Evropskoj klupskoj košarci preti nova podela, doduše, ne tako drastična kao pre dve godine, ali ipak podela
DVOSTRUKO PRIZNANJE: Eduardo Portela, predsednik ACB lige
U protekloj nedelji Eduardo Portela, šezdesetsedmogodišnji španski košarkaški funkcioner, doživeo je još dva priznanja. Prvo su ga u petak španski klubovi, udruženi u ACB ligu – po svim ocenama najbolju i najorganizovaniju u Evropi – još jednom izabrali za predsednika s novim četvorogodišnjim mandatom, a potom je u nedelju, na Skupštini ULEB-a (Udruženje evropskih profesionalnih liga na čijem je čelu od 1997), prihvaćena njegova ideja o osnivanju Kupa ULEB-a. Portela je prvi i jedini predsednik ACB lige od njenog osnivanja 1983. i moglo bi se reći, bez ikakvog preterivanja, da je ona njegovo delo. Od skromnog početka i prvog putovanja u Italiju da bi video „kako to radi Lega“ do gotovo za evropske usloveperfektne organizacije koja danas „šije“ Lega (italijanska liga) za tri dužine, prošlo je 19 godina. ACB liga je iz sezone u sezonu rasla, stabilizovala se i sve više odvajala od Federacije imajući od prvog dana jasnu koncepciju da profesionalni klubovi sami moraju da odlučuju o svojoj sudbini. S istom idejom počeo je i kao predsednik ULEB-a. Osnovu koju je još početkom devedesetih, sa zapanjujuće mnogo tačnih procena, postavio Đani de Mikelis, tada ministar inostranih poslova Italije, ali takođe i predsednika Lega, Portela je nastavio da razvija, razrađuje, dograđuje… Po prirodi je miran i veoma blag čovek, krajnje tolerantan, uvek spreman da svakoga sasluša, razume i pomogne koliko je u njegovoj moći, ali je isto tako energičan u nastojanju da sprovede u delo ono u šta veruje. U Španiji i Evropi uživa najveći mogući ugled. U košarci je bio sve, od trenera Barselone preko sportskog direktora (on je doveo Ranka Žeravicu u Barselonu 1976. i uopšte, važi za velikog prijatelja jugoslovenske košarke) do predsednika ACB-a i ULEB-a.
U njegovom kabinetu u Barseloni na jednoj komodi stoje dve uramljene slike: Borislava Stankovića, generalnog sekretara Fibe, i Dejvida Šterna, komesara NBA lige. Njih dvojica dugo su važila za najmoćnije ljude u svetskoj košarci. Štern, svakako, to jeste i dalje, Stanković više nije jer se posle Kongresa ovog leta u Indijanapolisu povlači i odlazi u zasluženu penziju. Rekonstrukcija Fibe koja je dovela do osnivanje samostalne Evropske zone (nešto kao Uefa u fudbalu) nije se pokazala kao srećno rešenje, ne zato što takvoj organizaciji nema mesta već zato što je njen predsednik Grk Jorgos Vasilakopulos lični animozitet prema Porteli uspeo da pretvori u lični rat u kome je on unapred osuđen na težak poraz. Eduardo Portela je na osnivačkoj Skupštioni Kupa ULEB-a biranim rečima govorio o Borislavu Stankoviću. Priznao je da se u početku nisu razumeli oko koncepta Evrolige, ali da je kasnije Stanković – kao veoma inteligentan i pragmatičan čovek – shvatio neminovnost promena, ali više nije bio u situaciji da sasvim kontroliše situaciju.
Evropskoj klupskoj košarci preti nova podela, doduše, ne tako drastična kao pre dve godine, ali ipak podela. U propozicije Kupa ULEB-a uneta je stavka da klub koji je pozvan a odbije učešće i opredeli se za neko takmičenje u organizaciji Fibe zatvara sebi vrata za sva buduća takmičenja u organizaciji ULEB-a. Drugim rečima, ili si s nama ili si protiv nas. Eduardo Portela nije srećan zbog toga, u svakoj prilici ponavlja sve sastanke na kojima je s Fibom postignut dogovor koji kasnije nije poštovala Međunarodna federacija, ali takođe veoma dobro zna da točak istorije neumoljivo ide napred. Neko će ostati – zbog neznanja, neodlučnosti, pogrešnog opredeljenja, poltronstva, poslušnosti ili ko zna čega – nagažen ili pregažen, ali u svakoj revoluciji žrtve su neminovnost. A u evropskoj klupskoj profesionalnoj košarci u toku je revolucija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tokom zaštitnih istraživanja u ataru sela Malča, na lokalitetu Orničje, arheolozi su pronašli kružne rovove iz praistorije apsolutno nepoznate na prostoru Srbije, čija namena i smisao tek treba da budu rastumačeni
Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš pokriva teritoriju veličine Slovenije. U Sloveniji radi osam zavoda i oko 50 arheologa, a u Nišu dva arheologa “pokriva” sedam okruga i 41 opštinu
Plaše li se Tajvanđani napada Kine i šta misle o Trampu, kao i zašto ovo azijsko ostrvo liberalno i sa divljenjem prihvata sve što Zapad nudi – osim lagodnog odnosa prema strancima
Kako su šortsi i rilsovi preuzeli našu pažnju i zašto ne možemo da prestanemo da skrolujemo po mobilnim telefonima? Psihološkinje Snežana Mrvić i Doris Elena Herrera za „Međuvreme“ objašnjava kako algoritmi pogađaju naš dopaminski sistem i doprinose sve većem zadržavanju pažnje na sadržaju sa društvenih mreža
Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!