img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Revolucija i žrtve

10. jul 2002, 20:33 Vladimir Stanković
Copied

Evropskoj klupskoj košarci preti nova podela, doduše, ne tako drastična kao pre dve godine, ali ipak podela

DVOSTRUKO PRIZNANJE: Eduardo Portela, predsednik ACB lige

U protekloj nedelji Eduardo Portela, šezdesetsedmogodišnji španski košarkaški funkcioner, doživeo je još dva priznanja. Prvo su ga u petak španski klubovi, udruženi u ACB ligu – po svim ocenama najbolju i najorganizovaniju u Evropi – još jednom izabrali za predsednika s novim četvorogodišnjim mandatom, a potom je u nedelju, na Skupštini ULEB-a (Udruženje evropskih profesionalnih liga na čijem je čelu od 1997), prihvaćena njegova ideja o osnivanju Kupa ULEB-a. Portela je prvi i jedini predsednik ACB lige od njenog osnivanja 1983. i moglo bi se reći, bez ikakvog preterivanja, da je ona njegovo delo. Od skromnog početka i prvog putovanja u Italiju da bi video „kako to radi Lega“ do gotovo za evropske usloveperfektne organizacije koja danas „šije“ Lega (italijanska liga) za tri dužine, prošlo je 19 godina. ACB liga je iz sezone u sezonu rasla, stabilizovala se i sve više odvajala od Federacije imajući od prvog dana jasnu koncepciju da profesionalni klubovi sami moraju da odlučuju o svojoj sudbini. S istom idejom počeo je i kao predsednik ULEB-a. Osnovu koju je još početkom devedesetih, sa zapanjujuće mnogo tačnih procena, postavio Đani de Mikelis, tada ministar inostranih poslova Italije, ali takođe i predsednika Lega, Portela je nastavio da razvija, razrađuje, dograđuje… Po prirodi je miran i veoma blag čovek, krajnje tolerantan, uvek spreman da svakoga sasluša, razume i pomogne koliko je u njegovoj moći, ali je isto tako energičan u nastojanju da sprovede u delo ono u šta veruje. U Španiji i Evropi uživa najveći mogući ugled. U košarci je bio sve, od trenera Barselone preko sportskog direktora (on je doveo Ranka Žeravicu u Barselonu 1976. i uopšte, važi za velikog prijatelja jugoslovenske košarke) do predsednika ACB-a i ULEB-a.

U njegovom kabinetu u Barseloni na jednoj komodi stoje dve uramljene slike: Borislava Stankovića, generalnog sekretara Fibe, i Dejvida Šterna, komesara NBA lige. Njih dvojica dugo su važila za najmoćnije ljude u svetskoj košarci. Štern, svakako, to jeste i dalje, Stanković više nije jer se posle Kongresa ovog leta u Indijanapolisu povlači i odlazi u zasluženu penziju. Rekonstrukcija Fibe koja je dovela do osnivanje samostalne Evropske zone (nešto kao Uefa u fudbalu) nije se pokazala kao srećno rešenje, ne zato što takvoj organizaciji nema mesta već zato što je njen predsednik Grk Jorgos Vasilakopulos lični animozitet prema Porteli uspeo da pretvori u lični rat u kome je on unapred osuđen na težak poraz. Eduardo Portela je na osnivačkoj Skupštioni Kupa ULEB-a biranim rečima govorio o Borislavu Stankoviću. Priznao je da se u početku nisu razumeli oko koncepta Evrolige, ali da je kasnije Stanković – kao veoma inteligentan i pragmatičan čovek – shvatio neminovnost promena, ali više nije bio u situaciji da sasvim kontroliše situaciju.

Evropskoj klupskoj košarci preti nova podela, doduše, ne tako drastična kao pre dve godine, ali ipak podela. U propozicije Kupa ULEB-a uneta je stavka da klub koji je pozvan a odbije učešće i opredeli se za neko takmičenje u organizaciji Fibe zatvara sebi vrata za sva buduća takmičenja u organizaciji ULEB-a. Drugim rečima, ili si s nama ili si protiv nas. Eduardo Portela nije srećan zbog toga, u svakoj prilici ponavlja sve sastanke na kojima je s Fibom postignut dogovor koji kasnije nije poštovala Međunarodna federacija, ali takođe veoma dobro zna da točak istorije neumoljivo ide napred. Neko će ostati – zbog neznanja, neodlučnosti, pogrešnog opredeljenja, poltronstva, poslušnosti ili ko zna čega – nagažen ili pregažen, ali u svakoj revoluciji žrtve su neminovnost. A u evropskoj klupskoj profesionalnoj košarci u toku je revolucija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure