
Monografija
Ovo su svi naši životi
U ovo vreme, fotografije Goranke Matić objavljene u monografiji Goranka dolaze kao opomena, ne nude nostalgiju kao utehu, već istinu kao ogledalo o nama i našim životima

Prema podacima mernih stanica, najviši nivoi zagađenja zabeleženi su u Vranju, Ćupriji, Tutinu, Leskovcu, Arilju, Bajinoj Bašti i Batočini. Više od 40 odsto građana danas udiše izrazito loš vazduh, dok lekari upozoravaju na rizike po najosetljivije grupe
Danas je vazduh u mnogim gradovima u Srbiji ponovo među veoma zagađenim, a u to su se mogli uveriti svi građani koji su se ovog jutra našli na ulicama.
Prema podacima sa sajta xeco.info ovog jutra najveća koncentracija zagađenja je u Vranju, Ćupriji, Tutinu, Leskovcu, Arilju, Bajinoj Bašti i Batočini.
Loš vazduh udiše preko 40 posto populacije, a koncetracije zagađujućih čestica su ogromne.

Prema merenjima od jutros, najzagađeniji gradovi u blizini Beograda su Lazarevac i Mladenovac, dok su Voždovac i Grocka najzagađeniji delovi u prestonici.
Jutarnji najviši talasi zagađenja najopasniji su za ljude koji već moraju rano napolje – decu koja idu u školu, radnike u jutarnjoj smeni, starije osobe. Simptomi su gotovo isti svuda: grebanje u grlu, pojačan kašalj, iritacija očiju, osećaj težine u grudima.
Lekari ukazuju da kratkotrajni visoki skokovi koncentracija čestica nisu benigni — oni kod hroničnih bolesnika mogu izazvati akutna pogoršanja.
Tokom hladnih jutara, u gradovima Srbije se često javljaju temperaturne inverzije — sloj hladnog vazduha ostaje zarobljen pri tlu i sprečava širenje zagađujućih čestica.
Takođe, velikom aerozagađenju doprinose noćno i jutarnje loženje u individualnim ložištima (uglavnom ugalj ili drvo), koja emituje velike količine lebdećih čestica.
Vazduh se dodatno zagađuje sobraćaje, u ranim jutarsnjim satima, a kada se svmu tome doda i slaba vetrovitost koja sprečava razblaživanje zagađivača, dobijamo situaciju u kojoj je aerozagađenje ogromno u mnogim gradovima u zemlji.

U ovo vreme, fotografije Goranke Matić objavljene u monografiji Goranka dolaze kao opomena, ne nude nostalgiju kao utehu, već istinu kao ogledalo o nama i našim životima

“Razumem bojazan i mogući refleksni otpor prema svakom novom Prostornom planu i investiciji. Jedini način da vratimo poverenje jeste da posao urbanističkog planiranja prepustimo odgovornim ljudima iz struke koji će voditi računa o javnom interesu. To je i put ka oporavku našeg društva generalno, ne samo u oblasti arhitekture, već i u drugim oblastima izloženim korupciji i partokratiji”

“Kada sam bio mlađi, imao sam strah, sumnju, da li je to što radim umetnost ili zanat. Danas, u ovom dobu, više se ne opterećujem time. Danas sam mnogo iskreniji prema sebi; ono što izađe iz stomaka, ono što me raduje, to je ono iza čega stojim. A drugi neka sude”

Da li je jedna od najpoznatijih pesama Zdravka Čolića zapravo inspirisana bićem iz narodnog verovanja? I šta o tome kaže Čolić?

Govoreći o dešavanjima u Partizanu i atmosferi u domaćoj košarci, Nebojša Čović je izjavio da je dolazak Željka Obradovića u crno-bele bio politički podržan, uz upozorenje na posledice takvog spoja sporta i vlasti
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve