img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Modni kroki

Od skice do tela

04. februar 2004, 10:51 Sanja Srdić
Copied

Naravno da mi laska kada ogrlicu ili tašnu TNC studija ugledam u "Kosmopolitenu" na manekenki obučenoj u kreaciju Diora ili Vivien Vestvud, kaže za "Vreme" modna kreatorka Tanja Nikolić-Čičanović

Nakon diplomske revije savremenog odevanja beogradskog Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna 1990. godine, Tanja Nikolić-Ćičanović usmerila je svoj umetnički potencijal ka samostalnim modnim revijama i kreiranju novog modnog brenda. Desetak godina modeli su prikazivani pod imenom Tanya NC na modnim revijama i izložbama modnih fotografija – uporedo beogradskoj i pariskoj publici. Odeća tadašnje robne marke uvek je bila upotpunjena ručno rađenim nakitom od štrasa, da bi 2000. godine nastao i TNC studio, ime pod kojim ova autorka se danas u Parizu bavi modom.

Preokret u modnom izrazu doneo je nove kolekcije, tzv. accessoires (nakit, rukavice, tašne, šeširi…) sa mitskim likom Grifona kao zaštitnim znakom i simbolom – spoj ovozemaljskog i duhovnog blaga. Nakit je izrađen u kombinaciji starinskog štrasa, koji kao podloga umiruje i istovremeno dodatno ističe sjaj popularnih Styarovski detalja kao drugog materijala.

Pored savremenog dizajna, autentičnost kožne galanterije jeste i to što je obostrano izrađena od kože, a to je retkost za savremenu ponudu i obradu materijala.

Razvojni put od idejne skice do distribucije opredmećenih komada primenjene umetnosti ove vrste u velikim modnim centrima poput Pariza je dugotrajan, sadržajan, ali i prilično ustanovljen. Nedelje mode u Parizu su dobro organizovane i veoma kratke – poput one nedavno održane. Tih nekoliko modnih sajmova posete kupci iz celog sveta i čitav „biznis“ se obavlja veoma brzo. Zato mnogobrojnim izlagačima nije nimalo lako da dođu do novih profesionalnih kupaca, koji opet snabdevaju svoje klijente, vlasnike radnji. Po završetku modne nedelje ili sajmova, čiji je učesnik bila više puta i sagovornica „Vremena“, prototipovi kolekcije se šalju u pres-biro. Ono što određuje dalju prezentaciju, distribuciju i uspeh tih kolekcija, kao i samih autora, jeste upravo izbor i sud novinara, i to po sistemu „dopadanja“. Zahvaljujući dobrim kritikama, Tanja Nikolić-Čičanović i njen rad su medijski propraćeni u mnogobrojnim svetskim modnim časopisima kao što su

japanski „So end“, belgijski „Le vif“, nemački magazini „Maxi“ i „ID“…

TNC studio zastupa Cristopholi press, koji kolekcije predstavlja novinarima i pozajmljuje modele za slikanje editorijala za potrebe njihovih modnih časopisa. „Naravno da mi laska kada ogrlicu ili tašnu TNC studija ugledam u ‘Kosmopolitenu’ na manekenki obučenoj u kreaciju Diora ili Vivien Vestvud“, kaže Tanja Nikolić-Čičanović. Njene kolekcije se uveliko nalaze u prestižnim prodajnim centrima Mančestera, Tokija, Londona, Pariza…

Modni detalji koji sve više dobijaju na važnosti i u svakodnevnom životu, u slučaju ovog studija nisu vezani za industriju jer su pre svega kreirani za ručnu izradu i nisu predviđeni za široko tržište, već za malobrojne žene koje žele da izgledaju posebno i drugačije i koje zato tako i izgledaju.

„Danas je sve rasprostranjeniji stav da se nošenje ‘marki’, tj. stvari viđenih na masovnim reklamnim kampanjama koje podjednako nose holivudske zvezde i tinejdžerke iz komšiluka, smatra nedostatkom ukusa, iako je reč o kvalitetnim komadima kojima se sa estetske strane ništa ne može zameriti“, kaže Nikolić-Čičanović.

Podrška države i njenih institucija dizajnerima i umetnicima u Francuskoj, ali i onih manjih modnih svetskih centara vrlo je prisutna i ponekad je presudan faktor za uspeh mnogih autora i modnih kuća, ali i za imidž i profit same zemlje koja prepoznaje ovaj vid komunikacije. Vrlo često grčki, jermenski, engleski, turski i neki drugi kreatori uživaju veliku pomoć svojih zemalja da bi se predstavili na vrhunski način na velikoj i značajnoj modnoj sceni kao što je Pariz. Upravo zbog prisutnosti dizajnera različitih nacionalnosti i kultura, a samim tim različitih poruka, simbola i obeležja, koje prožimaju dobar deo modnih dešavanja, pomalo je apsurdna polemika u Francuskoj u vezi s nošenjem verskih obeležja u javnom životu svetske modne prestonice. Inspirisan političkim, verskim i drugim simbolima, svetski modni brend Moschino je izgradio čitavu imperiju na interpretiranju ili nedvosmislenom predstavljanju simbola u modi.

Inspirisana svakodnevnim životom, istorijom umetnosti, mode i dizajna, Tanja Nikolić-Čičanović će svoje kolekcije za nastupajuće sezone prikazati paralelno na pariskoj i londonskoj nedelji mode, a vrlo moguće i na ovdašnjoj budući da je njen višegodišnji učesnik. U međuvremenu preporučuje: „Godina 2004. je, što se mode tiče, jedna vesela godina u kojoj modni detalji imaju glavnu reč. Na vreme se pripremite za vruće veselo leto.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure