img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom knjige

Pomračenje demokratije

09. novembar 2022, 20:12 Jovo Bakić
SUNOVRATgore
Copied

U knjizi Sunovrat: Kriza liberalne demokratije Manuela Kastelsa (Clio) nema ni reči o Srbiji, pa ipak, njegova priča o ovoj temi zasnovana na primerima Amerike i država Evropske unije pomaže razumevanju i ovdašnjih zbivanja

Jedan od najuticajnijih sociologa današnjice posvetio je pažnju “našem svetu i našim životima”, tj. velikoj krizi legitimiteta kroz koju prolazi tzv. liberalna demokratija, “premda većina i dalje brani ideal demokratije”, ali i krizi “jednog modela kapitalizma, globalnog finansijskog kapitalizma”. Utoliko ova važna knjiga pomaže razumevanju ne samo zbivanja u Srbiji, uprkos tome što nije ni pomenuta, već i onog što se dešava u celom tzv. liberalno-demokratskom svetu. Verovatno nema sociološkog štiva u kojem je više rečeno na svega 125 stranica. Tome je doprinela i odluka autora da knjigu rastereti naučnog aparata odnosno upućivanja na brojne izvore i literaturu koje je koristio.

SUNOVRAT
…

Pomenutu krizu legitimiteta ideologije liberalizma odnosno institucija “liberalne demokratije” Kastels je ilustrovao skorašnjim zbivanjima u SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Španiji. U pomenutim slučajevima došlo je do velike krize poverenja građana u političke institucije. Sve manje se veruje parlamentu, političkim strankama i političarima, jer se potonji organizuju u “političku klasu”, koja “uz časne izuzetke, nadilazi ideologije štiteći jedino svoj oligopol”, i postavljaju “najraznovrsnije prepreke svakom ko bi pokušao da priđe tom jasno omeđenom zabranu”. Štaviše, Kastels osnovano tvrdi da je politička korumpiranost, uz nordijske izuzetke, “opšta odlika svih političkih sistema, uključujući Sjedinjene Države i Evropsku uniju, te jedan od faktora koji je najviše doprineo krizi legitimiteta”.

Prema tome, ono o čemu se čitaoci osvedočavaju u Srbiji i drugim “mladim demokratijama” tokom protekle tri decenije, prisutno je i u “starim demokratijama”, kako političari i apologetska društvena nauka vole da nazivaju ova društva. Uistinu, Kastels navodi da “više od dve trećine” građana na planeti ne smatra političare njihovim predstavnicima, kao što bi trebalo da bude u liberalnim demokratijama, pa ni parlamenti nisu reprezentativni, dok su vlade “korumpirane, nepoštene, birokratske i opresivne”.

Pored toga, političari “učestvuju u igri politike skandala, iza čije neprozirne zavese nestaju suštinske rasprave”, čiji efekt pojačavaju botovi na društvenim mrežama i tradicionalna sredstva masovnog opštenja, pa građani upadaju u zamku političkih rialitija. Kada se tome doda i “politika straha” koju koriste kako teroristi tako i cinični imperijalistički političari koji koriste strah od terorizma da pokrenu ratove u cilju kontrolisanja retkih resursa u svetu i ograničavanja ljudskih i građanskih prava kod kuće, što dodatno radikalizuje besperspektivnu, diskriminisanu, prostorno segregiranu i sve brojniju muslimansku omladinu u evropskim varošima, onda se ionako nedogledni izgledi za ostvarenje demokratije dodatno pomračuju.

Upravo višekulturalnost i useljavanje “rasno” i kulturno drugačijih, uz strah od terorizma i nepoverenje u politički sistem, goni frustriranu i besperspektivnu domorodačku omladinu iz širih društvenih slojeva da potraži utočište u “rasi”, naciji, religiji i patrijarhalnoj porodici evropskih predaka, tj. “identitetskoj zajednici” suprotstavljenoj kako “etničkoj pretnji” nebelih muslimana tako i kosmopolitizmu društvenih elita. Otud okretanje decenijama izopštenim krajnje desničarskim strankama.

Važno je u ovom kontekstu pomenuti i Evropsku uniju, za koju je Kastels osećajno vezan, jer je donela višedecenijski mir, privredni napredak i otklonila opasnost vojnih pučeva i desničarskih diktatura na jugu Evrope, ali istovremeno uviđa da je taj “elitistički i tehnokratski projekat nametnut građanima bez rasprave i gotovo bez konsultovanja”, te je opažen kao agent globalizacije jer se u njemu vodi neoliberalna politika u cilju zadobijanja prevlasti u globalnom takmičenju imperija. Pored toga, Kastels kaže da je pod hegemonijom Nemačke EU nametnula strogu štednju na obrazovanju, zdravstvu i nauci, služeći “kao instrument disciplinovanja više nego kao instrument solidarnosti”. Usled svega pomenutog nacionalnoj državi se nameće dilema: “da li da bude čvorište globalnih mreža u kojima se odlučuje o sudbini njenog naroda, ili pak da predstavlja svoje građane koji se ne mire s tim da napuste vlastite istorijske, geografske i kulturne korene, niti da izgube kontrolu nad svojim radom”.

Iz nezadovoljstva EU i političkom elitom uopšte, izviru samonikli društveni pokreti, poput Podemosa (Možemo) u Španiji, u kojoj je udeo nezadovoljnih političkim strankama porastao s dve trećine 2000. na 88 odsto 2016. godine, koji su pokušali da artikulišu to nepoverenje i nezadovoljstvo na konstruktivan način s ciljem demokratizacije društvenog života. Pa ipak, dosad su demokratski deficit savremenog kapitalističkog društva efikasnije koristili autoritarni demagozi koji manipulišu više ili manje rasističkim nacionalizmom.

U SAD je to Donald Tramp, za kojeg je u trci s Hilari Klinton s dvadeset jednim procentnim poenom više glasala “bela Amerika”. Iako je tačno da su različite ekstremnodesničarske grupe bile okupljene oko Trampa, kao i široki društveni slojevi “etnički ugroženih” belaca, Tramp je u stvari vodio politiku u korist omraženog Vol strita, odnosno krupnog kapitala, o čemu svedoči kako imenovanje finansijera “Goldmana Saksa” Stivena Mnučina za ministra finansija tako i kresanje poreza korporacijama i bogatašima.

U ovom kratkom prikazu treba pomenuti i ulogu političkih oportunista poput Emanuela Makrona, nekadašnjeg stručnjaka za finansije u Rotšildovoj banci i ministra u socijalističkoj vladi, koji je, uz opšte nepoverenje u stranke i rasprostranjeni strah od francuske radikalne desnice, doprineo razaranju političkog sistema Pete republike, u čemu su mu pomogli naizgled apolitične tehnokrate, ali i republikanski i socijalistički preletači koji su se masovno obreli u njegovoj “Republici u pokretu”, današnjem “Preporodu”.

Naposletku, čitaocu je verovatno priča iz Španije najmanje poznata, pa je to, uz mnoštvo drugih detalja za koje nema mesta u novinskom prikazu, razlog više da se knjiga potraži i u jednom dahu pročita.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure