

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem
Ekolozi i naučnici u Srbiji trude se godinama da pronađu rešenja za uklanjanje otpada iz prirode. Sada su u toj borbi dobili neočekivane saveznike – crve koji imaju sposobnost da razgrađuju plastiku.
Za nas štetni otpad, a za njih ukusna hrana. Naučnici sa Instituta „Siniša Stanković“ već decenijama uzgajaju i proučavaju brašnene crve, koji mogu da razgrađuju plastiku.
„Kao i svi mi što imamo određene bakterije u organizmu, koje nam pomažu u varenju hrane, isto se dešava i sa larvama brašnara“, kaže za „Dojče vele“ Larisa Ilijin, naučna savetnica Instituta. „Tim mikrobiotskim kulturama, one su u stanju da razgrade plastičnu masu do ugljen dioksida i vode. Vi nemate štetnih proizvoda prilikom ove biorazgradnje.“
Jedan kontejner sa nekoliko miliona larvi velikog brašnara može da razgradi tonu stiropora godišnje. U prirodi bi mu za razgradnju trebalo više od 500 godina.
Larve su i odličan dodatak za ishranu životinja, a njihove izlučevine se koriste i kao organsko đubrivo u poljoprivredi.
„Imate zaista jedan zatvoren sistem gde otpad možete da koristite kao hranu. To je takozvani zero waste sistem (bez otpada). Zato one postaju jako popularne i verujem da će biti jedna nova grana poljoprivrede u budućnosti“, dodaje Ilijin.
Od teorije do prakse
Firma „Belinda animals“ je nauku pretočila u praksu. Na svojoj farmi uzgajaju larve brašnenog crva planiraju da osnuju regionalnu mrežu gazdinstava koja će primenjivati ovaj pristup. Poljoprivrednicima bi to donelo dvostruku korist: smanjili bi otpad i dobili dodatnu hranu za svinje i živinu. I usput bi doprineli očuvanju životne sredine.
„Kada larva pojede kilogram stiropora, ona emituje samo jedan do dva grama ugljen dioksida u atmosferu. Ako se kilogram stiropora sagori u cementari, on emituje 3.960 grama emisionog ugljen dioksida. To je skoro 4.000 puta veće zagađenje“, kaže Boris Vasiljev iz preduzeća „Belinda animals“.
Njihova priča tek počinje. Brašneni crvi već se nalaze u hrani pojedinih građana, u energetskim pločicama, kao proteinski dodatak testenini. Stručnjaci očekuju da će i u Srbiji uskoro biti odobrena njihova upotreba za ishranu ljudi.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve