img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Legat profesora Ivkovića

25. septembar 2013, 18:08 Aleksandar Aleksić
Copied

Sedmim mestom na Evropskom prvenstvu u košarci Srbija se direktno plasirala na Svetsko prvenstvo u Španiji sledeće godine. Cilj selektora Dušana Ivkovića i Košarkaškog saveza time je ispunjen. Međutim, Srbija više nema igrače ekstra klase koji su u stanju da svojim solo akcijama ili šutevima podignu tim i preokrenu utakmicu

Tri reprezentacije koje su na početku važile za favorite na Evropskom prvenstvu osvojile su medalje: Francuska zlatnu – prvi put u svojoj istoriji , Litvanija srebrnu, a Španija bronzanu nakon pobede nad Hrvatskom.

Kuriozitet je da je reprezentacija Srbije, koja je završila na sedmom mestu, tokom prvenstva pobedila oba tima koji su bili u finalu i to prilično lako.

1. Kvalitet samog šampionata bio je na veoma niskom nivou, pre svega zbog odsustva velikog broja igrača. Bez Paua Gasola, Španija nije isti tim i s njim bi sigurno bila prvak Evrope. Rusija bez Kirilenka, Hrijape i Kauna završila je učešće još u početnom delu prvenstva, Grčka bez Dijamantidisa nije ni ušla u četvrtfinale, a naš tim je igrao sa devet debitanata. Najprijatnije iznenađenje celog turnira je reprezentacija Ukrajine, koja je zauzela šesto mesto i na taj način se plasirala na Svetsko prvenstvo u Španiji. Pokazali su da se košarka igra i u nekim drugim zemljama i iza sebe ostavili „košarkaške nacije“ kao što su Srbija, Grčka, Turska i Italija.

Konačan plasman na Evropskom prvenstvu u Sloveniji: Francuska; Litvanija; Španija; Hrvatska; Slovenija; Ukrajina; Srbija; Italija

O REPREZENTACIJI SRBIJE: Usponi i padovi na turniru bili su glavna karakteristika našeg tima. Kao najmlađi tim na prvenstvu, imali su sjajne pobede protiv Litvanije i Francuske, ali i katastrofalne poraze protiv Španije i Slovenije. Bez Teodosića kao lidera ovog tima, verovatno nisu ni mogli bolje.

Najviše je problema bilo u samoj organizaciji igre. Vrlo brzo su svi timovi pročitali napadačke akcije našeg tima i lako ih rešavale zonskom odbranom i udvajanjem na centrima. Težište igre su naši protivnici prebacivali na spoljnu liniju, a našim mladim bekovima bilo je izuzetno teško da se nose sa iskusnijim protivnicima i – ako im šut nije išao od ruke – dolazilo je do velikih problema; Srbija više nema igrače ekstra klase koji su u stanju da svojim solo akcijama ili šutevima podignu tim i preokrenu utakmicu.

ANALIZA SELEKTORA DUŠANA IVKOVIĆA JE SAMA PO SEBI DOVOLJNA: „Ne bih ulazio dublje u problematiku, radili smo u specifičnim uslovima, a sistem takmičenja nije adekvatan, igrači nisu mašine da igraju toliko utakmica. Sa druge strane, merilo rada nisu samo trofeji. Naša prepoznatljiva igra bila je u tranziciji i na tome su se bazirali naši nastupi. Ispunili smo krajnji cilj, iako je ovaj mladi tim imao mnogo oscilacija u igri. Mi smo igrali 11 utakmica u veoma kratkom periodu i bazirali smo igru na kontranapadima jer smo želeli da budemo najspremniji na prvenstvu. Imali smo velike padove u igri, još na početku, a pre svega protiv Španije. Tada nismo ličili na tim, a oni da su mogli, samleli bi nas do kraja. I protiv Slovenije je bilo isto. A onda je došla utakmica koja je najbitnija. To smo lako rešili već u prvoj četvrtini. Zadovoljan sam krajnjim rezultatom, a maltene je svejedno da li smo četvrti ili sedmi.“

POJEDINAČNI UČINAK IGRAČA TOKOM PRVENSTVA PO IVKOVIĆU: „Vasa Micić je pokazao svoj talenat, ali je već na startu bilo vidno da je osetio razliku između juniorske i seniorske košarke. Na kraju, protiv Italijana, pokazao je svoj talenat. Stefan Marković je odigrao vanserijski. Uvek je duže ostajao na treninzima, povreda ga je omela da odigra sve utakmice. On je najborbeniji u našem timu, i svi treba da se ugledaju na njega. Imao je odličan učinak u napadu. Nedović, Bogdanović i Anđušić su izuzetno talentovani. Sa Nedovićem sam razgovarao da bi ovo trebalo da mu bude priprema za NBA. Odigrao je dobro, ali mu treba iskustvo. Imao je skroman procenat šuta, ali je retko talentovan mladić. Anđušić ima zlatnu ruku, ali mu nedostaje kreator kao što je Miloš Teodosić i on je zbog toga imao loš procenat šuta. Sa Bogdanovićem i Kalinićem smo nadoknadili nedostatak atletskih sposobnosti. Bogdan je odigrao odlično i od njega možemo da očekujemo velike domete. Nemanja Krstić je mlad igrač, koji ima odličnu stabilnost i zaslužio je poziv. Kalinić je nova energija u našem timu. Odličan defanzivac i najbolji naš skakač u napadu. Često smo vežbali šut posle treninga. Bjelica je kvalitetno odigrao, a njegov odnos prema reprezentaciji je najveći mogući. Gagić je pozitivno otkrovenje. Malo iskustva ima, ali je pokazao kvalitet u završnici prvenstva. Odlično je izvodio bacanja i dobro šutirao sa poludistance. O Nenadu Krstiću sam sve rekao, pravi je kapiten, uvek je bio tu za igrače, pravi je vođa ovog tima. Katić je bio najprijatnije iznenađenje na startu prvenstva. Pravi je sportista. Ali, dosta je grešio tokom povratnog pasa. Katić nije bio dominantan u skoku, kao i Štimac, ali su i njih dvojica zadovoljili. Imamo budućnost i sigurno je da će ovi igrači koji su nastupali na Eurobasketu pokazati da će biti nosioci u narednom periodu. Krivo mi je što su igrači, od slavlja i hvalisanja, posle jednog poraza razapinjani po medijima. Ipak, najvažnije je da smo se mi kvalifikovali za Svetsko prvenstvo.“

O BUDUĆNOSTI NAŠE I EVROPSKE KOŠARKE: Svi se slažu da je budućnost evropske košarke vrlo neizvesna – nijedan mladi igrač nije se izdvojio kvalitetom i na taj način nagovestio veliku košarkašku karijeru. Da li treba podsećati da timovi koji su osvojili medalje u proseku imaju više od 28 godina? Poslednji igrač koji se izdvajao kao jako mlad je Riki Rubio, a on je na ovom prvenstvu igrao veoma loše.

Dalje, kupovina igrača iz Amerike, pre svega na bekovskim pozicijama, sprečava razvoj mladih talenata. Bez izuzetka, odlazak u NBA ligu san je svih mladih igrača. Kriterijumi su smanjeni pa se događa da „preko bare“ odlaze igrači sumnjivog kvaliteta u potrazi za novcem. Najmanja zagarantovana plata u NBA ligi je preko 400.000 dolara, dok igrači koji se relativno visoko plasiraju na draftu, zarađuju u prvoj sezoni preko milion dolara. O tome u Evropi mladi košarkaši mogu samo da maštaju.

Sa druge strane, evropski klubovi kupuju isključivo već „gotove“ igrače formirane u Americi. Međutim, izuzev Pekovića, koji je u NBA ligi postao jedan od najboljih centara, nema nikoga ko u svom klubu predstavlja nosioca igre. Dražen Petrović je sa 16 godina bio jedan od najboljih igrača finala Prvenstva Jugoslavije, Bodiroga je sa 18 godina dao odlučujući poen u finalu italijanskog prvenstva, a Đorđević trojkom u poslednjim sekundama u svojoj 19. godini doneo Partizanu Kup šampiona. Na slične primere, po svoj prilici, dugo će se čekati…

Naime, razni košarkaški menadžeri u saradnji sa roditeljima obećavaju mladim igračima kule i gradove. Miličić je tako, kao jedan od najvećih talenata srpske košarke poslednjih petnaestak godina, preranim odlaskom u NBA ligu uskratio sebi mogućnost da postane veliko ime evropske košarke i najbolje igračke godine je presedeo na klupi.

.Iako je Srbija višestruki prvak Evrope i sveta u mlađim kategorijama, nema igrača koji bi u doglednoj budućnosti predstavljao nosioca igre u reprezentaciji. Teodosić je poslednji igrač koji je iznikao iz takozvane „srpske košarkaške škole“ i koji predstavlja nešto i nekog u evropskoj košarci.

U timu koji je nastupao na Prvenstvu Evrope u Sloveniji, samo je Nenad Krstić jedan od nosioca igre u CSKA. Problem je međutim što Krstić ima trideset godina…

O SELEKTORU: Za godinu dana iskusniji, reprezentativci Srbije bi sledeće godine mogli da predstavljaju ozbiljan tim, ali o medaljama na velikim takmičenjima i dalje mogu da sanjaju, pre svega zbog odlaska Dušana Ivkovića sa mesta selektora naše reprezentacije.

„Odlazim, ali uvek ću biti tu kada mogu da pomognem i mislim da je vreme da neko mlađi preuzme tim. Ja sam se trudio da uvek budem primer svima. U medijima se pojavila priča o mojoj plati i o placevima koje sam dobio, a reći ću vam da ovaj posao radim volonterski. Odbio sam zbog reprezentacije neke unosne ugovore koji su bili vredni tri miliona za dve godine. Porodica Ivković nikada nije dobila nikakav plac. Ja sam ovaj posao prihvatio jer ga niko drugi nije hteo. Ljudi iz Saveza će odlučiti ko će me naslediti na ovom poslu. Ko god da me nasledi, trebalo bi da zna da je igra za reprezentaciju privilegija za svakog trenera, ali i svakog igrača“, rekao je Ivković na konferenciji za štampu.

Da li će sledeće godine ovi mladi igrači slušati nekoga kao što su slušali Ivkovića u poslednjih par godina? Legat koji je ostavio iza sebe je ogroman.

Profesore, odmori se. Zaslužio si.

Evropa – svih vremena

Košarkaški sajt Hups hajp je napravio anketu među 38 igrača koji su nastupali tokom prvenstva. Oni su izabrali najbolje košarkaše Evrope svih vremena koji su nastupali na evropskim prvenstvima.

Najboljih 15:

1. Dražen Petrović

2. Toni Parker

3. Arvidas Sabonis

4. Dejan Bodiroga

5. Dirk Novicki

6. Pau Gasol

7. Toni Kukoč

8. Predrag Danilović

9. Huan Karlos Navaro

10. Andrej Kirilenko

11. Dimitris Dijamantidis

12. Mark Gasol

13. Aleksandar Đorđević

14. Aleksandar Volkov

15. Dino Rađa

STUBOVI REPREZENTACIJE: Nenad Krstić i Dušan Ivkovićfoto: ap photo
STUBOVI REPREZENTACIJE: Nenad Krstić i Dušan Ivković foto: ap photo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
03.avgust 2026. Šairani Kaukab (DW)

Zašto žene znatno više umiru od vrućine nego muškarci

Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija

Na licu mesta

03.avgust 2026. Bojana Selaković

San o Gazivodama na liticama Berima: Hodala sam po nebu iznad Kosova

Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure