img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Kome koriste neistine

06. januar 2020, 18:34 Dejan Ristić, istoričar
Copied

Vest plasirana ovih dana da su Srbi imali kalendar Svetog Save i da su ga izgubili pod pritiskom Beča još je jedna besmislica i dodatno "sluđivanje" već ionako temeljno zbunjenog i identitetski konfuznog ovdašnjeg življa

Fenomen masovnog prisustva pseudonauke na društvenim mrežama, specijalizovanim Jutjub kanalima i portalima, ali i u pojedinim medijima, prerastao je u opasnost. U mnoštvu potpunih besmislica koje nam se bezmalo svakodnevno serviraju, posebno se izdvajaju one o tome da su Srbi najstariji narod na svetu, da je vinčanska kultura poznavala pismenost, da su se naši preci borili protiv egipatskih faraona ili kineskih careva i mnoštvo toga drugog što proističe iz ovih teorija koje su istorijski, naučno i činjenično potpuno neutemeljene, a zdravorazumski krajnje problematične.

I premda stručnjaci u oblasti društveno-humanističkih nauka sve češće i sve glasnije reaguju u javnosti kako bi svoje sugrađane upozorili na štetnost sveprisutnog šarlatanstva, naši velemajstori izmišljanja svega i svačega ne posustaju u hiperprodukciji svojih „teorija“ i iznošenju samo njima znanih „činjenica“. Tako je u ove dane koji prethode Božiću, u javnost plasirana još jedna potpuna besmislica po kojoj su srpska država i njena Crkva 1881. godine, pod pritiskom mrskog Beča i po odredbama tzv. Tajne konvencije, odbacili „kalendar Svetog Save I Srpskog“ i otpočeli da poštuju po nas Srbe štetni Julijanski, a od 1919. godine, avaj, i još gori „papistički“ Gregorijanski.

Naravno da bi jedna ovakva tvrdnja o postojanju „kalendara Svetog Save“ kod svakog sasvim prosečno obrazovanog građanina Srbije izazvala podsmeh, ali kada se zna da je ova „senzacionalna“ vest plasirana na stranicama jednog od čitanijih dnevnih listova u zemlji, onda nema mesta osmehu, već istinskoj zabrinutosti. Posebno što je tu besmislicu plasiralo (penzionisano) svešteno lice.

No, očito je potrebno da se neki od nas iznova podsete koje su sve kalendare Srbi koristili u svojoj povesnici, odnosno koji su sve kalendari korišćeni na teritorijama na kojima (su) žive(li) Srbi.

Najstariji među njima svakako je Julijanski, koji je stupio na snagu 1. januara 45. godine pre naše ere. Hrišćanska crkva je prihvatila Julijanski za svoj zvaničan kalendar na Prvom vaseljenskom saboru održanom u Nikeji 325. godine. Iako danas znatan deo Srba upravo Julijanski kalendar naziva „pravoslavnim“, to nikako ne odgovara istorijskim činjenicama i stvarnosti. Naime, taj kalendar nastao je nekoliko decenija pre pojave Isusa Hrista. Isprva je bio zvaničan kalendar Rimskog carstva, a potom i opštehrišćanski (nakon 325. g. n.e.). Danas se koristi kod nekih, ali ne i svih pomesnih pravoslavnih crkava.

Drugi kalendar koji su koristili i Srbi naziva se istočnoromejski, odnosno vizantijski, koji je bio u zvaničnoj upotrebi u Istočnorimskom (Romejskom tj. Vizantijskom) carstvu, od 988. godine naše ere i vladavine cara Vasilija II Bugaroubice pa sve do pada Carstva 29. maja 1453. godine. Korišćen je u zemljama pod vizantijskim uticajem kao što je to bila i srednjovekovna Srbija. Vizantijski kalendar je bio identičan Julijanskom kalendaru, osim što su nazivi meseca bili transkribovani sa latinskog na grčki jezik. Postojale su carigradska varijanta vizantijskog kalendara, po kojoj je prvi dan godine bio 1. septembar, i aleksandrijska ili antiohijska varijanta, po kojoj je godina počinjala na Blagovesti 25. marta. Izgleda da je tzv. martovsko datiranje postojalo i kod Srba, naročito do vremena vladavine kralja i cara Stefana Uroša IV Dušana Silnog.

Konačno, usled sve većeg zaostajanja za tačnim računanjem vremena, a po savetu nemačkog astronoma Kristofera Klavijusa i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Lilija, papa rimski Grgur XIII obznanio je 24. februara 1582. godine reformu do tada postojećeg Julijanskog kalendara, učinivši to posebnom papskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prve dve reči njenog teksta. Prvi dan godine po Gregorijanskom kalendaru je 1. januar.

Od ova tri kalendara, Srbi su koristili vizantijski do pada Despotovine 1459. godine, napuštajući ga postepeno u korist Julijanskog kalendara, koji je stupio u zvaničnu upotrebu tokom razdoblja Kneževine i Kraljevine Srbije, dakle u 19. veku. Naposletku, nakon formiranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca, Narodna skupština usvojila je 10. januara 1919. godine Zakon o izjednačavanju starog i novog kalendara po kome je određeno da u celoj državi na dan 15. januara 1919. po „starom“ prestaje da važi Julijanski kalendar i da se danom 28. januara 1919. godine uvodi računanje vremena po „novom“, Gregorijanskom kalendaru.

I tu dolazimo do besmislene tvrdnje koju smo citirali na početku ovog teksta, a koja se odnosi na to da je (nepostojeći) „srpski kalendar Svetoga Save I Srpskog, sa simbolima za vreme, bio zvanično kalendar svih srpskih država i SPC sve do 1881. godine“. Nakon detaljnog podsećanja na sve kalendarske sisteme koji su Srbi koristili počev od svog doseljavanja na Balkan, u širem slovenskom korpusu, tokom ranog srednjeg veka jasno je da nikada nisu koristili „kalendar Svetog Save I Srpskog“ pošto tako nešto nije ni postojalo. Posebno je besmisleno da se ova tvrdnja dovodi u vezu sa tzv. Tajnom konvencijom iz 1881. godine između Austrougarskog carstva i Srbije, i nekakvim pritiscima Beča da Srbi odbace svoj identitetski kalendar i prihvate jedan od dva postojeća opštehrišćanska, budući da integralni tekst Tajne konvencije ne sadrži bilo kakve odredbe koje se odnose na upotrebu kalendara.

Plasiranje ovakvih besmislica i dodatno „sluđivanje“ već ionako temeljno zbunjenog i identitetski konfuznog ovdašnjeg življa može samo da izazove nove i dugoročne teškoće i duboke traume. Izmišljanje „kalendara Svetog Save I Srpskog“ i pretvaranje te izuzetne ličnosti (svetitelja, crkvenog poglavara, duhovnika, monaha, osnivača prvih biblioteka, prepisivačkih radionica, bolnica, pribežišta za uboge, graditelja, hagiografa, zakonodavca, državnika i dr.) i u astronoma, prevazilazi svaku meru dobrog ukusa i predstavlja pokušaj javne poruge jednog od istinskih i neprikosnovenih očeva nacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Muzika

20.april 2026. N. M.

Deset u nizu za Jakova: Oborio rekord Zdravka Čolića

Jakov Jozinović, mlada muzička zvezda iz Hrvatske, održao je u nedelju svoj sedmi od ukupno deset rasprodatih koncerta u Sava centru, čime je postao drugi izvođač po broju uzastopnih rasprodatih koncerata

Dani nemačkog jezika

Manifestacije

18.april 2026. N. R.

Dani nemačkog jezika – besplatni filmovi, koncerti, kvizovi…

Deset gradova, trideset manifestacija, ulaz besplatan – održavaju se Dani nemačkog jezika u Srbiji

Muzička industrija

17.april 2026. Uroš Mitrović

Presuda protiv Tiketmastera: Da li će pasti cene karata za koncerte

Sudska presuda protiv Tiketmastera, vodećeg igrača u industriji muzičkih događaja, dovodi u pitanje njegovu dominaciju na tržištu prodaje ulaznica za koncerate

Duško Vujošević

Dule Vujošević

14.april 2026. N. M.

Duško Vujošević sahranjen u Aleji zaslužnih građana u Beogradu

Legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, koji je preminuo 8. aprila u 68. godini, sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Novo atletsko čudo

Atletika

14.april 2026. N. M.

Ko je novi atletski fenomen: Gaut Gaut nadmašio i Juseina Bolta – 18-godišnjak srušio svetski rekord

Od odlaska Juseina Bolta sa atletske staze, sprinterske trke na najvećim takmičenjima nemaju takvu draž kao u vreme rekordera sa Jamajke, ali izgleda da je na vidiku nova zvezda u kratkim trkama i naslednik legendarnog atletičara

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure