img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija televizije

Na javnom kanalu

19. februar 2020, 20:35 S.Ć.
Copied

Knjiga sabranih TV kritika, uglavnom dramskog programa, Miodraga Kujundžića svedoči o razvoju jugoslovenske televizije, ali i o ovdašnjem ukusu

Zbirka novinskih kritika o bilo kojoj vrsti umetničkog dela, dakle o knjigama, pozorišnim predstavama, koncertima, izložbama, filmovima i ostalima, pre svega je istorija kulturne scene, potom je prikaz razvoja umetnosti kojom se kritike skupljene u knjigu bave, zatim je prikaz razvoja i same kritike kao vrste, pa je tek na kraju ono što se mahom pomisli da je prvo – dokument o radu autora objavljenih kritika. Da objedini sve pomenute elemente, bio je cilj Radio-televizije Srbije i Gradske biblioteke Novi Sad kad su objavljivale zbirku TV kritika Miodraga Kujundžića Na javnom kanalu.

Miodrag Kujundžić je, sa Dragoslavom Adamovićem, Olgom Božičković i Đorđem Đurđevićem, među utemeljivačima televizijske kritike u Srbiji. Kontinuirano, od 1959. godine tokom više od tri decenije, u okviru stalne rubrike u novosadskom „Dnevniku“, Miodrag Kujundžić je pisao prikaze, komentare i oglede o svim vrstama aktuelnog televizijskog programa na jugoslovenskom prostoru. U središtu njegovog interesovanja bile su televizijske drame i serije, mada je istrajno pisao i o ostalim segmentima televizijskog programa.

U uvodnom tekstu Svetislav Jovanov ističe da se Kujundžić paralelno bavio pozorišnom kritikom, što mu je omogućilo da dublje uočava probleme tretmana dramskog teksta u novom mediju, kao i da pravovremeno prepoznaje pojavu novih žanrova televizijske drame ili novih tendencija u oblasti TV serija, dok mu je likovno obrazovanje pomoglo u formiranju merila koja će uspešno korespondirati sa novom i dinamičnom estetikom televizijske slike u žanrovima kao što su reportaže, putopisi ili emisije o slikarstvu. Prepoznatljiva odlika Kujundžićeve kritike bila je jedna vrsta ravnoteže, neophodne za analitičara koji posreduje između novog medija i najširih slojeva gledališta: reč je o ravnoteži između umetničkog i populističkog, između edukacije i atrakcije. Svoje stavove o televiziji formulisao je posredstvom komentara povodom društvenog konteksta programa ili pitanja recepcije i ogleda o načelnim žanrovskim i medijskim problemima.

Zbirka Na javnom kanalu počinje kritikom (2. jun 1959) prve televizijske prezentacije proze Ive Andrića, dramatizovane novele Susedi, koju je za TV Zagreb adaptirao Želimir Falout, reditelj je bio Daniel Marušić, a scenograf Miša Račić. Uloge su tumačili Vika Podgorska, Emil Kutijaro i Pavle Bogdanović. Kujundžić beleži da „adaptator teksta nije za ovu priliku pravio dramu, već se ograničio na vizuelno-auditivno prezentiranje novele. Pošto je pripovedač uveo gledaoce u ambijent, pred gledaocem su se pojavila dva vanredna glumca, izvođači dijaloga.(…)

Ovakav postupak adaptatora omogućio je maksimalno moguće prenošenje piščevog teksta; ali, čini nam se da ovakav postupak ne bi smeo da bude uzor po kome bi se tekstovi pripovedača prikazivali u ovakvim emisijama. Smatramo, naime, da bi bilo daleko bolje, a za gledaoce daleko zanimljivije, da je napravljena dosledna dramatizacija. (…) Čitava ova prezentacija kao da je odudarala od stila, od atmosfere Andrićeve proze, kao da je tu dat nekako isuviše duh glembajevskog Zagreba.“

U vreme prvih godina Kujundžićevog beleženja dramskog žanra na televiziji, preovlađivale su adaptacije pozorišnih klasika (Sterija, Krleža) i dramatizacije svetskih prozaista (Čehov), da bi se tek 1962. godine, najviše zbog uvođenja magnetoskopa i filmskih kamera a time i napuštanja „žive televizije“, javio talas domaće originalne televizijske drame, u kojem preovlađuju krimići (Novosel, Štivičić). U tom periodu Kujundžič izdvaja Ivana Hetriha i Slavoljuba Stefanovića Ravasija kao buduće majstore televizijske režije, i ukazuje na Ekran na ekranu, buduću kultnu emisiju.

Počevši od 1964. godine produkcija originalne domaće televizijske drame postaje sve obimnija, čemu je doprinelo i uključivanje sarajevskog, skopskog i tada titogradskog studija u JRT mrežu, a Kujundžić kao najznačajnije nove scenariste ističe Branu Crnčevića i Gordana Mihića i reditelje Aleksandra Đorđevića i Savu Mrmka, i inovacije u TV dramama Noć i magla Danila kiša i Čep koji ne propušta vodu Branimira Reljića.

Godinu 1976. uočava kao prelomni trenutak u kojem se pojavljuju prvi izdanci dva nova i samosvojna toka igrano-dokumentarne drame. S jedne strane, Na putu izdaje Siniše Pavića i Save Mrmka začinje žanr dokumentarne rekonstrukcije, a na drugoj strani delo Jagoš i Uglješa tandema Radomir Subotić – Bata Čengić najavljuje ispovedno-kritički dramski žanr, koji će poprimiti nove tonalitete sa Pejakovićevim Ljudskim faktorom i kulminirati, prema Kujundžiću, sa pojavom dela Bolest i ozdravljenje Bude Brakusa Želimira Žilnika. Kujundžić se s analitičkim žarom posvećuje odnosu između književnog predloška i televizijskog izraza na primeru serija Velo misto, Pop Ćira i pop Spira, i odnosu ideologije i umetnosti na primeru serija Strah vlada svetom prema romanu Korada Alvara.

U poslednjoj deceniji, do 1995. godine, Kujundžić se bavio televizijskom kritikom kao povodom za iskazivanje opštijih, estetskih, socioloških ili kulturoloških stavova. Valja izdvojiti tekst TV čarolija kojim kozerski i maštovito, sa toplinom ali bez suvišnog sentimenta, rekapitulira protekle tri decenije koje je proveo sa televizijom: od novina i atrakcija, preko nesporazuma, šokova i novih saznanja, do sadašnjice, i tekst Ja, Raf Maksić!, in memoriam povodom smrti Mije Aleksića. Prateći neuporedivu životnu i glumačku pustolovinu umetnika koji je, kako Kujundžić kaže, „bio glumac rođen i stvoren da igra u ovom veku – u veku radija i televizije“, predočava nam njegove bezbrojne glumačke preobražaje od Rafa Maksića do Gospodina Hulija. To je poslednji tekst u zbirci Na javnom kanalu, objavljen je 13. marta 1995, tri godine pre smrti Miodraga Kujundžića.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure