremeni pokušaji modernizacije.

Dvadesetčetvorogodišnji fudbaler Andrija Milić – igrao je za Jagodinu, Spartak iz Subotice, Radnik iz Surdulice – od jula nastupa za fudbalski klub Alga iz Biškeka.

Posle uspešne sezone u Radniku iz Surdulice i osvajanja titule šampiona Prve lige Srbije, ruski skaut javio se Andriji sa ponudom fudbalskog kluba Alga Biškek. Kako je i sam hteo da se oproba van granica Srbije, odluka, prema njegovim rečima, nije bila teška, pogotovo zbog sjajnih uslova koje je klub nudio.

„Jeste da ovo nije veliki i poznat klub, ali zaista nisam bio prezadovoljan uslovima u Srbiji, pa je zbog toga došlo do neke želje da se oprobam negde izvan granica. Kirgistan jasno nije toliki fudbalski izazov, ali životno već jeste, meni je ovo prvi put da igram za klub koji nije iz Srbije i velika je to promena “ priča Milić za „Vreme“.

Sa lokalcima je lakše na srpskom nego na engleskom

Iznenađen je gostoprimstvom u glavnom gradu i kako je uvek sve u najboljem redu, osim saobraćaja, koji u ovom delu sveta ima drugačija pravila.

„Ljudi su dosta prijatni i gostoljubivi, gde god da sedneš čeka te brza usluga, sve je u najboljem redu zaista, iako se to recimo ne odražava na saobraćaj. Ovde je totalni haos u saobraćaju, možeš da pređeš ulicu jedino na semaforu jer vozači poštuju samo semafor i ništa više“, kaže Milić.

Biškek je prepoznatljiv po svojoj brutalističkoj sovjetskoj arhitekturi, koja dominira mnogim delovima grada, dok ga sa druge strane krase brojni parkovi i zeleni prostori, što ga čini prijatnim mestom za život, uprkos veoma niskim temperaturama u zimskim mesecima.

„Grad je dosta živ. Primetio sam da se mnogo voze bicikli, za razliku od nas koji uopšte nemamo tu kulturu. Takođe ima dosta parkova koji su gotovo uvek puni. Sam grad je lep, dosta sovjetske arhitekture i dosta spomenika po centru, mnogo se trenutno gradi po Biškeku, a mislim i da je metro u fazi izgradnje“, priča Milić.

Foto: Andrija Milić
Jedan od brojnih spomenika u Biškeku

Andrija za „Vreme“ kaže i da je engleski apsolutno strani jezik za lokalce pa da se u nekim situacijama lakše sporazumeva na srpskom nego na engleskom, zbog sličnosti sa ruskim.

Niske cene, plate po 400 dolara

Kirgistan je jedna od siromašnijih zemalja centralne Azije, a Biškek, kao glavni grad, ipak nudi bolje prilike. Ipak, životni standard je znatno niži nego u Srbiji, što podrazumeva niže plate, ali i niže cene, naročito hrane i osnovnih usluga.

„Cene su niže nego u nekim našim manjim mestima, a pogotovo manje nego u Novom Sadu ili Beogradu. Koliko sam čuo prosečna plata je oko 400 dolara, a opet svi žive manje više dobro, makar u Biškeku“, napominje Milić.

Što se ishrane tiče, preovladavaju žitarice i povrće, dok je meso retko deo obroka.

„Iskreno, najteže mi je bilo da se priviknem na hranu, tačnije na ishranu sa veoma malo mesa, oni ga ovde baš malo jedu. Najviše ima žitarica i povrća, ali i dosta drugačijih začina. Međutim, sada kada sam se privikao nemam nikakav problem, osim što mi eto ponekad fali još malo više mesa“.

Moldavac koji zna srpski

Sve veći broj mladih sportista iz Srbije odlučuje se da karijeru nastavi van granica zemlje, u potrazi za boljim uslovima i prilikama. Odluka o odlasku u daleku centralnoazijsku državu nije samo sportski izazov, već i životna prilika koja donosi nove perspektive i izazove.

„Daleko od toga da sam sanjao da igram ovde, ali sada kada pogledam mnogo je bolje nego u Srbiji. Kvalitet lige je u rangu naše druge lige. Međutim, što se tiče uslova života ovde je dva nivoa iznad, pa čak većina najjačih klubova u Srbiji ima lošije uslove od nas ovde“, kaže mladi Milić, pa nabraja nekolicinu velikih razlika u kvalitetu usluga po fudbalskim klubovima.

„Medicinsko osoblje, suplementi, pa čak i masaže, koje u većini slučajeva u Srbiji moraš sam da zakazuješ, ovde dobijaš posle svake utakmice ili treninga. Na gostovanja se ide avionom, nema vožnji busom od nekoliko sati, tako da je sa te strane mnogo bolje nego u 90 odsto slučajeva u Srbiji“, dodaje on.

Foto: Alga Bishkek
Andrija Milić

Kako sa lokalcima tako i u klubu govori se malo srpski, malo ruski i engleski, međutim tu je golman, dečko iz Moldavije koji je zbog fudbala naučio srpski.

„U klubu se, kao i u ostatku države, priča ruski i kirgistanski, ja trenutno učim ruski, ali uspevam da se snađem, što na srpskom što na engleskom. Golman nam je iz Moldavije, ali perfektno zna srpski, jer kako sam kaže – gde god da je igrao bilo je Srba, pa se sa njim i najviše družim posle obaveza u klubu“, ističe Milić.

Kirgistanci vole fudbal i navijanje

Andrija kaže da kvalitet sudija nije baš na zavidnom nivou, ali da, makar koliko je on primetio, nema vidljivog nameštanja utakmica.

„Istakao bih pre svega da su sudije na lošijem nivou nego u Srbiji. Možda nema toliko ‘navlačenja’ za određenu stranu, već jednostavo ima dosta grešaka iz, da kažem, neznanja, tako da si nekada ti oštećen nekada tvoji protivnici“, kaže Milić, pa dodaje i nešto o nameštanju utakmice, uvek popularnoj temi u Srbiji:

„Koliko znam nema nameštanja. Trenutno se za titulu bori nekoliko ekipa, šampion igra Ligu Šampiona Azije, ali za sada nisam primetio nešto što nije bilo regularno“.

Poseta utakmica je znatno bolja nego u drugoj ligi Srbije. Kirgistanci vole fudbal i navijanje, da nema Crvene zvezde i Partizana liga u Kirgistanu bi bila gledanija i od najbolje srpske.

„Što se tiče posete mogu da kažem da je dobra, nekada na stadionu bude i po četiri pet hiljada navijača. Mi imamo naše navijače koji idu i na gostujuće utakmice, bude ih otprilike pedesetak, imaju pesme, bubanj, mislim sve kao u Srbiji, kao neke manje navijačke grupe. Čak bih možda rekao da prosečno ovu ligu, na stadionu, možda gleda više ljudi nego našu ligu, pogotovo ako gledamo bez večitih rivala“, ističe Milić

Andrija je zadovoljan životom u Kirgistanu, te mu cilj nije da se vrati u Srbiju.

„Sada kada podvučem crtu i osvrnem se na sve, voleo bih da ostanem i sledeće sezone ovde. Zaista sam zadovoljan, ali ugovor moram da zaslužim na terenu. Otvoren sam i za eventualni, da kažem, dublji ulazak u teritoriju Azije, zaista mi se sviđa ovde“, zaključio je Andrija.

Tagovi:

Fudbal Kirgistan Srbija Život
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Evrovizija

13.decembar 2025. J. K.

Da li je ugroženo održavanje Evrovizije: Koliko zaista košta najveći zabavni spektakl Evrope?

Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom

Istorija kao nauka

12.decembar 2025. S. Ć.

Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure