img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Siemens Green City – Štedljive zgrade

Kuće koje same sebe greju

08. septembar 2010, 17:06 S. B
Copied

Zgrade u Srbiji progutaju čak 48 odsto ukupne potrošnje energije. I dok prosečna godišnja potrošnja u evropskim gradovima iznosi 138 kWh po kvadratnom metru, u Srbiji se godišnje potroši čak 228 kWh/m2

Ko je najveći potrošač energije u Srbiji? Prema podacima Agencije za energetsku efikasnost, glavni osumnjičeni su zgrade, bilo da je reč o starim stambenim i poslovnim objektima ili pak novogradnji gde se ne razmišlja previše o efikasnosti. Naime, zgrade godišnje progutaju čak 48 odsto ukupne potrošnje energije u Srbiji. Od toga 65 odsto potroše stambeni objekti, dok ostatak odlazi na industrijske i poslovne zgrade. Ovako visok udeo u potrošnji nije daleko od stanja u gradovima Evropske unije, gde se, upravo zbog toga, poslednjih godina prilično investira u štednju energije u zgradama.

MERENJE KAO KLJUČ AUTOMATIZACIJE: Temperaturni senzori…

Međutim, domaći problem je u izrazitoj energetskoj neefikasnosti. Prema podacima iz Programa ostvarivanja strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine, u zgradama u Srbiji se tokom godine potroši dvostruko više energije nego u zemljama Evropske unije. Prosečna godišnja potrošnja u evropskim gradovima iznosi 138 kWh po kvadratnom metru, dok se u Srbiji godišnje potroši čak 228 kWh/m2. Ovu razliku pokušavaju da nadoknade preduzeća koja se bave automatizacijom upravljanja potrošnje energije u zgradama. Tim poslom se u Siemens Srbija bavi sektor za automatizaciju u zgradarstvu (BAU/CPS).

„Svaka zgrada troši neku energiju na grejanje, hlađenje i provetravanje. Mi se bavimo automatizacijom takvih sistema“, kaže za „Vreme“ Andrej Škorc, beogradski direktor za BAU/CPS iz divizije Industrija kompanije Siemens d.o.o., koji objašnjava da je poslednjih godina u automatizaciji veoma zastupljena i svest da treba da se na neki način uštedi energija. „U nove zgrade kroz naše projekte ubacujemo energetski efikasna rešenja, dok kod starih zgrada gde radimo rekonstrukcije pokušavamo da postojeća termotehnička rešenja približimo savremenim standardima“, kaže Škorc.

STANDARDI: Ceo taj posao, budući da se odnosi na konkretne uštede u novcu, mora se odvijati prema evropskim rugulativama. Kako bi se postavili odgovarajući standardi u ovom poslu, Evropska unija je evropskom komitetu za standardizaciju dala mandat da nađe načina kako da standardizuje primenu uštede u zgradama. Tako je nastao standard EN15232, koji se odnosi na uticaj sistema automatizacije na potrošnju u okviru jedne zgrade. Njime su normirani postupci automatizacije, ali postoje i standardi kojima se sertifikuje ono što je postignuto na planu uštede energije.

Tako je, nalik na klasifikaciju električnih uređaja, EU podelila i sve zgrade prema energetskoj efikasnosti. Danas postoje četiri osnovne klase zgrada – A, B, C, D, gde je A energetski najefikasnija, a D najmanje efikasna klasa. Kako bi se ustanovilo u kojoj je klasi neka zgrada, Siemens je razvio softver Energy performance classification tool. On omogućava da se na osnovu uvida u instaliranu opremu i način njenog funkcionisanja odredi energetska klasa objekta.

Kad se zgrada pokušava učiniti energetski efikasnijom, uvek se na osnovu klase kojoj ona trenutno pripada i željenog efekta procenjuje koliko je potrebno uložiti u termotehničke instalacije. „Mi analitički prilazimo ovom poslu“, kaže Škorc, koji dodaje da je osnovno pitanje za svakog investitora, bez obzira na to da li on gradi novu ili rekonstruiše staru zgradu „gde sam ja, koliki su potencijali i o kakvoj uštedi pričamo“.

…i istraživanja

„Uvek ste suočeni sa odnosom cena-učinak“, smatra Škorc. „Tako prelaskom iz klase C u B dobijate 20 do 30 odsto uštede energije, jer se prelaskom iz klase u klasu uvek podiže efikasnost i smanjuju se troškovi. Međutim, za svaki nivo zgrade postoji nivo opreme koji se mora ugraditi. I zato za svaki nivo postoji cena.“

MERENJE: Kako se realizuje ušteda? „Što je veća zgrada, statistika radi više za vas. Reč je o tome da se energija proizvodi i doprema na zahtev, uvek tačno onoliko koliko je potrebno. Svaki zahtev za energijom mora se automatski prepoznati, a kad prepoznate potrebu za energijom, morate da je zadovoljite na optimalan način, tamo gde je potrebno i koliko je potrebno. Osnovni postulat je da u svemu tome krajnji korisnik prostora nikad ne oseti nikakav problem“, objašnjava Škorc.

Takozvanim pametnim upravljanjem zahteva za energiju moguće je napraviti distribuciju energije tako da se ona štedi. Ljudi ne borave uvek u svim prostorijama i kad se neka od soba isprazni, ovakvi automatizovani sistemi to prepoznaju i počnu da smanjuju njeno grejanje ili hlađenje. Sama potrošnja energije meri se kalorimetrima i deliteljima energije.

U tom procesu presudno je merenje, koje je, uostalom, preduslov da bi se uopšte govorilo o energetski efikasnim zgradama. „Merenjem se podiže svest i jasna sprega između toga šta radite i šta se dešava. Kod nas ljudi ponekad regulišu temperaturu na katastrofalan način – otvaranjem prozora. To je zato što se energija plaća paušalno i ljudi ne znaju koliko troše“, smatra Škorc, koji dodaje da bi građani, kad bi imali svest koliko troše energije time, ovo rešavali na drugi način. No, čak i kad se u neku zgradu ugradi automatizovani sistem upravljanja, to ne znači da će on biti korišćen racionalno. Zbog toga Siemens zgrade na kojima je radio umrežava u centralni sistem gde operater neprekidno prati stanje u više objekata. Jedan takav sistem je AOC, koji iz centrale u Beču istovremeno prati čak 250 objekata.

Kod primene automatizacije, potencijali uštede su posebno veliki. Smanjena potrošnja energije donosi nesumnjivu energetsku dobit investitorima, no, kako kaže Škorc, investicije u omotač zgrade vraćaju ulaganje za deset ili dvadeset godina, dok se investicijom u automatiku ono vraća za samo dve do pet godina.

Štedljive zgrade u praksi

Jedan zgodan primer analize potencijala uštede energije u zgradama realizovan je nedavno u Novom Sadu. Kompanija Siemens je sa partnerima izvršila analizu potencijala uštede energije u objektu „Spens“ u Novom Sadu, što je bio poseban izazov jer je reč o multifunkcionalnom objektu koji se sastoji ne samo od kancelarijskog prostora već sadrži i sportske sale, bazene i izložbeni prostor. „Analizom smo došli do pedeset odsto potencijala uštede energije samo kroz revitalizaciju sistema automatske regulacije termotehničkih instalacija“, kaže Andrej Škorc, direktor za BAU/CPS iz kompanije Siemens d.o.o., koji objašnjava da je to podrazumevalo promenu određenih režima rada. Sličan poduhvat Siemens je realizovao i u hotelu „Portomontenegro“ u Tivtu, gde je u svaki apartman ugrađeno po po dva kalorimetra, dva vodomera i dvotarifno električno brojilo. Škorc objašnjava da je ciklus dugačak jer postupak analize traje mesecima, dok ciklus samih merenja stanja zahteva više od godinu dana jer je neophodno izmeriti kako se zgrada ponaša u svim godišnjim dobima. „Ima dosta problema u samom modelu ugovaranja uštede energije“, kaže Škorc, koji objašnjava da prema domaćim zakonima ne postoji mogućnost da se „tenderišete kako hoćete da uštedite 100 kWh“. „Drugi problem je, naravno, novac. Ali, država očigledno ima svest o svemu tome. Ona bi politikom subvencionisanja mogla da otvori taj posao, a mi smo tehnički spremni na odgovorimo na sve takve zahteve.“


Dodatak »Siemens Green City«

GREEN CITY, Broj 3, 9. septembar 2010. GREEN CITY je dvomesečni ekološki dodatak na šest strana nedeljnika „Vreme“, koji se realizuje uz saradnju i finansijsku podršku kompanije SIEMENS d.o.o. Beograd.

Tekstove priredili: Jovana Žuržin, Jasmina Lazić i Slobodan Bubnjević. Oprema teksta: „Vreme“

Ceo dodatak u PDF-u

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure