img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povod

O psima i ljudima

26. februar 2020, 19:13 Mladen Kalpić
foto: promo
Copied

Nedavna premijera filma Zov divljine podsetila je na priču o autoru istoimene knjige po kojoj je snimljen, Džeku Londonu

Džek London je bio tema medija još dok je bio u majčinom stomaku. Naime, njegova majka (profesorka muzičkog i spiritualista, koja je bila ubeđena da kanališe duh poglavice Crnog Jastreba) Flora Velman pokušala je samoubistvo nakon što ju je njen partner astrolog Vilijam Čejni ucenio da abortira. Članak o Florinom neuspelom pokušaju samoubistva objavio je u „San Francisko kroniklu“ 4. juna 1875, javnost je bila skandalizovana, a Flora se oporavila i 12. januara 1876. rodila Džona Grifita Čejnija zvanog Džek, koji je nakon što se udala za ratnog veterana Džona Londona uzeo njegovo prezime.

foto: wikipedia

Lokalna bibliotekarka je malog Džeka intuitivno uputila da čita Kiplinga i Melvila. Kao što su ova dvojica iskoristili slikovite likove životinja iz prašume (Balu, Bagira, Kaa) ili morskih dubina (Mobi Dik), i London će svoje najupečatljivije priče čitaocima dočarati upravo preko likova pasa i vukova. Među njegovim obožavaocima bio je i vođa socijalističke revolucije Vladimir Iljič Lenjin, koji je dan pred smrt tražio da mu pročitaju Londonovu priču Ljubav prema životu o borbi za život iscrpljenog čoveka sa iscrpljenim vukom.

U četrnaestoj napušta školu zbog nemaštine. Da bi prehranio sebe i porodicu jer ostaje bez očuha, krade ostrige, lovi foke, radi u fabrici, ložionici, klošari, boksuje… Postaje ratni dopisnik iz Japana 1904. godine. Tela skladno izvajanog teškim radom, pokušava da bude slikarski model, ali ne uspeva. Žarko želi da se bavi muzikom, ali ni za to nema sredstava. Poput američke verzije Maksima Gorkog, opisuje život ljudi sa margine. Kad ga zbog verizma odbiju, pokušava da priču upakuje u palp SF ruho. Čita komunistički manifest i postaje oduševljen marksističkim idejama. Nastoji da u pričama preko Darvinove teorije evolucije spoji Ničeovu filozofiju o natčoveku sa Marksovom tezom da filozofi ne treba samo da kontempliraju svet već da ga korenito izmene. Za šest meseci izdavači mu odbijaju 44 priče. Počeo je da potpisuje svoja pisma sa Vaš za revoluciju spreman. Piše čoveku za kog veruje da mu je biološki otac, ali mu ovaj odgovara: Ja ne mogu nikako biti Vaš otac pošto sam impotentan. London potom kreće u poteru za svojim novim identitetom i za zlatom po promrzlom Klondajku i Jukonu, odakle će se vratiti sa samo četiri dolara i pun neprocenjivih priča o ljudima, psima i vukovima. Da li je čovek čoveku vuk kao što tvrdi Tomas Hobs, ili je čovek čoveku najveća svetinja kao što tvrdi Seneka, i koje su sve moguće kombinacije između?

Prvo piše priču Batard, o psu koji pobesni i ubije svog gospodara, a potom obrnutu varijantu o psu koji se vraća iz divljine da pomogne čoveku, Zov divljine (Call Of The Wild) 1903. godine. Ta knjiga postaje instant hit i kod publike i kod kritike, te Džek London preko noći postaje najpoznatiji i najplaćeniji pisac svoga doba. Usledile su brojne filmske adaptacije te knjige u narednih 117 godina. Prva, s bernardincom odgajanim od malih nogu za tu ulogu, bila je nema, iz 1923. godine. U drugoj crno-beloj iz 1935. igrali su Klark Gebl i Loreta Jang. Ova verzija je najmanje sledila Londonovu priču o prijateljstvu psa Baka i tragača za zlatom Džona Torntona. Pošto glavni junak knjige Tornton na kraju pogine u napadu Indijanaca, to se Geblu koji ga tumači nije smelo dogoditi te ga vidimo živog i zdravog kako ašikuje sve do hepienda. Čarlton Heston, koji je 1972. tumačio isti ovaj lik, u svojoj pomami za zlatom (zarad koje ostavlja zgodnu zabavljačicu iz salona) doživi tragičan kraj od crvenokožaca, kojima na kraju Bak dolazi glave. Zatim je 1978. napravljena animirana parodija na ovaj roman What A Nightmare Charlie Brown sa Snupijem koji sanja da poput Londonovog Baka postaje vođa čopora na divljem severu. I japanski animatori ponudili su svoju verziju, Howl Buck. Ekranizacija iz 1997. s nedavno preminulim Rutgerom Hauerom najvernija je knjiškom predlošku.

Početkom devedesetih, nakon Oskarima ovenčanog filma Ples sa vukovima, stav o Indijancima postaje blagonakloniji, te u verziji iz 1992. godine sa Mijom Sarom jedan od njih Torntonu (ovde razmaženom emo tinejdžeru) pomaže da postane dostojan prerijski borac (i čak da nađeno zlato vrati u reku) pre nego što ga likvidira protivničko pleme Jihata.

U najnovijoj verziji, koja se upravo prikazuje u bioskopima, sa Harisonom Fordom kao Torntonom, zadržan je deo sa vraćanjem zlata u reku. Ono što je razlikuje od prethodnih je odsustvo scene opklade u kojoj Tornton tera Baka da vuče teške saonice za 1000 dolara, kao i Indijanaca: Torntona ubija belac pohlepno, pomahnitali tragač za zlatom. Bak je u ovoj verziji digitalizovan. Kad su novinari pitali Harisona Forda o tome, odgovorio je da je na setu bio čovek umesto psa i da mu je na početku bilo šašavo što čačka iza uveta čoveka a ne psa. Odnos Torntona i Baka je vredan pažnje. Scene u kojima mu Bak donosi usnu harmoniku koju je ovaj usput ispustio, ili mu skriva flašu alkohola da je ne bi opijao za izgubljenim sinom.

Na beogradskoj premijeri Zova divljine jedna crnokosa devojčica iz publike plesala je razdragano uz kantri muziku odjavne špice, ispuštajući krik kojim se Bak doziva sa svojom vučicom. Džek London bi sigurno bio ponosan koliko joj se svideo njegov svet, iz izmaštan puke muke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure