img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Košarka

Prvaci Evrope, drugi put

13. avgust 2008, 14:38 Slobodan Georgijev
Copied

Ne može se reći da smo barabar sa Amerikancima ili Kinezima, na primer, ali kada bi postojala Olimpijada za uzrast do 20 godina Srbija bi se okitila brojnim medaljama

Nesrazmera između brojnih uspeha mladih sportista iz Srbije i njihovih starijih kolega pokazuje da je za vrhunski kvalitet u seniorskoj konkurenciji potrebno mnogo više od urođenih sposobnosti. Nema naznaka da će u narednim godinama biti stvoren sistem koji će ovoj odnos preokrenuti i doneti veće uspehe na najvećim takmičenjima.

Mlada košarkaška reprezentacija Srbije, momci do 20 godina, odbranila je titulu najbolje u Evropi, osvojenu prošle godine u Italiji, pobedom nad Litvanijom na terenu u Rigi, Letonija. Ovom pobedom nastavljena je dominacija srpskih košarkaša u mlađim kategorijama koja može da raduje mnoge kod kuće, ali bez uspeha prvog tima ostavlja utisak da nešto ipak u čitavoj stvari nije dobro.

Pre ovog trijumfa, čitavo su leto stizale vesti o pobedama i uspesima brojnih srpskih mladih sportista. U atletici imamo prvakinju sveta i dva osvajača bronze, imamo dvostrukog šampiona Evrope u kajaku, imamo brdo plivačkih medalja koje su doneli Ivan Lenđer i Čaba Silađi sa evropskih i svetskih prvenstava. Ne može se reći da smo barabar sa Amerikancima ili Kinezima, na primer, ali kada bi postojala Olimpijada za uzrast do 20 godina Srbija bi se okitila brojnim medaljama sasvim sigurno. Na tom tragu je poslednji uspeh mladih košarkaša koji naciji utrnuloj zbog gubitka dominacije u svetskoj košarci pruža neku nadu da će sutra opet na „najvišem postolju“ biti novi Divci, Đorđevići i Bodiroge. O propasti srpske košarke bilo je i previše priče, rešenje za oporavak još nije pronađeno, pa je pitanje da li će ovi momci (vidi okvir) zaista sutra ponoviti rezultate iz mlađih kategorija. „Najbolji smo tim u Evropi i zaslužili smo ovo“, izjavio je po povratku Miroslav Raduljica.

Na ovom prvenstvu smo opet imali dominantne igrače: Raduljica je proglašen za najkorisnijeg igrača na turniru, Mačvan je bio najbolji kada je bilo najpotrebnije (poništio Litvance u finalu sa 31 poenom), Kešelj je pokazao zašto Božidar Maljković misli da je on jedan od najvećih talenata koje imamo. Karakteristično za ovu generaciju mladih košarkaša je da oni dolaze iz „malih“ sredina: to su uglavnom FMP i Hemofarm, klubovi iz provincije koji imaju vlasnike i jasnu viziju rada. Upadljivo je odsustvo igrača Crvene zvezde, Partizana i Vojvodine, što govori o tome kako se tamo radi sa mlađim kategorijama.

Uprkos dominaciji koju su predstavnici mlađih kategorija pokazivali poslednjih godina, nije puno njih zauzelo mesto u seniorskoj reprezentaciji niti su postali ključni igrači u matičnim klubovima. Ovoga leta, na pripremama seniorske reprezentacije je samo Stefan Marković, a selektor Dušan Ivković je najavio da će i visoki Boban Marjanović biti prekomandovan u A tim zbog povreda glavnih centara. Ovo nam govori da ili vrh srpske košarke ne misli da među „poletarcima“ ima potencijalno velikih igrača, ili postoji nekakav čudan način selektiranja onih koji bi trebalo da čine okosnicu tima u narednih pet godina.

Divac, Đorđević i Bodiroga dobijali su priliku da igraju važnu ulogu u reprezentaciji sa osamnaest godina i vremenom su stasali u igrače koji donose prevagu na velikim takmičenjima. Današnji „klinci“ i pored toga što reprezentacija ne beleži nikakve rezultate ipak ne dobijaju priliku da nastupe za A tim, već ih ostavljaju da se „kale“ po takmičenjima za „mlade“ na kojima neki od njih toliko dominiraju pa je pitanje da li je potrebno da uopšte idu na takva prvenstva jer teško mogu da na njima napreduju.

Uspesi sportista, uglavnom u mlađim kategorijama poslednjih godina u dresu Srbije, kao i jedna vrsta promenjene paradigme po kojoj Srbija postaje najbolja u pojedinačnim sportovima, govore da je „đavo došao po svoje“ kada je reč o „kolektivnim sportovima“ u kojima je sistem temeljno urušen. Posle propasti rukometa i košarke, vaterpolo će se naći na udaru zbog nepostojanja lige i sistema i zbog toga što nadležni ne uspevaju da predlože rešenja koja bi mogla da dovedu do opstanka i razvoja sportova koji su Srbiji donosili pobede. Uspesi koji još uvek stižu, pa makar ih donosila deca sa svojih takmičenja, posledica su lične inicijative i velikog talenta, čime se na tom, niskom nivou, pobeđuju svi ostali. Ali, kada je potrebno biti najveći tu se incidenti retko dešavaju a vrhunski rezultat dolazi kao posledica rada ogromnog tima stručnjaka i idealnih uslova za rad sportista.

Rezultat

Reprezentacija Srbije je na putu ka zlatu pobedila Rusiju sa 84:75, Sloveniju sa 90:78, jedini poraz doživela je od Francuske 69:83, a onda je savladala u razigravanju Španiju sa 80:73 i Crnu Goru 75:70, u četvrtfinalu Letoniju 97:70, u polufinalu Tursku 90:69 i, konačno, u finalu Litvaniju 96:89.


Ko je ko

Novi-stari šampioni Evrope su: Miroslav Raduljica (FMP), Boban Marjanović (Hemofarm), Milan Mačvan (Hemofarm), Marko Kešelj (Keln), Bojan Radetić (Borac), Slaven Čupković (Mašinac), Marko Čakarević (Asvel), Petar Despotović (Hemofarm), Nikola Koprivica (Vašington Stejt univerzitet), Mladen Jeremić (FMP), Stefan Stojačić (Mega Akva Monte), Stefan Sinovec (Vizura), selektor Slobodan Klipa (FMP).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure