
Saobraćajna nesreća
Tri osobe poginule, od kojih jedno dete, u lančanom sudaru kod Donjeg Milanovca
Tri osobe su poginule, od kojih je jedno dete, a četiri su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros.
Bubašvaba se svetom raširila zbog ratova i trgovine, a evoluirala je toliko brzo da je postala otporna na gotovo sve vrste insekticida
Domaća bubašvaba (Blattella germanica) evoluirala je uz ljude i njeno jedino prirodno stanište je u zgradama, kancelarijama, školama ili stanovima, navodi se u novom istraživanju univerziteta u Teksasu koje je objavio Zbornik radova nacionalne akademije nauka.
Ta danas najrasprostranjenija vrsta bubašvabe nazvana je po primercima koji su sakupljeni i proučavani u tadašnjoj Nemačkoj oko 1700. godine, ali taj insekt ne potiče sa ovog područja i jedini prirodan habitat su mu objekti koje su sagradili ljudi.
Istraživači iz Teksasa analizirali su gene 280 tih insekata prikupljenih iz 17 zemalja širom sveta i ustanovili da je „nemačka“ buba evoluirala od bliskog rođaka – azijske bubašvabe, koja živi u prirodi, pre nekih 2.100 godina.
„Shodno dobijenim podacima ovo je jedna veoma nova vrsta insekta koja se potpuno adaptirala zajedničkom životu sa čovekom“, kaže jedan od učesnika u istraživanju, urbani etnomolog dr Edvard Vargo i dodaje da se bubašvaba prilagodila životu u ljudskim građevinama i tokom vekova raširila po svetu u vreme osvajačkih ratova i putem globalne trgovine.
Otpornost
Originalna postojbina ove bube je jugoistočna Azija ali se, uprkos naporima ljudi da je suzbiju, vrlo brzo raširila svetom i tokom svoje kratke evolucije postala otporna na gotovo sve vrste insekticida, navodi dr Vargo.
Istraživanje je pomoglo da se ustanovi kojom brzinom se među insektima prenosi otpornost na pesticide i druge otrove za njihovo suzbijanje, a dobijene su i nove informacije o prilagodljivosti bubašvabinog genoma, odnosno kompletnog DNK genetskog materijala, uz čije brze promene „moćna bubašvaba postaje sve moćnija“, naglašava Vargo.
Ti insekti globalno predstavljaju veliki zdravstveni problem jer zagađuju hranu, prenose mnogobrojne bolesti i, kako je ustanovljeno, mogu biti uzročnici astme i opasnih alergija. Ujed bubašvabe je bezbolan i nije toliko opasan jer ne probija ljudsku kožu, može izazvati otok i alergijsku reakciju i ponekad ozbiljniju zarazu jer su ti insekti lešinari.
Tri osobe su poginule, od kojih je jedno dete, a četiri su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros.
„Sindrom slomljenog srca“ (Broken-Heart-Syndrom, poznat i kao Takotsubo-sindrom), bolest je koja i dalje predstavlja zagonetku za lekare. A opasan je skoro kao srčani udar
Pre 80 godina, od marta do novembra, objavljena su tri romana Ive Andrića: Na Drini ćuprija, Travnička hronika i Gospođica. Uz pola veka od njegove smrti, ovo je drugi jubilej našeg jedinog nobelovca koji obeležavamo ove godine
Zgrada subotičkog Narodnog pozorišta posle nekoliko decenija je izgrađena, istina bez velike sale zbog koje je najviše i počela obnova
Sredinom osme decenije prošlog veka grupa studenata – petoro arheologa i jedan fizičar – krenula je prvi put na letovanje u Grčku, u antičku Teru koju je ove zime zadesila serija zemljotresa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve