img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura sećanja

Klupa cara Vilhelma

05. maj 2021, 21:14 Robert Čoban
fotografije: robert čoban i arhiva
Copied

Nemački feldmaršal Makenzen, zadivljen herojskom borbom srpskih vojnika koji su 1915. branili Beograd, podigao im je groblje na Banovom brdu. Sada je ovaj primer odavanja počasti neprijatelju – zapušten

Prošle nedelje je Hajko Mas, nemački ministar spoljnih poslova, u Beogradu otvorio novu zgradu ambasade ove države na istom mestu u Ulici kneza Miloša na kojem se nalazila njena stara zgrada. Gospodin Mas se tom prilikom osvrnuo i na događaje iz prošlosti, rekavši da je 6. aprila obeležena 80. godišnjica bombardovanja Beograda od strane nacističkog Luftvafea u kojem je ubijeno na hiljade ljudi i razoren srpski glavni grad: „To je bio samo početak velikih zločina tokom nemačke opsade Srbije, usled kojeg je izbrisan jevrejski život u Srbiji. Svesni smo teških zločina koji su počinjeni na teritoriji Srbije i to nikada nećemo zaboraviti. Na nemačkoj vladi je posebna odgovornost da sećanje na sve što se tada dogodilo sačuva, a pre svega sećanje na žrtve!“

Sto pet godina pre njega, u Beograd je stigao vladar tadašnje Nemačke car Vilhelm, i seo na kamenu klupu na Banovom brdu sa koje je posmatrao okupiranu srpsku prestonicu.

Tokom 20. veka, Srbi i Nemci su na ovom tlu prolili mnogo krvi jedni drugima. U Prvom svetskom ratu poginulo je mnogo soldata sa obe strane, ali su nemačka i austrougarska vojska pobile i mnogo srpskih civila. Drugi svetski rat doneo je nove srpske i nemačke žrtve na bojnom polju i ponovo mnogo ubijenih srpskih civila stradalih uglavnom u nacističkim odmazdama zbog partizanskih akcija. Na kraju rata od oktobra 1944. do 1948. godine stradali su mnogi nevini nemački civili, najviše u Vojvodini i Slavoniji, oni koji su sačekali partizane i Crvenu armiju verujući da nemaju razloga za strah i odmazdu. Oni su završili u selima poput Knićanina, Gakova ili Bačkog Jarka koja su cela pretvarana u logore za nemačke civile. U njima je, prema nekim procenama, od gladi, bolesti i zime pomrlo oko 40.000 civila, uglavnom staraca i dece.

Onda su 1999. u napadu na Srbiju od strane zemalja članica NATO-a (među njima i Nemačke) ponovo stradali i srpski vojnici i civili.

BAŠTINA BEZ ZAŠTITE: Spomenik srpskim i nemačkim vojnicima – između dva rata…


ZADIVLJENI FELDMARŠAL

Jedna od retkih pozitivnih slika zajedničkih odnosa u 20. veku, tragičnom i za Srbe i za Nemce, nalazi se na Banovom brdu u Beogradu.

Adam Sofronijević iz Univerzitetske biblioteke čeka me na rubu malog parka, pre bi se reklo da je to proplanak među kućama i zgradama u Ulici kneza Višeslava. Na ovom mestu nalazi se spomenik nemačkim i srpskim vojnicima poginulima u borbama za Beograd 1915. koji je podigao čuveni nemački general August fon Makenzen. „Vojnici, vi ne polazite ni na Italijanski, ni na Ruski, ni na Francuski front. Vi polazite u borbu protiv jednog novog neprijatelja, opasnog, žilavog i oštrog. Vi polazite na Srpski front i na Srbiju, a Srbi su narod koji iznad svega voli slobodu i koji se bori i žrtvuje do poslednjeg. Pazite da vam ovaj mali neprijatelj ne pomrači slavu i ne kompromituje dosadašnje uspehe slavne nemačke armije!“ Tako je u pismu pruskim ratnicima koji su 1915. godine prebačeni sa Istočnog fronta da se bore u Srbiji na položajima oko Ade Ciganlije, poručio August fon Makenzen, koji je u Velikom ratu komandovao nemačkim armijama na Istočnom i Srpskom frontu, u kojima su bile nemačke, austrougarske i bugarske jedinice. Posle žestokih okršaja koji su oktobra 1915. između srpskih branilaca i nadmoćnih nemačkih jedinica trajale danima, feldmaršal Makenzen je zauzeo Beograd. Odlučio je da večnu kuću za svoje poginule vojnike napravi na Banovom brdu. Ali, zadivljen neverovatnom hrabrošću Srba, Makenzen je, na iznenađenje svojih oficira, naredio da se u centralnom delu nemačkog groblja pokopaju i

poginuli srpski vojnici. Tako su 36 srpskih vojnika iz 7. pešadijskog puka i po

…i danas

jedan britanski i francuski vojnik sahranjeni među 2600 nemačkih vojnika. Iznad svakog groba nalazio se krst sa podacima iz dokumenata poginulih. Po generalovom naređenjima, podignut je spomenik u vidu jednostavnog kamenog bloka.

Na njemu je na srpskom i nemačkom jeziku uklesano: „Ovde počivaju srpski junaci 1915“. Za izgradnju spomenika na vojničkom groblju, i za klupu cara Vilhelma, Nemci su iskoristili mermer predviđen za izgradnju Terazija i fontane kojom je Beogradska opština 1911. godine namenila da simbolički istakne vekovnu borbu protiv Osmanlija.


STOVARIŠTE DRVA

Naredne, 1916. godine, u Beograd je stigao i nemački car Vilhelm Drugi. Obišao je Kalemegdan, Zemun, Dvor kralja Petra na Dedinju i Adu Ciganliju. Boravio je i na vojnom groblju na Banovom brdu, gde je za njega bila urađena pomenuta kamena klupa, odakle je mogao da posmatra osvojenu srpsku prestonicu. Savremenici tvrde da je baš na tom mestu izrekao rečenicu kojom je i on iskazao poštovanje prema srpskoj vojsci: „Šteta je što taj mali srpski narod nije bio moj saveznik.“

Dok koračamo po parku na Banovom brdu, nekadašnjem groblju, srećemo kućne ljubimce i njihove vlasnike, prođe i neka majka sa detetom. Teško da bilo ko od njih zna šta simboliše spomenik okovan u metalnu rešetku koja ga štiti od potpunog raspadanja, ali i simbolički govori o našem odnosu prema istoriji. Niko se nije setio da postavi info-tablu koja bi onoj majci sa detetom i vlasniku pudle objasnila na kakvom se mestu nalaze. Na delu nekadašnjeg groblja danas se nalazi stovarište drva „Srbijašuma“.

Kao što vidimo na fotografijama iz 1931. godine, koje mi je ljubazno ustupio Vladimir Tomić iz Muzeja grada Beograda, Srbi su uzvratili poštovanje neprijatelju i sačuvali kompleks groblja i posle Prvog svetskog rata. Nekoliko puta ovo vojničko groblje posetio je i kralj Aleksandar Karađorđević. U dobrom stanju groblje dočekuje 1941. godinu i nemačku okupaciju Beograda, a tokom rata tu se sahranjuju nemački vojnici poginuli u Beogradu i okolini. Dolazak partizana 1944. godine groblje dočekuje sa puno spomenika obeleženih kukastim krstom. Odlukom novih vlasti, uklanjaju se sva vojnička groblja okupatora i njihovih saveznika, pa tako i ovo groblje. Godinama zapušteno, groblje je delimično sređeno 1985. za posetu nemačkog kancelara Helmuta Kola Beogradu kako bi položio venac. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture izradio je 2014/15. projekat obnove kompleksa po kome bi groblje trebalo pretvoriti u park-šumu. Međutim, još uvek nije ništa urađeno.

Sa kamene klupe sa koje je car Vilhelm posmatrao osvojenu srpsku prestonicu, više se ne vidi Beograd. Pogled su zaklonili objekti i sportski tereni privatne Osnovne škole „Ruđer Bošković“ u vlasništvu nekadašnjeg ministra prosvete Mladena Šarčevića. U dvorištu škole nalazi se i piramida, nekada sastavni deo kompleksa vojničkog groblja, koja je danas potpuno zatrpana i obrasla u travu, kao Čičen Ica pre nego što ju je 1894. američki konzul Edvard Tomson kupio i sa nje sklonio naslage zemlje.

Bilo bi lepo da se u zalog dobrih odnosa Srbije i Nemačke u 20. veku, posebno u proteklih 10 godina, kompleks vojničkog grobalja, spomenici i kamena klupa cara Vilhelma na Banovom brdu, saniraju i urede na način kako se to čini u civilizovanim državama koje cene svoju prošlost ali i retke primere čojstva pobednika u odnosu prema poraženima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure