Kultura
Egzit se vraća kući, studentima besplatan ulaz
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan
4500 p.n.e.
Najstariji pronađeni solarni sat u vidu lenjira-glavaša koristio se u Egiptu, pre oko 4500 godina.
4000 p.n.e.
Najstariji do danas sačuvani gnomoni, granitni bacači senki u sunčevim satovima, nalaze se u Londonu i u Central parku u Njujorku. Pre četiri milenijuma pokazivali su vreme ispred hrama u egipatskom gradu Heliopolisu.

800. godina
U srednjem veku dužina sati i dana nije bila apsolutna. Od svitanja do zalaska sunca uvek je proticalo dvanaest sati bez obzira na doba godine.
997. godina
Prvi mehanički sat je u X veku napravio opat Gerbert (947–1003). U nemačkoj hronici iz 997. godine, biskup Titmar kaže da je „Gerbert u Magdeburgu gradio satove i to veoma dobro jer je različitim spravama posmatrao zvezde, prema kojima se upravljaju pomorci na svojim putovanjima“.
1301. godina
Današnja vremenska skala postala je opšteprihvaćena u XIV veku. Merenje vremena prestalo da bude zavisno od sunčeve senke, a u širu upotrebu uvedeni su mehanički časovnici.

1336. godina
Najstariji satni mehanizam prilagođen ekvinocijalnom sistemu sagrađen je u Milanu 1336. godine. Pogon mehanizma obezbeđivali su tegovi. Ovakvi satovi obično su imali jednu kazaljku, a u blizini je po pravilu postavljan još jedan sunčev sat da bi se po njemu, ako zatreba, doterivalo vreme na mehaničkom časovniku.
1364. godina
Đovani de Dondi je u XIV veku izgradio prvi astronomski sat. Astronomarijum je sadržao večiti kalendar i prikazivao kretanje Sunca, Meseca i planeta.

1550. godina
Prvi proizvođač džepnih satova bio je nirnberški bravar Peter Henlajn (1480–1542), ali danas nijedan od njegovih satova nije sačuvan. Najstariji sačuvani džepni časovnici potiču iz 1550. i poznati su kao „nirnberška jaja“.
1775. godina

Godine 1775. u Ženevi je podignuta prva fabrika satova pod nazivom „Vašeron i Konstantin“, koja postoji i danas.
1656. godina
Prvi časovnik sa klatnom, koji je u XVII veku izmislio holandski fizičar Kristijan Hajgens, danas se čuva u Muzeju istorije nauke u holandskom gradu Lajdenu.
1890. godina
Prvi satovi koji se nose na zglobu pravljeni su krajem XIX veka. To su bile narukvice za dame koje su usput pokazivale i tačno vreme.

1949. godina
Najprecizniji časovnici su atomski, zbog čega se koriste za kalibraciju drugih pokazivača vremena. Prvi atomski časovnik konstruisan je 1949. godine u Nacionalnom birou za standarde SAD, ali on je bio mnogo manje precizan od postojećih kvarcnih časovnika.

1905. godina: Ajnštajnovo vreme
Kada je mladi službenik patentnog zavoda u Bernu Albert Ajnštajn (1878–1955) tokom 1905. godine objavio pet svojih, ne tako dugih radova, rodila se uz druge oblasti i takozvana Specijalna teorija relativnosti, koja će redefinisati pojam vremena i vezati ga za posmatrača u referentnom sistemu. Drevni koncept apsolutnog vremena na kom je počivala Njutnova fizika je postao prevaziđen.

1961. godina: 108 minuta
„Rodina slišat, rodina znajet“, izgovorio je 12. aprila 1961. slavni ruski kosmonaut Jurij Gagarin, prvi čovek koji je poleteo u svemir. Nakon leta od 108 minuta u svemirskom brodu Vostok 1, Gagarin se bezbedno prizemljio, i tako postao prvi čovek koji je preleteo sve 24-časovne zone. Povodom 50 godina Gagarinovog leta „Vreme “ priprema posebnu priču u narednim brojevima.

Kristijan Hajgens radi na izumu, časovniku s klatnom

Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan

Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku

Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena

Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke

Četrdeset godina dlakavog stvorenja koje je preživelo nuklearnu katastrofu na Malmaku, a sve što zna o Americi naučio je iz programa koji se plaća reklamama
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve