img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Revolucija i žrtve

10. jul 2002, 20:33 Vladimir Stanković
Copied

Evropskoj klupskoj košarci preti nova podela, doduše, ne tako drastična kao pre dve godine, ali ipak podela

DVOSTRUKO PRIZNANJE: Eduardo Portela, predsednik ACB lige

U protekloj nedelji Eduardo Portela, šezdesetsedmogodišnji španski košarkaški funkcioner, doživeo je još dva priznanja. Prvo su ga u petak španski klubovi, udruženi u ACB ligu – po svim ocenama najbolju i najorganizovaniju u Evropi – još jednom izabrali za predsednika s novim četvorogodišnjim mandatom, a potom je u nedelju, na Skupštini ULEB-a (Udruženje evropskih profesionalnih liga na čijem je čelu od 1997), prihvaćena njegova ideja o osnivanju Kupa ULEB-a. Portela je prvi i jedini predsednik ACB lige od njenog osnivanja 1983. i moglo bi se reći, bez ikakvog preterivanja, da je ona njegovo delo. Od skromnog početka i prvog putovanja u Italiju da bi video „kako to radi Lega“ do gotovo za evropske usloveperfektne organizacije koja danas „šije“ Lega (italijanska liga) za tri dužine, prošlo je 19 godina. ACB liga je iz sezone u sezonu rasla, stabilizovala se i sve više odvajala od Federacije imajući od prvog dana jasnu koncepciju da profesionalni klubovi sami moraju da odlučuju o svojoj sudbini. S istom idejom počeo je i kao predsednik ULEB-a. Osnovu koju je još početkom devedesetih, sa zapanjujuće mnogo tačnih procena, postavio Đani de Mikelis, tada ministar inostranih poslova Italije, ali takođe i predsednika Lega, Portela je nastavio da razvija, razrađuje, dograđuje… Po prirodi je miran i veoma blag čovek, krajnje tolerantan, uvek spreman da svakoga sasluša, razume i pomogne koliko je u njegovoj moći, ali je isto tako energičan u nastojanju da sprovede u delo ono u šta veruje. U Španiji i Evropi uživa najveći mogući ugled. U košarci je bio sve, od trenera Barselone preko sportskog direktora (on je doveo Ranka Žeravicu u Barselonu 1976. i uopšte, važi za velikog prijatelja jugoslovenske košarke) do predsednika ACB-a i ULEB-a.

U njegovom kabinetu u Barseloni na jednoj komodi stoje dve uramljene slike: Borislava Stankovića, generalnog sekretara Fibe, i Dejvida Šterna, komesara NBA lige. Njih dvojica dugo su važila za najmoćnije ljude u svetskoj košarci. Štern, svakako, to jeste i dalje, Stanković više nije jer se posle Kongresa ovog leta u Indijanapolisu povlači i odlazi u zasluženu penziju. Rekonstrukcija Fibe koja je dovela do osnivanje samostalne Evropske zone (nešto kao Uefa u fudbalu) nije se pokazala kao srećno rešenje, ne zato što takvoj organizaciji nema mesta već zato što je njen predsednik Grk Jorgos Vasilakopulos lični animozitet prema Porteli uspeo da pretvori u lični rat u kome je on unapred osuđen na težak poraz. Eduardo Portela je na osnivačkoj Skupštioni Kupa ULEB-a biranim rečima govorio o Borislavu Stankoviću. Priznao je da se u početku nisu razumeli oko koncepta Evrolige, ali da je kasnije Stanković – kao veoma inteligentan i pragmatičan čovek – shvatio neminovnost promena, ali više nije bio u situaciji da sasvim kontroliše situaciju.

Evropskoj klupskoj košarci preti nova podela, doduše, ne tako drastična kao pre dve godine, ali ipak podela. U propozicije Kupa ULEB-a uneta je stavka da klub koji je pozvan a odbije učešće i opredeli se za neko takmičenje u organizaciji Fibe zatvara sebi vrata za sva buduća takmičenja u organizaciji ULEB-a. Drugim rečima, ili si s nama ili si protiv nas. Eduardo Portela nije srećan zbog toga, u svakoj prilici ponavlja sve sastanke na kojima je s Fibom postignut dogovor koji kasnije nije poštovala Međunarodna federacija, ali takođe veoma dobro zna da točak istorije neumoljivo ide napred. Neko će ostati – zbog neznanja, neodlučnosti, pogrešnog opredeljenja, poltronstva, poslušnosti ili ko zna čega – nagažen ili pregažen, ali u svakoj revoluciji žrtve su neminovnost. A u evropskoj klupskoj profesionalnoj košarci u toku je revolucija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Nova regulativa EU za modne kompanije

27.jul 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

H&M, Zara, Dior, Šanel, Adidas…: Zašto modne kompanije pale stotine hiljada tona robe

Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu

Psihologija

27.jul 2026. Dragan Radovančević

Strah od kozlića: Da li deca baš moraju da idu u školu?

Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure