img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Kome koriste neistine

06. januar 2020, 18:34 Dejan Ristić, istoričar
Copied

Vest plasirana ovih dana da su Srbi imali kalendar Svetog Save i da su ga izgubili pod pritiskom Beča još je jedna besmislica i dodatno "sluđivanje" već ionako temeljno zbunjenog i identitetski konfuznog ovdašnjeg življa

Fenomen masovnog prisustva pseudonauke na društvenim mrežama, specijalizovanim Jutjub kanalima i portalima, ali i u pojedinim medijima, prerastao je u opasnost. U mnoštvu potpunih besmislica koje nam se bezmalo svakodnevno serviraju, posebno se izdvajaju one o tome da su Srbi najstariji narod na svetu, da je vinčanska kultura poznavala pismenost, da su se naši preci borili protiv egipatskih faraona ili kineskih careva i mnoštvo toga drugog što proističe iz ovih teorija koje su istorijski, naučno i činjenično potpuno neutemeljene, a zdravorazumski krajnje problematične.

I premda stručnjaci u oblasti društveno-humanističkih nauka sve češće i sve glasnije reaguju u javnosti kako bi svoje sugrađane upozorili na štetnost sveprisutnog šarlatanstva, naši velemajstori izmišljanja svega i svačega ne posustaju u hiperprodukciji svojih „teorija“ i iznošenju samo njima znanih „činjenica“. Tako je u ove dane koji prethode Božiću, u javnost plasirana još jedna potpuna besmislica po kojoj su srpska država i njena Crkva 1881. godine, pod pritiskom mrskog Beča i po odredbama tzv. Tajne konvencije, odbacili „kalendar Svetog Save I Srpskog“ i otpočeli da poštuju po nas Srbe štetni Julijanski, a od 1919. godine, avaj, i još gori „papistički“ Gregorijanski.

Naravno da bi jedna ovakva tvrdnja o postojanju „kalendara Svetog Save“ kod svakog sasvim prosečno obrazovanog građanina Srbije izazvala podsmeh, ali kada se zna da je ova „senzacionalna“ vest plasirana na stranicama jednog od čitanijih dnevnih listova u zemlji, onda nema mesta osmehu, već istinskoj zabrinutosti. Posebno što je tu besmislicu plasiralo (penzionisano) svešteno lice.

No, očito je potrebno da se neki od nas iznova podsete koje su sve kalendare Srbi koristili u svojoj povesnici, odnosno koji su sve kalendari korišćeni na teritorijama na kojima (su) žive(li) Srbi.

Najstariji među njima svakako je Julijanski, koji je stupio na snagu 1. januara 45. godine pre naše ere. Hrišćanska crkva je prihvatila Julijanski za svoj zvaničan kalendar na Prvom vaseljenskom saboru održanom u Nikeji 325. godine. Iako danas znatan deo Srba upravo Julijanski kalendar naziva „pravoslavnim“, to nikako ne odgovara istorijskim činjenicama i stvarnosti. Naime, taj kalendar nastao je nekoliko decenija pre pojave Isusa Hrista. Isprva je bio zvaničan kalendar Rimskog carstva, a potom i opštehrišćanski (nakon 325. g. n.e.). Danas se koristi kod nekih, ali ne i svih pomesnih pravoslavnih crkava.

Drugi kalendar koji su koristili i Srbi naziva se istočnoromejski, odnosno vizantijski, koji je bio u zvaničnoj upotrebi u Istočnorimskom (Romejskom tj. Vizantijskom) carstvu, od 988. godine naše ere i vladavine cara Vasilija II Bugaroubice pa sve do pada Carstva 29. maja 1453. godine. Korišćen je u zemljama pod vizantijskim uticajem kao što je to bila i srednjovekovna Srbija. Vizantijski kalendar je bio identičan Julijanskom kalendaru, osim što su nazivi meseca bili transkribovani sa latinskog na grčki jezik. Postojale su carigradska varijanta vizantijskog kalendara, po kojoj je prvi dan godine bio 1. septembar, i aleksandrijska ili antiohijska varijanta, po kojoj je godina počinjala na Blagovesti 25. marta. Izgleda da je tzv. martovsko datiranje postojalo i kod Srba, naročito do vremena vladavine kralja i cara Stefana Uroša IV Dušana Silnog.

Konačno, usled sve većeg zaostajanja za tačnim računanjem vremena, a po savetu nemačkog astronoma Kristofera Klavijusa i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Lilija, papa rimski Grgur XIII obznanio je 24. februara 1582. godine reformu do tada postojećeg Julijanskog kalendara, učinivši to posebnom papskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prve dve reči njenog teksta. Prvi dan godine po Gregorijanskom kalendaru je 1. januar.

Od ova tri kalendara, Srbi su koristili vizantijski do pada Despotovine 1459. godine, napuštajući ga postepeno u korist Julijanskog kalendara, koji je stupio u zvaničnu upotrebu tokom razdoblja Kneževine i Kraljevine Srbije, dakle u 19. veku. Naposletku, nakon formiranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca, Narodna skupština usvojila je 10. januara 1919. godine Zakon o izjednačavanju starog i novog kalendara po kome je određeno da u celoj državi na dan 15. januara 1919. po „starom“ prestaje da važi Julijanski kalendar i da se danom 28. januara 1919. godine uvodi računanje vremena po „novom“, Gregorijanskom kalendaru.

I tu dolazimo do besmislene tvrdnje koju smo citirali na početku ovog teksta, a koja se odnosi na to da je (nepostojeći) „srpski kalendar Svetoga Save I Srpskog, sa simbolima za vreme, bio zvanično kalendar svih srpskih država i SPC sve do 1881. godine“. Nakon detaljnog podsećanja na sve kalendarske sisteme koji su Srbi koristili počev od svog doseljavanja na Balkan, u širem slovenskom korpusu, tokom ranog srednjeg veka jasno je da nikada nisu koristili „kalendar Svetog Save I Srpskog“ pošto tako nešto nije ni postojalo. Posebno je besmisleno da se ova tvrdnja dovodi u vezu sa tzv. Tajnom konvencijom iz 1881. godine između Austrougarskog carstva i Srbije, i nekakvim pritiscima Beča da Srbi odbace svoj identitetski kalendar i prihvate jedan od dva postojeća opštehrišćanska, budući da integralni tekst Tajne konvencije ne sadrži bilo kakve odredbe koje se odnose na upotrebu kalendara.

Plasiranje ovakvih besmislica i dodatno „sluđivanje“ već ionako temeljno zbunjenog i identitetski konfuznog ovdašnjeg življa može samo da izazove nove i dugoročne teškoće i duboke traume. Izmišljanje „kalendara Svetog Save I Srpskog“ i pretvaranje te izuzetne ličnosti (svetitelja, crkvenog poglavara, duhovnika, monaha, osnivača prvih biblioteka, prepisivačkih radionica, bolnica, pribežišta za uboge, graditelja, hagiografa, zakonodavca, državnika i dr.) i u astronoma, prevazilazi svaku meru dobrog ukusa i predstavlja pokušaj javne poruge jednog od istinskih i neprikosnovenih očeva nacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zaštita od poplava

18.mart 2026. M. L. J.

„Berlinski zid“ u Vlasotincu: Šta radi vlast, a šta traže studenti i opozicija

Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila

Na licu mesta

18.mart 2026. Katarina Stevanović

„Ajde bre“ u Talinu: Srpska kafana bez srpskih sastojaka u digitalnoj Estoniji

U Talinu, prestonici jedne od tehnološki najnaprednijih država Evrope, otvoren je restoran sa srpskom hranom, muzikom i enterijerom. Pomalo paradoksalno, iza njega stoji ruski preduzetnik, recepti stižu iz Zemuna, a sastojci iz Evropske unije od koje se Srbija sve više udaljava

Psi lutalice

Reportaža

18.mart 2026. Milica Srejić

Mitrovica: Kako Srbi i Albanci igraju ping-pong psima

Severna Mitrovica vrvi od pasa lutalica. Kao i u drugim gradovima, ovde ima ljudi koji napuštaju pse ili koji ih truju… ali ovde postoji još nešto – Albanci izbacuju nesretne pse u srpski deo grada, i obratno

Oskar 2026

16.mart 2026. M. L. J.

Holivud protiv Trampa: Ko su ovogodišnji dobitnici Oskara

Najprestižnije filmske nagrade prošle su u znaku politike, američke policijske države i kritika Donalda Trampa i autokratije. Ko su dobitnici Oskara

Dva crvena bolida Formule 1

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. A.I.

Otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji

Zašto su otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji koje su bile zakazane za april

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure