Latinska Amerika puna je privilegovanih robijaša – imaju bazene i teniske terene dok gule kazne za najteža zlodela. Čileanski predsednik Gabrijel Borić bi to da promeni
Kažu da je Pablo Eskobar u zatvoru imao bar, vodeni krevet i đakuzi. Dame su ga posećivale redovno.
To i nije čudo – legendarni narko-bos koji je u Kolumbiji držao i nilske konje, zapravo je sam sagradio zatvor za sebe na uzvisini iznad Medeljina. Zatvorska vila prozvana je La Catedral.
Eskobara odavno nema, ali opšta nejednakost među ljudima ovog sveta i dalje ne zna za granice pa ni za zatvorske zidine.
Dešava se i u Srbiji da „VIP robijaši“ imaju mobilne telefone, drogu i razne ugođaje na koje sitan kriminalac ne može da računa kad zaglavi u Zabeli ili drugde.
Ali nigde ta nejednakost nije vidljiva kao u Latinskoj Americi, podseća nemački list Zidojče cajtung.
Predsednički zatvor
U Peruu, recimo, postoji zatvor Penal de Barbadillo u kojem su ukupno trojica kažnjenika. Naime, to je zatvor samo za bivše predsednike. Svaki ima sobu sa kuhinjom i kupatilom, imaju i vrt.
I to sve dok svet obilaze slike natrpanih zatvora od Argentine do Meksika. Ćelije u kojima ljudi sede jedni drugima na glavi, a na svakih par sedmica dođe vest o masakru među članovima zavađenih bandi.
Sada bi jedan čovek da stane na put ovoj dvoklasnoj zatvorskoj praksi – Gabrijel Borić, predsednik Čilea hrvatskog porekla.
Borić (39) će na zimu pokušati da osvoji drugi mandat. U kampanji se pojavila i tema neugodna za mladog levičara. Reč je o zatvoru Punta Peuco u blizini prestonice Santjaga. Zatvoru koji narod posprdno zove Hotel Peuco.
Jer onde robiju odrađuju maltene samo krvnici režima Avgusta Pinočea koji je stolovao od 1973. do 1990. Njegova hunta pobila je hiljade ljudi, mahom levičara.
Foto: AP Photo/Martin MejiaAlberto Fudžimori: Bivši predsednik Perua i nekadašnji stanovnik zatvora Barbadiljo
Udbaši se baškare
U razvikanom zatvoru su najgori od najgorih – čileanski udbaši i pripadnici hunte koji su otimali, mučili i ubijali ljude čija tela često do danas nisu nađena.
Tu je recimo Migel Krasnof, bivši oficir, koji zbog takvih nedela guli robiju od 1.047 godina!
Jedva da ima fotografija iz zatvora Punta Pueco, piše Zidojče cajtung, ali se zna da uslovi više liče na banjske nego zatvorske. Računarska soba, biblioteka, teniski tereni, privatne kade, televizori. Ni nalik na ostale čileanske zatvore.
Borić doduše ne želi da zatvori ovaj zatvor već najavljuje da će biti preoblikovan u običnu kazneno-popravnu ustanovu, bez privilegija.
Dakle, neće biti scenarija koji se desio sa La Catedralom koju je za sebe gradio Eskobar. Nju su preuzeli benediktanski monasi koji su onde napravili konačište sa bibliotekom i kafeterijom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U svetu koji se ubrzano menja, Hemofarm fondacija već 32 godine podržava izuzetne mlade ljude spremne da snove pretvore u realnost, viziju u akciju, pomaže im da usavrše svoje veštine, prošire mrežu kontakata i uče od najboljih u farmaceutskoj industriji, ali i jedni od drugih.
Za razliku od porodičnih veza ili partnerskih odnosa, prijateljstvo se zasniva na dobrovoljnoj bazi i opstaje sve dok postoji obostrana želja za bliskošću i podrškom
Crni kontinent je strip autorima dugo bio mesto za mistične avanture. A onda su se pojavile Margerit Abue i Klementa Ubrerijea, i pre svih Benžamen Flao da mit o Africi učini podjednako stvarnim i snovitim
U psihologiji se to zove parasocijalna veza. Kad znaš svašta o omiljenoj pevačici ili fudbaleru, pa umisliš da ih stvarno poznaješ. A to može biti i opasno
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!