img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Protiv abortusa, ništa o pedofiliji

26. јун 2013, 14:42 Katarina Stevanović
PATRIJARŠIJA KAO VATIKAN: Svako ima podrume / foto: aleksandar anđić
Copied

"Ukoliko bi zakon zabranio prekid trudnoće, kao način planiranja porodice, zdravstvene ustanove bi svakako to morale da poštuju, ali to ne bi dovelo do velikih pomaka. U tom slučaju bi, verovatno, žene odlazile u susedne i druge zemlje radi prekida trudnoće"

Sabor Srpske pravoslavne crkve na svom poslednjem redovnom zasedanju podržao je inicijativu lekara vernika da država zabrani abortus, osim u slučajevima kada se vrši iz medicinskih razloga. „Zbog čedomorstva je stanovništvo Srbije svake godine manje za jedan grad srednje veličine, što svedoči o dubokom moralnom padu, o teškoj krizi porodice i o nedostatku prave vere u Boga kod mnogih, premda se većina ljudi u našem narodu izjašnjavaju kao vernici i jesu vernici makar u elementarnom smislu te reči“, navodi se u saopštenju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

Abortus je nasilan prekid trudnoće uz žrtvovanje fetusa. Pobačaj može nastati spontano zbog komplikacija tokom trudnoće ili se može izazvati. Kao deo korpusa reproduktivnih prava i sloboda i sredstvo ostvarivanja prava na nerađanje, pravo na abortus je u saglasnosti sa pravom žene da raspolaže svojim telom i pravom žene i njenog partnera da planiraju porodicu.

Prema broju abortusa u odnosu na 1000 živorođenih, Srbija je na desetom mestu u Evropi. Rusija, Rumunija, Estonija, Mađarska i Bugarska prednjače na listi od 42 evropske zemlje, podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije.

Veliki broj abortusa u Srbiji je evidentan problem, ali pre svega jer seksualno obrazovanje ne postoji, a građanke i građani malo znaju o sredstvima za kontracepciju, kaže Filip Lazić, saradnik Instituta za pravo i finansije.

FUNDAMENTALIZAM: „Srbija spada u liberalne zemlje što se regulisanja abortusa tiče. U okviru EU abortus je zabranjen na Malti i u Irskoj. Ovakav stav SPC je izuzetno konzervativan, neargumentovan, ali i očekivan, s obzirom na to da su sve verske zajednice protiv abortusa. Ovakav stav, po mom mišljenju, predstavlja zavesu za nespremnost SPC da se suprostavi brojnim skandalima koji se dešavaju u njoj u poslednje vreme“, objašnjava Lazić.

Planiranje trudnoće i proširenje porodice je stvar sistemske edukacije celokupne reproduktivne populacije u društvu. Neophodno je da se u oblasti zdravstva poštuju zakon i podzakonski akti, kao i pravilnici i pravila dobre prakse, smatra dr Milica Ilić, ginekolog.

„Ukoliko bi zakon zabranio prekid trudnoće, kao način planiranja porodice, zdravstvene ustanove bi svakako to morale da poštuju, ali to ne bi dovelo do velikih pomaka. U tom slučaju bi, verovatno, žene odlazile u susedne i druge zemlje radi prekida trudnoće. Dostupna kontraceptivna sredstva, kao način planiranja, svakako su ispravan način za očuvanje zdravlja žene i pravilnu odluku o proširenju porodice“, objašnjava naša sagovornica.

Srbija je sekularna država u kojoj su crkva i država pravno odvojene. To znači da crkva nema nijedan pravni instrument preko kojeg bi mogla da utiče na formiranje državne politike. Stav crkve je po pitanju abortusa jasan i isti je kod svih religija. Posebno jak negativan stav ima Rimokatolička crkva, kaže Marko Veković, politikolog religije. „Tu nije u pitanju da li crkva ima ili nema pravo. Crkvi u svakom slučaju niko ne može da zabrani da o pojedinim društvenim pitanjima, za koja smatra da su joj bitna, izdaje saopštenja, primedbe, pohvale i kritike. Svakako da ne postoji institucionalni okvir po kojem ova saopštenja mogu da utiču pravno na određeni zakon. Suština je u tome da je mišljenje crkve veoma bitno za veliki deo naroda.“

Podrška Srpske pravoslavne crkve zakonskoj zabrani abortusa izazvala je brojne različite reakcije. Udruženje građana „Izaberi život“ osnovano je zbog uznemirujućeg broja abortusa u Srbiji. U ovom udruženju ne teže ka zakonskoj zabrani abortusa, ali čine sve kako bi se svest o abortusu promenila, da to postane nezamisliva opcija u slučaju neželjene trudnoće, kaže Vesna Radeka, predsednica udruženja „Izaberi život“.

„Usled razumevanja trenutnog stanja u našem društvu, naš cilj smo postavili malo drugačije. Učimo druge o tome da je svaki ljudski život dragocen, od neprocenjive vrednosti. S druge strane, spremni smo da pružimo punu podršku inicijativi za zakonsku zabranu abortusa, jer niko ko smatra da je nerođeno dete – dete, ne može racionalno braniti legitimnost abortusa, a da time ne brani legalizovanje ubistva ljudskog bića. Jedini način da logika onih koji zastupaju pravo na abortus prevlada jeste da ljudi veruju da nerođena deca nisu ljudska bića“, smatra Radeka.

I DRUGE PRIČE: Zabranom abortusa njihov broj se ne bi smanjio, već bi samo došlo do porasta kriminalnih abortusa i abortus-turizma, kaže Filip Lazić, saradnik u Institutu za pravo i finansije. „Usvajanje ovakve odluke je apsolutno nerealno. Izuzev ekstremističkih grupa i stranaka, mislim da ovakva ideja ne bi mogla da pridobije širu podršku“, smatra on. „Crkva ima pravo da iznosi svoje mišljenje, to nije sporno, sporno je da li SPC ima moralna prava da osuđuje osobe koje su se podvrgle abortusu, a da ćuti o pedofiliji u svojim redovima.“

Abortus predstavlja operativnu intervenciju i može da izazove brojne komplikacije koje mogu dovesti do problema steriliteta, ali i da ugrozi život pacijentkinje, kaže Milica Ilić, ginekolog. Time se treba baviti, kao i „kontinuiranom edukacijom mladih od osnovne škole, pa nadalje“, kaže ona. „Neophodno je da se žene konstantno kontrolišu i da sa svojim ginekologom pravilno odaberu i primenjuju adekvatan vid kontracepcije, kako bi sačuvale svoju reproduktivnu sposobnost i obezbedile sebi veliku životnu radost zdravog potomstva.“

Od svih žena koje su imale medicinski, legalno indukovan prekid trudnoće, najviše je onih u dobi 25–34 godine, gotovo polovina. Broj žena mlađih od 20 godina koje su imale medicinski prekid trudnoće je oko 1000 slučajeva, odnosno oko četiri odsto ukupnog broja.

Broj izvršenih abortusa bi se sasvim sigurno drastično smanjio ukoliko bi on bio zakonom zabranjen, pa i ukoliko bi se samo pooštrili uslovi za izvršenje abortusa, kaže Vesna Radeka. „Većina ljudi neće prekršiti zakon. Trebalo bi takođe da učimo iz iskustava drugih zemalja i da se ne plašimo promena u Zakonu o abortusu. Svakako bi trebalo ozbiljno razmotriti ovu inicijativu. Posledica zabrane abortusa bi mogla da bude i povećanje broja ilegalnih abortusa, a možda i odlazaka u susedne države radi pobačaja.“

Zakonom o zdravstvenim merama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju dece, abortus je 1978. godine legalizovan u SFRJ, a ovaj zakon je ostao na snazi u većini bivših republika. U Srbiji je abortus legalan postupak, detaljno definisan Zakonom o postupku prekida trudnoće u zdravstvenim ustanovama, a u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Pravom na poštovanje privatnog i porodičnog života. Prema ovom zakonu, prekid trudnoće može se izvršiti do navršene desete nedelje trudnoće, a samo u posebnim okolnostima i nakon toga.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure