img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija nas uči

Regresija Srbije

28. avgust 2025, 00:11 Nebojša Jovanović
foto: viber, screenshot
KREIRANJE NARODA PO VOLJI VLASTI: Predsednik Vučić i Tomislav Momirović
Copied

Srbija je među prvima u Evropi, još pre dvesta godina, živela po građanskim zakonima. Danas se njihove vrednosti ignorišu, institucije koje ih sprovode se guše, a pristalice takvog poretka se proganjaju

Studenti Pravnog fakulteta u blokadi objavili su u nedelju 24. avgusta 2025. da predsednik Srbije opet nije poštovao institucije rođene države i da je prekršio Ustav mešajući se u rad izvršne vlasti. “Ovaj put u Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija”, kako su naveli u saopštenju na društvenoj mreži Iks, jer je u svom obraćanju naciji sam najavio “ograničavanja trgovačkih marži na 20 odsto”. Nijedan ministar mu nije skrenuo pažnju na to. Kliče mu samo duhovna sirotinja po ulicama jer ne zna ni šta znači reč “institucija”, s čijim ponavljanjem su im već dosadili studenti.

Neobičan je utisak da neko u 21. veku, u Evropi, mora bilo kome da tumači pojmove ustanova, zakona i pravne države, podele vlasti na tri grane i svega što je s Građanskom revolucijom u Francuskoj (1789–1799) stvorilo moderno doba u istoriji čitavog čovečanstva, i to nekom u Srbiji koja je odmah posle Francuske ukinula feudalizam (1835), oteravši prethodno turske feudalce. Dovela je na vlast građansku klasu, sa građanskim zakonima. Podelila je vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, gradeći administraciju i državne institucije po ugledu na tadašnju Evropu (1838). U dvadeseti vek ušla je sa razvijenim društvom kome nije bila potrebna harizma ničije lične vlasti.

Danas, u Srbiji, dvesta godina posle prvih građanskih zakona, pristalice takvog poretka pogrdno nazivaju “građanistima” i progone ih. Kao da smo se vratili u vreme komunizma. Ni Komunistička partija Srbije, kao i ova što Srbijom vlada danas, nije volela pristalice građanskog poretka, nazivala ih je “buržoazijom”, “građanskim elementima” i “neprijateljima sadašnjice”, a kad je 1945. došla na vlast, građanska misao i građansko društvo, kao kakav neprijatelj, prognani su i sklonjeni iz političkog i javnog života uopšte. Pored već postojećeg socijalističkog društva u jednopartijskom sistemu, građansko društvo nije smelo da postoji. Ali, u svakodnevnom životu pojedinaca i cele zajednice građanska svest je preovladala. Ljudi su imali posao, fabrike su postojale u svakom gradu, deca i omladina imali su besplatno školovanje i studiranje, privreda je napredovala, socijalna sigurnost i poverenje u državne institucije bilo je, s razlogom, na najvišem nivou. Društvena odgovornost prepoznavala se kao najviša etička kategorija zajednice. Tek je poneki general s kakvog mitinga još pomalo pretio prstom “građanskim snagama”, “silama mraka i prošlosti” i “retrogradnim tendencijama” kao neprijateljima u “dosluhu sa stranim službama”, ali i on je bio svestan da je društvo zrelo i razvijeno i da više nema ideološku već građansku svest.

Pojava da apsolutistička vlast progoni svakog ko hoće poštovanje zakona i institucija je stara, sve feudalne države imale su protivnike u građanskom staležu (trećem staležu), koji je tražio ukidanje feudalnih poseda, dovođenje na vlast građanskog društva sa građanskim institucijama i obnovu pravne države, odnosno vladavine prava. Recimo, u 18. veku, kad su prosvetitelji, koji su pripremili duhove za Građansku revoluciju u Francuskoj, bili na udaru feudalne apsolutističke vlasti koja je sebe poistovećivala sa državom.

Šta je u pravnom smislu i pravnoj istoriji značilo ukidanje feudalizma, feudalne svesti i dovođenje na vlast građana? Zbog čega su među vođama revolucije najpoznatiji bili pravnici, sudije i advokati? Šta su oni podrazumevali pod vladavinom institucija koja stoji nasuprot vladavine pojedinaca ili bilo čije lične vlasti? Smatrali su da autoritarne ličnosti traže plemensku i podaničku a ne društvenu svest kod svojih pristalica, da onemogućavaju podelu vlasti na tri grane, sprečavaju normalan rad institucija, često ukidaju ustav ili ga ne poštuju i ne dozvoljavaju nezavisan rad sudstva.

Sve te vrednosti počivaju na rimskom pravu, starom više od dve i po hiljade godina.

Snagu nekadašnje Rimske države činila je savršena vladavina institucija i rimsko pravo, kodifikovano između 449. i 287. godine pre nove ere. To pravo je, pored ostalog, objašnjavalo čitav poredak u državi, popis i ulogu svake institucije, celog zakonodavstva i činovničkih službi, prava svakog građanina i kompletnu rimsku administraciju. Impresivna je bila potpuna transparentnost te administracije pred građanima, koji su zakone mogli da čitaju na ulici i glavnom trgu (forumu). Politika nije smela biti tajni posao jer su u njoj svi morali da učestvuju i da znaju šta se tačno dešava u državi. Poverenje između građana i institucija bilo je potpuno.

Bavljenje bilo kojom političkom funkcijom bilo je besplatno. Zbog toga je to često bila dužnost i privilegija samo bogatijih ljudi, ali oni nisu tražili da se na položaju obogate već da oni, sa svoje pozicije, pomognu da se obogati država, kao zajedničko ili javno dobro.

Zakonik dvanaset tablica je postao osnova rimskog prava. To je bila prva kodifikacija (popis) svih zakona, institucija i službi u Rimu, način vršenja državne administracije i prava i obaveza svih građana, neka vrsta ustavnog akta. Naziv je dobio po tome što su zakoni urezani na dvanaest velikih bronzanih tabli i izloženi na glavnom rimskom trgu (forumu), pa su drugačije nazivani i “zakoni bronzanih tablica”.

Najvažnije institucije rimske republike počele su da slabe već sa proglašenjem carstva 31. godine pre n. e. Razlog je bio jednostavan. Naslednik najvećeg rimskog državnika Gaja Julija Cezara, Oktavijan Avgust, uplašen za život budući da je Cezar stradao najavljujući obnovu monarhije, nije nikad zvanično proglasio monarhiju. Sebi je dodelio samo zvanje “prvog senatora” (princeps senatus), republikansku funkciju koja je do tada protokolarno pripadala najstarijem u senatu. A on je bio najmađi u senatu pošto je imao mnogo manje od 50 godina. Poredak je nazvao “principat”, kao vlast prvog senatora. Potom je svom imenu dodao počasno ime “Cezar”, što je postalo sinonim za novi oblik monarhije “cezarstvo” (lat. caesar, cesarstvo ili carstvo), potom zvanje vrhovnog komandanta vojske “imperator” (takođe kasniji sinonim za carstvo), i na kraju je postao i patrijarh rimske religije (pontifeks maximus). Pred kraj života je i zvanično odredio svog naslednika – Tiberija, koji će takođe vladati pomoću svih ovih republikanskih funkcija, kao novi Cezar i imperator.

Rimska republika postojala je pre toga čitavih pet vekova i sve magistrature (političke funkcije) državnog poretka bile su osmišljene u republici. Nekoliko prvih rimskih careva i dalje se zaklinjalo u republiku, kao njeni najveći zaštitnici i rukovodioci, ali su najvažnije od tih funkcija spajali uz svoju ličnu vlast. Na taj način, republikanske institucije u vreme Carstva nisu bile ukinute, ali su najvažnije zloupotrebljene i obesmišljene od strane vrhovne vlasti.

Reklo bi se kao u Srbiji. I to u Srbiji koja je, kao što je napred rečeno, pre dvesta godina uvela građansko društvo, i u kojoj se, uprkos svega toga, danas pristalice građanskog poretka nazivaju pogrdno “građanistima” i neprijateljima naroda. Kog naroda, onog koji stvaraju oni koji regresiraju Srbiju? Oni koji, oduševljeni sopstvenim državotvorstvom, građanima nude za jelo parizer, čak ga reklamiraju preko televizijskih kanala pokazujući ga na krišci hleba, ubeđuju ih i u prednosti asketskog života sa minimalnim jelovnikom od samo dva jajeta dnevno, i hvale naselja koja budžetskim sredstvima od poreza građana ne grade za građane već za sebe same, osim ako hoće da ih kupe po njihovim cenama, oni kojima institucije smetaju.

Srbija danas kao da nikakvih prethodnih iskustava nije imala, politički je regresirala ka vlasti jednog čoveka sa soliterskih plakata, kome se kliče kao samoj državi, kao samoj naciji, kao “čuvaru srpstva”, koji samog sebe poistovećuje sa “rukovodstvom Srbije” i samom “nacijom”.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Pravna država Državna represija Naprednjački režim Nezavisnost institucija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Bioskop, filmovi

Filmska industrija

08.jun 2026. A. M.

Zemljotres u Holivudu: Reditelji generacije Z s niskobudžetnim hororima ostvarili ogromnu zaradu

Dva niskobudžetna horora mladih režisera generacije Z ostvarila su neočekivan uspeh na blagajnama, a skupi holivudski blokbasteri podbacili. Takav preokret mogao bi da najavi novu eru u Holivudu

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure