

Redakcija
Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!
„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare




U gradskom parku u Šapcu postavljen je interaktivni globus nazvan DING, što je skraćenica od „Dan i noć na globusu“. Ova zanimljiva instalacija napravljena je ručno od 500 kilograma betona i 200 kilograma gvožđa. Globus u odnosu na Sunce ima istu orijentaciju kao i Zemlja, pa na njemu može da se prati položaj Sunca (videti sliku dole), kao i smena dana i noći i godišnjih doba. Pomoću njega će učenici lakše moći da shvate različite pojave u prirodi, i približiće im se prirodne nauke kao što su fizika, matematika, astronomija i geometrija.
U projektu izrade interaktivnog globusa, prvog u Srbiji, a sedmog u svetu, učestvovali su Institut za fiziku iz Beograda, kao i grad Šabac i šabački Narodni muzej. Autorka projekta je Tatjana Marković-Topalović, profesorka fizike u Medicinskoj školi u Šapcu.
„Poenta je da ne učite samo iz knjige zapisane i gotove činjenice. Danas se u svetu promoviše aktivno učenje, zasnovano na postavljanju pitanja, traženju odgovora i davanju objašnjenja“, izjavila je na promociji DING-a Mirjana Popović-Božić, naučna saradnica Instituta za fiziku. Ona je, inače, angažovana na projektu „Podsticajna okolina za učenje prirodnih nauka“, a obilazeći brojne obrazovne institucije u svetu stekla je iskustvo u fizici arhitektura škola i načinima za popularizaciju nauke među mladima.
Kreatori globusa DING se nadaju da će šabački park u kom je postavljen i koji nema ime, nazvati Parkom nauke.




„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare


Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor


Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra


Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu


Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve