Dok neki kažu da mladi ne bi mogli da se snađu u svakodnevici bez pomoći veštačke inteligencije, oni potvrđuju da je redovno koriste, ali i da bi i te kako mogli bez nje
Veštačka inteligencija ušla je uveliko u svakodnevicu. AI alate koriste sve generacije, a naročito je popularna među mladima, koji je koriste kao sredstvo za učenje, organizaciju života, kreativni rad, ali i prostor za traženje saveta i podrške.
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju upotrebljava gotovo rutinski – više od 80 odsto mladih vidi je kao deo svakodnevice, a skoro polovina AI upotrebljava svakog dana, pokazuje prvo regionalno istraživanje o odnosu generacije Z prema veštačkoj inteligenciji „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI”, prenosi FoNet.
Ipak, iako AI koriste gotovo rutinski, mladi prema njemu ne gaje bezrezervno poverenje. Upravo taj spoj intenzivne upotrebe i izraženog opreza pokazuje istraživanje koje su sproveli McCann Beograd i UM Beograd.
Koliko mladi veruju AI-u
Ipak, poverenje u AI ima jasne granice. Samo trećina ispitanika u potpunosti veruje informacijama koje dobija od AI alata, dok većina odgovore dodatno proverava.
Regionalna izvršna direktorka strateškog planiranja u okviru McCann agencija Katarina Pribićević ocenjuje da „generacija Z koristi AI svakodnevno, ali to ne znači da mu veruje bez rezerve”.
„Mladi žele da sami procene šta je relevantno i autentično, što je važno za razumevanje generacije koja je odrasla uz tehnologiju, ali joj ne veruje slepo“, rekla je Pribićević.
Kada govore o AI alatima, mladi najčešće misle na ChatGPT, koji koristi gotovo 90 odsto ispitanika, dok su ostale platforme znatno manje zastupljene.
Devojke i mladići: drugačije korišćenje, različito poverenje
Istraživanje pokazuje i razlike u načinu korišćenja AI-a između devojaka i mladića.
Devojke se češće okreću AI alatima kada traže pomoć u komunikaciji, savete o zdravlju, ishrani ili ličnim dilemama, dok mladići AI češće koriste za finansijske teme.
Takođe, devojke su sklonije da odgovore veštačke inteligencije prilagođavaju onome što već znaju, dok ih mladići češće prihvataju direktno.
Foto: Unsplash/Sanket MishraChatGPT je najpopularniji među mladima u Srbiji
Mogli bi i bez AI-a
Iako će neki možda reći da su mladi previše „navučeni“ na veštačku inteligenciju i da bez njene pomoći ne bi znali da se snađu, rezultati istraživanja pokazuju drugačije.
Bez obzira na to što ga redovno koriste, mladi AI ne doživljavaju kao nezamenljiv.
Skoro 90 odsto ispitanika kaže da bi bez njega moglo da funkcioniše, što ukazuje na to da prva potpuno digitalna generacija možda već oseća zasićenje tehnologijom.
Gde je granica
Manje tehnologije, a više ljudskog kontakta želi čak 69 odsto mladih. To, zaključak je istraživanja, ne govori o odbacivanju tehnologije, već o potrebi da se u digitalnoj svakodnevici sačuvaju originalnost, bliskost i kreativnost.
Čak 58 odsto pripadnika generacije Z u Srbiji zabrinuto je zbog sve tanje granice između stvarnog i AI sadržaja, u odnosu na regionalni prosek od 51 odsto.
Istraživanje je sprovedeno u februaru 2026. godine putem onlajn ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku mladih uzrasta od 16 do 28 godina, kao i kroz fokus grupe u Beogradu. U Srbiji je anketirano 500 ispitanika, a istraživanje je obuhvatilo još šest tržišta u regionu.
Foto: Unsplash/Solen FeyissaSlična su i globalna istraživanja
Kakva je globalna slika
Slični trendovi beleže se i na globalnom nivou.
Međunarodna istraživanja organizacija poput Pew Research Centra, OECD-a i KPMG-a pokazuju da generacija Z i mlađi milenijalci veštačku inteligenciju koriste znatno češće od starijih generacija, ali da prema njoj istovremeno zadržavaju dozu opreza.
Iako AI vide kao koristan alat za učenje, posao i svakodnevni život, mladi širom sveta izražavaju zabrinutost zbog širenja dezinformacija, uticaja na tržište rada i sve tanje granice između autentičnog i AI generisanog sadržaja.
Upravo kombinacija intenzivne upotrebe i ograničenog poverenja postaje jedan od ključnih globalnih obrazaca u odnosu mladih prema veštačkoj inteligenciji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U vreme kralja Aleksandra, zadatak štampe bio je da na sve načine veliča rad vlade i ministara, čak i kada je bilo očigledno da se istina prikriva. O zloupotrebama policije i žandarmerije se nije smelo pisati čak ni onda kada su bile evidentne, a cenzori su u svemu videli opasnost, pa i u bajkama
Od tri festivala specijalizovana za animaciju u Srbiji, ove godine je opstao samo jedan – Animator fest u Jagodini. Ovo njegovo izdanje je dobar recept kako opstati u nemogućim uslovima
Novak Đoković je i sedmi put osvojio turnir u Pekingu, uz učinak od 34:0, što je rekord po broju uzastopnih pobeda na jednom turniru u konkurenciji tenisera
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića
Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
U predizbornoj kampanji Šapić je fizički napao Tatjanu Mićić, aktivisti SNS-a su prebili vladinog službenika na radnom zadatku, a Vučić nikako da obelodani koga je sve pomilovao iz vlastitih redova. Šta im je?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.