img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

16. oktobar 2025, 00:08 Nada Donati
Katalin Kariko_Prelomno otkrice_front-hor
Copied

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Knjiga Prelomno otkriće: Moj život u nauci istinita je i izuzetna priča Katalin Kariko, mađarsko-američke naučnice i profesorke biohemije, koja je zajedno s Druom Vajsmanom dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2023. godine, za otkrića koja su omogućila razvoj efikasnih iRNK vakcina protiv kovida 19.

...
…

Katalin Kariko i Dru Vajsman laureati su i brojnih drugih priznanja – među njima Nagrade Lasker–DeBakey za klinička istraživanja, Nagrade Tang za biofarmaceutske nauke (2022) i titule Heroji godine magazina “Time” (2021).

Knjiga Prelomno otkriće: Moj život u nauci stoji kao omaž nesalomivom duhu dr Katalin Kariko i njenoj dubokoj ljubavi prema nauci i služi kao dirljiv podsetnik na snagu istrajnosti i posvećenosti. Njena snažna memoarska ispovest pruža čitaocu uvid u vreme kada je kao marljivo dete i zaljubljenica u prirodu odrastala u malom mađarskom mestu Kišujsalašu, u kući doslovno sagrađenoj od zemlje – gline i slame, utisnutih u zidove od ćerpića, okrečene pa pokrivene debelim krovom od trske koja je na suncu bledela i ličila na čupavu sivu periku. Gorko-slatko naučno putovanje doktorke Kariko isprepletano je uspesima i borbama.

Precizno, iskreno i inspirativno ona u knjizi opisuje svoj pionirski rad, neumornu posvećenost nauci, porodične i društvne odnose, majčinstvo i snove koji su je vodili.

Knjiga je nedavno objavljena na srpskom jeziku u izdanju “Službenog glasnika”. Povodom njenog objavljivanja – autobiografske ispovesti koja nije samo priča o nauci, već i o istrajnosti, hrabrosti i veri u znanje – razgovarali smo s Katalin Kati Kariko o njenom izuzetnom životnom putu.

“VREME”: Na početku karijere odlučili ste da ne pridajete značaj priznanjima, već da se u potpunosti posvetite samom radu. Jednom ste rekli: “Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne da dobijem nagradu”. Da li se nešto promenilo otkako ste dobili Nobelovu nagradu?

KATALIN KARIKO: I dalje najviše vrednujem istraživački rad. Pravo priznanje za svakog naučnika je otkriće. Ipak, razumem i važnost Nobelove nagrade, jer ona skreće pažnju javnosti na nauku i istraživače.

Izgleda da ste već kao devojčica znali da želite da budete naučnica. Ko je najviše uticao na vaš izbor?

U srednjoj školi, moj profesor biologije rekao mi je da mogu da postanem naučnica. Poverovala sam mu i odlučila da to i postanem.

Da li i dalje počinjete svoja predavanja rečenicom: “Odrasla sam kao ćerka mesara…”?

Da, često ih počinjem ovako: “Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice”.

U knjizi opisujete koliko ste teško prolazili kroz Scile i Haribde naučnog života – od pretnji deportacijom do otkaza na Univerzitetu Pensilvanija. Kako ste uspevali da zadržite fokus na istraživanju?

U srednjoj školi sam pročitala knjigu Hansa (Janoša) Selija o stresu i naučila principe stoičke filozofije: da se koncentrišem na ono što mogu da uradim, a ne na ono što ne mogu da promenim.

Šta vas je održalo da nastavite – tvrdoglavost, upornost, vera u rad ili sve zajedno?

Rekla bih da su upornost i duboko verovanje u važnost mog rada bili presudni da istrajem.

...
IZ NOBELOVOG MUZEJA: Pipeta Katalin Kariko

Kao naučnica, suočavali ste se s mnogim preprekama. U knjizi pišete o tome dirljivo iskreno. Nobelova nagrada koju ste vi i Dru Vajsman dobili u oktobru 2023. došla je prekasno da bi bila uvrštena u knjigu, ali je ipak delovala kao konačno priznanje. Kako ste izdržali sve te godine odbijanja?

Uvek sam imala bar jednog kolegu koji je verovao u značaj mog rada. Uz to, ogromnu podršku pružala mi je porodica, koja je razumela da moje istraživanje zahteva sate i sate rada u laboratoriji, vikende i prekovremeni rad.

Ne mogu da ne pomenem vašu proročansku rečenicu administratoru sa Pena koji vas je iselio iz laboratorije: “Ta laboratorija će jednog dana biti muzej!” Šta se s njom dogodilo?

...
KOLEGE IZ PENA SU JE SAČUVALE: Boca za reagens koju je koristila Kariko

Zgrada je modernizovana, a laboratorija rekonstruisana. Nema nikakvog obeležja da sam tamo radila sedamnaest godina. Ipak, neke bočice s mojim rukopisom sačuvane su u drugim laboratorijama, a moju pipetu sam poklonila Muzeju Nobelove nagrade.

Prve doze BioNTech/Pfizer iRNK vakcine protiv kovida 19 primili ste zajedno sa Druom Vajsmanom na Penu. Kada su vam kolege i medicinari klicali: “Ovo su pronalazači vakcine!”, kako ste se osećali?

Steglo mi se u grlu, a i zaplakala sam. Pomislila sam na sve naučnike koji su decenijama neumorno radili i postavili temelje za naše otkriće.

Šta najviše volite u nauci?

Volim proces istraživanja – pokušaje, hipoteze i trenutke kada shvatite da ste otkrili nešto novo. Kada rezultati ne odgovaraju hipotezi – radim na osmišljavanju novih, još boljih.

U knjizi pišete: “Ne smem prestati da čitam. Nikada”. Da li je i dalje “rad, rad i samo rad” vaš životni kredo?

Da, mnogo čitam i stalno shvatam koliko još toga ne znam. Nauka napreduje neverovatnom brzinom, a izazov je držati korak s vremenom i novim saznanjima.

Mnogi se sećaju priče o plišanom medi, jednoj od najdirljivijih epizoda vaše knjige.

Godine 1985. dobila sam ponudu za posao na Univerzitetu Templ u Filadelfiji. Iz Mađarske smo mogli da ponesemo samo pedeset dolara. Prodali smo našu “ladu” i taj novac, osamsto funti koje smo na crno promenili u dolare, sakrili u plišanog medu naše trogodišnje ćerke Suzan. Ona ga je prenela preko granice. Tako smo stigli u Ameriku, s hiljadu dolara i velikim snovima.

Na čemu trenutno radite?

Fokusirana sam na novi projekat, ali kako kaže Ugur Sahin, suosnivač i direktor BioNTecha – o projektu govorimo tek kada imamo rezultate. Trenutno sam profesorka na Univerzitetu u Segedinu, u Mađarskoj.

Knjigu ste započeli posvetom učiteljima, a završili porukom budućim naučnicima: “Nastavite da se krećete u pravcu svetlosti. Vi ste potencijal. Vi ste to seme”. Da li biste nešto dodali?

Rekla bih: verujte u sebe. Naučite da se nosite sa stresom, čuvajte mentalno i fizičko zdravlje. I – uživajte u onome što radite. Nauka je najlepša avantura.

Autorka je prevodilac knjige Prelomno otkriće

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Katalin Kariko Knjiga Nobelova nagrada Prelomno otkriće
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure