img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kupovina automobila

Ovako, onako ili nekako

25. mart 2004, 12:57 Marija Vidić
Copied

Prolećna groznica kupovine automobila je pred klimaksom. Ali, najveći deo od dva miliona ovdašnjih vlasnika četvorotočkaša prosečno starih 18 godina svoje krntije zameniće polovnjacima nešto mlađeg uzrasta. Iako su uslovi za kupovinu novih vozila nešto bolji, još su daleko od platežnih mogućnosti

Nigde u svetu nije praksa da kupac automobila plaća gotovinom i odjednom. Osim u Srbiji i Crnoj Gori. Iako su u proteklih godinu dana alternativni načini kupovine polako počeli da funkcionišu, broj prodatih vozila je neznatno porastao – oko pet odsto. S druge strane, ponuda i cene su toliko raznovrsne da se već za 100 evra može kupiti automobil „u voznom stanju“. Za one s viškom para i dobrim ukusom, cena luksuznih vozila može rasti u nedogled, naročito dokupljivanjem dodatne opreme koja je u tim modelima već i kao standardna – prebogata.

U Verano motorsu, uvozniku Pežoovih automobila, kažu za „Vreme“ da su prošle godine u Srbiji i Crnoj Gori oko polovinu vozila prodali na lizing, ostatak za gotovinu, a najmanje na kredit. S obzirom na to da je Zakon o finansijskom lizingu Republike Srbije usvojen u maju 2003, ovakav način kupovine se očigledno i za kupce i za prodavce pokazao kao povoljan. Do kraja godine, u Srbiji se pojavilo sedam lizing kompanija. Tako je i Autokomerc, dosadašnji generalni uvoznik Folksvagenovih vozila (od 1. aprila samo diler), osnovao sopstvenu lizing kompaniju, „radi bolje prodaje, a ne zarade“, uz najavu povoljnijih uslova finansiranja.

KREDIT ILI LIZING: U praksi, ugovori o lizingu najčešće se sklapaju na period od dve do pet godina, s učešćem između deset i 20 odto, gde visina mesečne rate ne može biti veća od trećine ili polovine mesečne plate. Za razliku od banaka, lizing kompanija ostaje vlasnik nad automobilom dok primalac lizinga stiče samo ekonomsko vlasništvo – pravo na korišćenje: kupac odluči koji automobil želi, davalac lizinga ga kupi svojim novcem i daje na korišćenje. Do prestanka trajanja ugovora o lizingu obično se isplati puna cena automobila, a s poslednjom ratom dodatno se plaća i porez na prenos (pet odsto), i tek tada se stiče puno vlasništvo nad vozilom. Dobra stvar je što nisu potrebne garancije (žiranti i hipoteke), a loša što, ukoliko se zakasni s plaćanjem rate, sud koji je nadležan u slučaju spora u roku od tri dana može da organizuje povraćaj automobila lizing kompaniji. Uz to, cena automobila je dosta uvećana. U Verano motorsu, međutim, kažu da do sada nije bilo slučajeva da je njihovom kupcu oduzet automobil, jednostavno zato što se i lizing kompanijama više isplati da zažmure na kašnjenje nego da oduzimaju automobil. Sve auto-kuće traže kasko osiguranje koje se obavezno plaća za svaku godinu otplate lizinga. Prodavci Pežoovih automobila takođe kažu da se u nekom globalnom obračunu lizing više isplati od kredita. Iako je mesečna rata niža za svega desetak evra ili manje, na petogodišnjem planu ušteda je znatna. Osnovni uzrok je što su lizing kompanije, za razliku od banaka, oslobođene od plaćanja poreza na kamatu. Uz to, s obzirom na velik broj novonastalih lizing kompanija, u narednom periodu očekuju se zbog konkurencije mnogo povoljniji ugovori.

Dragan Raković, vlasnik Osa auta, firme koja se bavi uvozom polovnih automobila, kaže za „Vreme“ da – iako ima sklopljene ugovore s Vojvođanskom bankom i Socijete ženeral – do sada nijedan automobil nije prodao na kredit. Prema njegovim rečima, mnogi kupci se raspituju za tu vrstu plaćanja, uzmu profakturu kako bi u banci dobili tačne uslove i brojke, međutim, krediti su u ovom momentu veoma nepovoljni. S druge strane, Miloš Milovanović, prodavac u Kobleksu, još jednoj firmi koja se bavi uvozom polovnih automobila, kaže za „Vreme“ da su i mnogi njihovi kupci pokušavali da sklope ugovor o lizingu s nekoliko kompanija, ali su odbijani, bez obzira na to što ispunjavaju sve uslove.

NOVI AUTOMOBILI: Verano motors, generalni zastupnik Pežoa, u toku 2003. u Srbiji i Crnoj Gori prodao je 1444 vozila. Oko polovina njih su modeli 206 i 307. Osnovna cena „dvestašestice“, najprodavanijeg modela XL Line pack u varijanti motora sa pogonom na benzin, zapreminom motora od 1,4 litra, 75 ks i prosečnom potrošnjom goriva od 6,6 litara iznosi 9720 evra. Na tu sumu treba dodati i 20 odsto poreza na promet. Prodavci kažu da se uz ovaj auto najčešće kupuje skromnija dodatna oprema: svetla za maglu, klima-uređaj i metalik boja. S porezom i pomenutom opremom taj model košta 13.020 evra. Najprodavaniji model 307 XS dizel košta 15.220 evra. Praksa je da se uz „tristasedmicu“ kupuje nešto bogatija dodatna oprema: look paket-brave, branici i retrovizori u boji karoserije (30 evra), alarm i podizači prozora (350), on board computer (90), metalik boja (210 evra). Osnovna cena konkurenata u klasi – fijat punto 1,2 16V dinamik je 11.600 evra, folksvagen polo 1,2 bazik 8700, reno klio autentik 1,2 je 8580 evra.

U Mercedes-Bencu je u toku prošle godine prodato 509 putničkih vozila. Najprodavaniji modeli su Sprinter, Vito i automobili E klase. Cene mercedesa te klase kreću se od 36.960 do 58.810 evra. Plus porez.

Rajko Đurđević, generalni direktor Autokomerca, rekao je u intervjuu za „Ekonomist“ da je u toku 2003. godine u Srbiji i Crnoj Gori Autokomerc prodao oko 1500 vozila, 30 odsto više nego prethodne. Prema istraživanju Stratedžik marketinga koje je naručio Autokomerc, U Srbiji i Crnoj Gori postoji oko dva miliona vozila čija je prosečna starost oko osamnaest godina, i koja bi trebalo odmah da budu zamenjena novim. To znači da ovo tržište ima veliki potencijal, za razliku od Hrvatske i Slovenije, čija su već donekle zasićena. S obzirom na izuzetno nisku kupovnu moć ovdašnjeg stanovništva, većina se ipak odlučuje da svoje osamnaestogodišnjake zameni šestogodišnjacima. Tako je uvoz polovnih automobila iz Belgije ili Nemačke doživeo procvat.

POLOVNjACI: Dragan Raković, vlasnik Osa auta, uvozi iz Nemačke. Kaže da su najbolji polovni automobili u Švajcarskoj, ali su previše skupi. S druge strane, U Belgiji su znatno jeftiniji, ali i manje očuvani. U njegovom voznom parku najviše ima opela i folksvagena, a najprodavaniji su polo, golf i korsa. Posao funkcioniše tako što mu dobavljač iz Nemačke pošalje fotografije, opis, karakteristike i cenu automobila, a on odlučuje hoće li ga uvesti ili ne. Svi auti već u Nemačkoj prolaze kroz tehnički pregled i stižu sa servisnom knjižicom. Kako tvrdi, kupuju se od prvog vlasnika i nikada udareni. Iako postoji mogućnost naručivanja automobila uz kaparu, to se retko dešava s obzirom na veliki izbor u voznom parku. Raković kaže da se nemački i belgijski automobili, osim u Srbiju, najviše uvoze u Bugarsku i Makedoniju. U Osa autu, hjundai aksent 1,4 star četiri godine košta 6000 evra, a fijat punto 1,3 istog godišta je 5200 evra. Nov punto 1,3 multidžet dinamik košta 11.990 evra.

Preduzeće V6 takođe uvozi automobile iz Nemačke još od 1999. godine. Pored toga što se slažu da su tamošnja vozila najbolje očuvana, imaju i najbogatiju opremu (u standardnu ulaze četiri vazdušna jastuka, ABS, servo volan, kodiran ključ, centralna brava, blokada motora i radio-aparat), koja se na drugim tržištima dodatno naplaćuje. U V6 nabavljaju se i vozila iz sistema staro za novo: iz predstavništava svetskih proizvođača automobila u Nemačkoj otkupljuju se automobili koje su nemački vlasnici dali fabrici u zamenu za nov auto i doplatu. Takva vozila imaju garanciju proizvođača i sva ostala prateća dokumenta. Uglavnom uvoze automobile marke ford, opel i folksvagen, a najviše su prodavani modeli korsa, astra i golf. Škorić ističe da nijedan od automobila iz njihovog voznog parka nije prešao više od 200.000 kilometara. Kredit za kupovinu V6 može se dobiti preko gotovo svih banaka, a najčešće su to Rajfajzen, Sosijete žerenal i Prokredit banka. Neophodni uslovi su minimum tri godine radnog staža i šest meseci na aktuelnom poslu, kao i žirant iz društvene firme. Podnosilac zahteva za kredit ne može biti mlađi od 23 godine niti stariji od 65. Njegova plata, kao i plata žiranta mora biti dvostruko veća od mesečne rate. Učešće može biti između deset i 80 odsto, a kreditiraju se i porez i kasko osiguranje. U slučaju da kupac nema dovoljno visoku platu ili uopšte nema platu, može da založi nekretnine kao garanciju. Uz to su potrebna i dva žiranta čija plata mora da pokrije jednu ratu, ili jedan solidarni dužnik koji bi založio svoje nekretnine kao garanciju u ime korisnika kredita. Odobravaju se i sve vrste kompenzacija koje su u skladu s potrebama Eurosalona.

Firma Kobleks uvozi polovna vozila iz SAD. Specifična je i po tome što ima sopstvenu lizing kompaniju, sa znatno drugačijim uslovima: visina plate nije bitna, nije potreban žirant, a učešće iznosi koliko i dažbine – porez plus carina. Uz više nego povoljne uslove odobravanja ugovora o lizingu, u Kobleksu nude i prodaju za obveznice stare devizne štednje u nominalnoj vrednosti s rokovima dospeća 2004. i 2009. godine. Miloš Milovanović kaže da je interesovanje ogromno jer „ljudi ne znaju šta da rade s obveznicama“. Najviše se traže ford fokus i Folksvagenovi bora i golf, koji, s obzirom da su s američkog tržišta, ne liče mnogo na ono što mi znamo kao ford i folksvagen. Pored toga, prodaju se i luksuzna vozila, pre svega džipovi, a najtraženiji je kadilak eskalad. Prošlonedeljna specijalna ponuda bila je, na primer, džip grand čiroki LTD iz 2001. godine, sa full opremom za 25.000 evra.

U auto-oglasima najveća je ponuda Opela, Folksvagena i Zastave. Za 1000 evra može se naći askona ili kadet star dvadeset godina, a jugo napravljen osamdesetih godina košta između 500 i 1000 evra. Džip kija sorento star nešto više od godinu dana na primer košta 25.000 evra, a mercedes E klase iz 2001. godine 32.000. Što se tiče potražnje, najviše je onih koji otkupljuju bilo šta za cenu do 500, hiljadu ili dve hiljade evra, „može i havarisano“. Nakon opravke, isti se preprodaju po znatno višoj ceni.

Iako se u ponudi i na ulicama može videti baš sve, teško je reći da se postojećim stanjem možemo podičiti. Ali, kako (i ako) bude rasla kupovna moć prosečnog Srbina, a uz malo dobre volje lizing kompanija i banaka, u nekoj budućnosti može se očekivati da i on dobije pristojan automobil. Tako bi i ova zemlja jednog dana popunila potencijal: dva miliona novih vozila o kojima budući vlasnici već decenijama sanjaju.

Kredit

U Sosijete ženeral banci, za realizaciju kredita (za nova i polovna vozila) najpre je neophodno otvaranje tekućeg računa preko koga se prima plata. Učešće iznosi 15 odsto, a kredit se odobrava na 60 meseci, uz mesečnu kamatu od 0,64 odsto. Administrativni trošak je 1,2 odsto. Potrebna su dva žiranta, a visina mesečne rate kredita ne može biti veća od trećine plate. Kao primer u Sosijiete ženeral navode da za automobil koji košta 300.000 dinara, uz učešće (45.000) potrebno je platiti 3060 dinara za administrativni trošak (koji se plaća jednokratno), i svakog meseca 5918 dinara. Minimalna plata je 19.726 dinara. Posebnu povoljnost imaju štediše ove banke, za koje je mesečna kamata 0,31 odsto, bez učešća i žiranata. Jedini problem je što na depozitnom računu treba da odstoji iznos u visini traženog kredita.

Rajfajzen banka kreditira kupovinu automobila marke VW, audi, pežo, sitroen škoda, nisan, micubiši, suzuki, honda, ford, kija, mazda, daihatsu i lada s cenom između 4000 i 50.000 evra na pet godina. Ukupno kreditno zaduženje ovde ne može preći polovinu mesečnih primanja. Kredit se može dobiti u dve varijante: uz učešće od 20 odsto ili jednak depozit. Razlika je u kamati na kredit: za učešće je 11 odsto, a depozit osam odsto na godišnjem nivou. Potrebna su i dva žiranta, osiguranje kredita i kasko osiguranje za automobil. Za kreditiranje Zastavinih automobila Rajfajzen daje posebne uslove: učešće ili depozit su deset odsto, a kamate su deset, odnosno osam odsto na godišnjem nivou. Ukoliko automobil košta do 3000 evra, kredit se odobrava na tri godine. Kredit između 3001 i 7500 otplaćuje se pet godina. Tako bi za Zastavino vozilo koje košta 3010 evra rate iznosile 57 i 61 evro, a za Zastavino vozilo od 7500 evra rata bi bila 145, odnosno 151 evro.

Kod Hipo lizing d.o.o., uz osnovne uslove slične Rajfajzen lizingu dodatne garancije su neophodne ukoliko mesečna rata prelazi trećinu plate. Samo za one čija je plata veća od 600 evra dovoljno je da rata pokriva polovinu plate.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Vladimir Vujasinović vodi utakimicu

Vaterpolo

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Vladimir Vujasinović novi selektor vaterpolo reprezentacije Srbije: Ko će igrati u timu

Jedanaestorica vaterpolista su se ranije povukla iz reprezentacije, dok god je na čelu saveza Slobodan Soro

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure