img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hemijska kastracija

Injekcijom protiv zločina

15. октобар 2014, 12:03 Ivana Milanović Hrašovec
foto: vreme
Copied

Liniju razdvajanja između zemalja koje sprovode kastraciju nad višestrukim silovateljima i pedofilima čini sistem "prisilnog" ili "dobrovoljnog" tretmana

Svi smo mi zgranuti svirepim zločinima nad decom. I svi smo zgranuti time da društvo nije sposobno da se izbori sa seksualnim manijacima, silovateljima, pedofilima. Ne samo naše društvo, nego i sva druga, i razvijena i nerazvijena, jer imaju isti problem. Zatvor od po nekoliko godina, to je već jasno, nije učinkovita kazna, pa u najvećem broju slučajeva zločinci odmah po izlasku na slobodu učine isto nedelo. Predlozi o uvođenju hemijske kastracije za ovu vrstu osuđenika na prvi pogled mogu da deluju spasonosno, a kod nas se pominju već nekoliko godina, samo što obećane javne rasprave na tu temu još nije bilo. Ovoga puta, ideju je ponovo probudio poslanik Demokratske stranke, lekar Dušan Milisavljević, koji je dao ličnu, ne stranačku, inicijativu kada je u skupštinsku proceduru uputio Predlog izmena Krivičnog zakonika koje predviđaju obaveznu hemijsku kastraciju pedofila i silovatelja. Milisavljević kaže da hemijska kastracija nije povratak u srednji vek, valjda misleći da nije reč o hirurškoj kastraciji, već podrazumeva primanje injekcija androgene blokade na šest meseci. „Ovakvi zakoni postoje u nekim evropskim državama, kao i zemljama u okruženju kao što je Makedonija.“ Istu ideju zastupa i poslanica Demohrišćanske partije Srbije Olgica Batić, čiji je otac Vladan svojevremeno bio zagovornik uvođenja kastracije kao dela kaznene politike prema silovateljima.

HUMANOST I PRAVO: U promovisanju ove ideje, međutim, od javnosti se uporno skriva da osnovnu liniju razdvajanja između država koje sprovode kastraciju nad višestrukim silovateljima i pedofilima čini sistem „prisilnog“ ili „dobrovoljnog“ tretmana. Pravno gledano, reč je o najvažnijem aspektu koji se kod nas uporno prenebregava onda kada se navode zemlje, naročito Evropske unije, koje kastraciju odavno primenjuju. Nenavođenje podatka da u svim razvijenim zemljama Evrope, u Engleskoj, Francuskoj, Švajcarskoj, Danskoj, Nemačkoj i drugim, uz psihoterapijsku podršku višestruki silovatelji sami odlučuju da li će biti podvrgnuti hemijskoj kastraciji ili ne, našu javnost dovodi u zabludu. Nasilno kastriranje, koje je mera sankcije a ne oblik terapije, Amnesti internešenel je odavno proglasio nehumanim tretiranjem osuđenika.

Argument „nehumanosti“, s druge strane, za mnoge ne može biti dovoljan razlog za odbacivanje kastracije. Zato težište treba prebaciti na nivo prava. Advokat Ivan Janković, jedan od retkih stručnjaka koji se bave ovom temom, pisao je da uvođenje mandatorne, prinudne terapije seksualnih prestupnika ne može biti stvar dogovora i predmet pogađanja, jer je ona protivna Ustavu, koji u članu 25 jasno kaže: „Fizički i psihički integritet je nepovrediv. Niko ne može biti izložen mučenju, nečovečnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, niti podvrgnut medicinskim ili naučnim ogledima bez svog slobodno datog pristanka.“ „Ljudsko telo i ljudski organizam ne mogu biti predmet izvršavanja krivičnih sankcija. Kazne mogu da ljudima oduzmu ili ograniče slobodu kretanja ili materijalna dobra, ali ne smeju da menjaju hormone u njihovom organizmu, jer time narušavaju njegov integritet. Pravo izvršioca krivičnog dela da pod vidom krivične sankcije ne bude podvrgnut prinudnoj hemijskoj terapiji je u Srbiji dostignuto ljudsko pravo. A ‘dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može se smanjivati’ (čl. 20, st. 2, Ustava)“, piše Janković.

Poljska je 2009. postala prva zemlja EU koja je donela Zakon o obaveznoj hemijskoj kastraciji osuđenih za silovanje dece mlađe od 15 godina ili rođaka. Ivan Janković kaže da danas poljski zvaničnici u svom odgovoru na primedbe Komiteta za ljudska prava UN tvrde da se hemijska kastracija ipak vrši uz pristanak osuđenih lica. U Južnoj Koreji i Rusiji takav zakon usvojen je 2011, u Moldaviji i Estoniji 2012, i u Makedoniji 2014. godine. Osim još oko desetak država u SAD, među kojima je i Kalifornija, ni u jednoj državi zapadnog sveta ne postoji kastracija, ni hirurška ni hemijska, koja se može primeniti protiv volje osuđenika, a samo na osnovu sudske odluke.

EKSPERIMENTALNA FAZA: U zemljama zapadne Evrope koje zakonski sprovode hemijsku kastraciju na dobrovoljnoj osnovi, sve je još u eksperimentalnoj fazi. Prva istraživanja, iz Švedske i Danske, govore o značajnom padu ponovljenih dela silovanja i pedofilije, dok se u Engleskoj u jednom specijalnom zatvoru još posmatraju osuđenici koji su pristali na ovaj tretman. U prvoj fazi koriste se antidepresivi kako bi smanjili opsesivne seksualne fantazije i pomogli kontroli seksualnih misli. Druga faza je mnogo radikalnija: osuđenicima se daju antiandrogeni lekovi koji smanjuju nivo testosterona i izazivaju impotenciju. Prema iskustvima iz Engleske, na drugu fazu odlučuje se mali broj osuđenika, najpre zbog sporednih efekata ove hormonske terapije, rasta grudi, srčanih problema i osteoporoze. Ali i jedni i drugi navodno tvrde da u njihovim mislima i ponašanju dolazi do znatnog smanjenja seksualnih preokupacija, bar za neko vreme.

Sumnju u učinkovitost ovih lekova unosi „teorija“ da kod seksualnih napasnika nije reč samo o potrebi za seksom, nego je u pitanju nasilništvo i potreba za dominacijom, a takvu prirodu lekovi ne mogu da izmene. Mišljenje jednog od engleskih doktora, učesnika u ovom programu, polazi od toga da je problem previše kompleksan i da ne postoji jednostavno rešenje, a da upotreba lekova rešava možda samo jedan nivo tog problema: „Fer je reći da ne razumemo dovoljno ovaj problem, jer nismo obavili testiranje na većem broju osuđenika. Ali interesantno je da nijedan od osuđenika koji su se podvrgli tretmanu nije imao nivo testosterona iznad normale. Dakle, nije reč samo o nivou testosterona, već i o senzibilnosti pojedinca na taj hormon.“

Dok se u razvijenim zemljama tretman hemijske kastracije još testira i sagledavaju se njegovi efekti, mi zapravo nemamo ni mnogo dostupnije, administrativne činjenice. Ni analizu pooštrene kaznene politike, ni jedinstvenu bazu silovatelja i pedofila, radi njihovog lakšeg otkrivanja i nadgledanja od stručnih službi nakon izlaska iz zatvora. Na snazi su jedino stroža zatvorska kazna i zabrana dosuđivanja ispod zakonskog minimuma za silovanje, što su, pokazalo se, minimalne i nedovoljne mere.

Ali to je sve čime mi možemo da se pohvalimo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

25.јун 2026. I.M.

Bosna i Hercegovina savladala Katar 3:1 i ostala u igri za osminu finala Mundijala

Reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je važnu pobedu nad Katarom i došla do četiri boda u grupi B, čime je ostala u konkurenciji za prolazak dalje

Mesi

Svetsko prvenstvo u fudbalu

23.јун 2026. I.M.

Mesi ispisao istoriju: Najbolji strelac svetskih prvenstava svih vremena

Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure