img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svetski kup u srpskim očima

Kad vuvuzele utihnu

14. jul 2010, 13:11 Đorđe Vukadinović
foto: reuters
Copied

Od specijalnog izveštača iz NSPM–a

Nema toga ko se do sada već više ili manje kreativno nije iživeo na temu vuvuzela. Ali imam utisak da će pravim fudbalskim zavisnicima sada pomalo nedostajati.

Bilo kako bilo, ni vuvuzele ni „džužu“ i ostala magija nisu pomogle da se neka afrička reprezentacija na „domaćem terenu“ probije ni korak dalje od četvrtfinala, gde su već po jednom bili Senegal (2002) i Kamerun (1990). Evropska „magija“ (nauka + tehnika = industrija) ponovo se pokazala kao jača, odnosno delotvornija.

Iako se na kraju Mundijal završio pobedom po kvalitetu igračkog kadra najjače, španske reprezentacije, pokazalo se da cena igrača, tradicija i popularnost neke ekipe nikad nisu igrale manju ulogu na ovom fudbalskom takmičenju. Gledati nemoć Italije u pokušaju da pobedi poluamaterski Novi Zeland, ili mučenje Engleza protiv – na tom meču – opasnijeg Alžira, nije bilo lako ne samo očajnim kladioničarima-ziherašima, nego i svima koji su verovali u stari fudbalski poredak.

Ovo prvenstvo će biti upamćeno po gomili iznenađenja i razočaranja. Upravo oni od kojih se najviše očekivalo, kako sa afričkog (Obala Slonovače, Nigerija, Kamerun) tako i evropskog (Engleska, Italija, Francuska) i južnoameričkog kontinenta (Argentina, Brazil), imali su jedno od svojih (naj)gorih učešća na mundijalima i trudiće se da ga što pre zaborave. Nevolja je, međutim, sa onima (na primer, nama) koji baš i nemaju čega da se sećaju i time vidaju aktuelne mundijalske rane. Osim ako kao svojevrsna uteha ne bi poslužilo to što smo se sa tom Španijom mi (ondašnji mi) decenijama ravnopravno takmičili za primat u drugoj evropskoj reprezentativnoj ligi.

Izuzmemo li standardno dobru Nemačku, ovo je bilo prvenstvo pomalo zaboravljenih reprezentacija, onih koje iz drugog plana dugo maštaju o uspehu, i gde su, sasvim neočekivano, svoje kontinente u najboljem svetlu predstavljali jedan Urugvaj i Paragvaj, Gana, kao i oni, doduše, solidni Evropljani, koji nikad do sad u svom muzeju nisu imali zlatni pehar FIFA – Holandija i Španija.

Pominjao sam već da je, po svemu sudeći, lična i trenerska sujeta došla glave Brazilcima i Argentincima. A zamalo da na kraju tako prođe i Del Boske. Naime, tek kada je pred kraj regularnog dela u igru ubacio Fabregasa, a onda u produžetku i zapostavljenog Toresa, Španci su uspeli da slome otpor Holanđana, u potpunosti ovladaju igrom, postignu gol i okite se, kada se sve sabere i oduzme, zasluženom titulom.

Velikanima treba prepustiti da sami procene trenutak kada treba da odu. I retko će(te) se u tome prevariti. Znam da tu postoji izvestan rizik, ali mnogo manji nego kada vam, recimo, bata-Đora na Piksiju leči fudbalske komplekse. Loš odnos i nepoštovanje prema autoritetima, bez obzira da li je u pitanju sport, kultura, ekonomija ili politika, ta sklonost da ih spustimo na sopstveni nivo, malo unizimo i provučemo kroz blato, to se zove „resantiman“ i spada među gore ljudske i nacionalne osobine. A toga, nažalost, kod nas i ostalih „južnjaka“ ima i previše – za razliku od onih sa severa koji su mnogo pažljiviji u čuvanju i uzdizanju svojih, često izmišljenih tradicija i prenaduvanih veličina. To je ono naše čuveno: „ma, ko je on“, „neće on meni“, „nije nego“, „znam ga još od…“, „dosta je, vala, i njegovog“. Zato, valjda, i pored mnoštva talenata, fudbalskih i drugih velikana baš i nemamo mnogo. A onda se posle pitamo zašto i bude nam đavo kriv. No, to je već druga priča. Ili makar za drugu rubriku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure