Od Halida Bešlića koji je preminuo u utorak u 71. godini s neupitnim pijetetom oprostile su se njegove kolege, političari i mediji u čitavom postjugoslovenskom prostoru
Smrt pevača narodne muzike Halida Bešlića izazvala je nepodeljenu reakciju u svim državama nastalim raspadom Jugoslavije. Od njega su se s podjednakim pijeteom oprostile njegove kolege, dok su o njegovoj smrti izvestili mediji u čitavom regionu.
Estradni umetnici nisu štedeli reči hvale, posebno ističući Bešlićevu ljudskost.
„Ljudska gromada“
Zdravko Čolić je na svom Instagram nalogu objavio Bešlićevu fotografiju i poruku:
„Halide, već nedostaješ. Naša nezaboravna druženja, putovanja i zapravo sve od 1985. godine od kad smo se upoznali. Ostaju tvoje pesme, kao lek za dušu. Počivaj u miru, voli te tvoj Čoki“, napisao je Čolić.
Haris Džinović istakao je da „otišla jedna velika ljudska gromada, po svim segmentim velike ljudske dobrote, drugarstva i mnogih lijepih stvari koje su ga krasile“.
„Bio je pevač koji je obiležio epohu i sa najviše hitova koji će zauvek ostati upamćeni. Tvojom smrću, svi smo jako ožalošćeni kao i cela svetska javnost koja te je poznavala. Mirno mi počivaj dragi moj Haldane“, napisao je Džinović na društvenim mrežama.
Slično je primetila i hrvatska pevačica Nina Badrić.
„Malo je pevača koji su bili takve ljudske gromade kao što si ti. I svako ko te je upoznao, odmah si ga kupio svojom ljudskošću i jednostavnošću“, napisala je hrvatska pevačica na društvenim mrežama.
„Njegova muzika je spajala ljude“
Pevač Dino Merlin ocenio je da je Bešlić bio „veliki i neponovljiv“.
„Topla duša bosanska. Bez koristi za sebe. Stigao sam da se oprostim. Kišna, oktobarska sarajevska noć. Pevao sam mu tiho našu pesmu. Kao da se u trenutku blago nasmešio. Bele, čiste priglavke. Dugo sam ih milovao i mislio: ‘Putuj, bijela ptico, ti imaš s čim pred Gospodara’. Volim te mnogo. Tvoj Dino“ – napisao je Dino Merlin na društvenim mrežama.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić uputio je saučešće porodici i prijateljima povodom smrti Halida Bešlića.
„Sa neizmernom tugom sam primio vest o smrti mog dragog prijatelja, velikog umetnika i čoveka izuzetnog srca Halida Bešlića. Halid je svojim glasom, pesmama i neiscrpnom energijom ostavio neizbrisiv trag kako u svetu muzike i umetnosti, tako i u srcima svih onih koji su kroz njegova dela nalazili utehu, nadu i radost. Njegova muzika je spajala ljude, lečila duše i donosila radost u najtežim trenucima. Svi koji smo imali čast da ga poznajemo, znamo da je bio veliki, skroman čovek i izuzetan prijatelj“, naveo je Dačić.
Mešavina melanholije i snage
Mediji u regionu su bez izuzetka izvestili o Bešlićevoj smrti.
Hrvatski Index u kratkoj Bešlićevoj biografiji podseća da je pevač odrastao „u skromnoj porodici, okružen tradicionalnim vrednostima i muzikom koja je bila sastavni deo seoskog života“.
Navode i da je Bešlić „publiku osvajao toplinom glasa i jednostavnošću nastupa, što je ubrzo privuklo pažnju diskografskih kuća“.
Podsećaju i da su Bešlićeve pesme, kao što su „Neću, neću dijamante“ postale evergrin koji se i danas peva na svadbama i zabavama širom regiona. „Njegov specifičan glas, mešavina melanholije i snage, učinio ga je omiljenim među publikom različitih generacija“, navodi Index.
Napominje i da je Bešlić, umesto da se povuče tokom rata u Bosni i Hercegovini održao više od pet stotina humanitarnih koncerata širom Evrope, prikupljajući pomoć za žrtve rata.
„Muzika mu je u tom razdoblju postala sredstvo borbe, solidarnosti i očuvanja identiteta“, zaključuje Index.
Foto: Filip Krainčanić/Nova.rsHalid Bešlić
Prevazišao je geografske i generacijske granice
Bosanskohercegovački Klix navodi da je Bešlićeva karijera trajala više od četiri decenije, da je bezbroj njegovih hitova postao evergrin i „nezaobilazni deo svakog veselja, radija i kafanske muzike“.
Kao posebno značajne navode Bešlićeve pesme „Miljacka“, „Ja bez tebe ne mogu da živim“, „Romanija“, „Hej zoro, ne svani“, „Prvi poljubac“, „Neću, neću dijamante“, „Sevdah da se dogodi“ i „Vraćam se majci u Bosnu“.
Klix ističe da je Bešlićeva muzika „prevazilazila generacijske i geografske granice, spajajući emociju, tradiciju i energiju koju je publika prepoznavala i volela“.
„Poznat po specifičnom glasu, emotivnoj interpretaciji i dubokoj povezanosti s publikom, Halid Bešlić je bio omiljen među svim generacijama. Osim po muzičkom stvaralaštvu, bio je poznat i po skromnosti, humanitarnom radu i snažnoj vezi s domovinom Bosnom i Hercegovinom, a bio je omiljen pevač u svim zemljama našeg regiona“, zaključuje Klix.
Živeo je u „sretno vrijeme Jugoslavije “
Svojevrsnu pomiriteljsku ulogu Bešlićeva smrt odigrala je i među zaraćenim medijima u Srbiji, pa su tako na gotovo identičan o karijeri i smrti pevača izvestili portali Infomer i Nova.
Osim serije kratkih tekstova, uglavnom prenetih ili dobijenih izjava Bešlićevih kolega sa estrade, i Informer i Nova objavili su Bešlićeve životopise, nabrajajući njegove hitove.
Poseban osvrt ova dva portala imala su na Bešlićevu poslednju poesmu „Sejda“ koja je posvećena njegovoj supruzi.
Pojedini portali u Srbiji preneli su i intrevju koji je 2011. godine radio tada novinar, a danas urednik „Danasa“ Dragoljub Petrović.
Jedna Bešlićeva izjava možda i najbolje objašnjava zbog čega je čitav region tako emotivno reagovao na njegovu smrt.
„Ja sam generacija koja je živjela u to sretno vrijeme Jugoslavije. Za nekoga je to bilo loše vrijeme, međutim, ja to vrijeme neću nikada zaboraviti jer sam zaista živio“, rekao je tada Bešlić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mentalno zdravlje se danas najčešće predstavlja kao lični problem koji treba „popraviti“, ali se pritom uporno izbegava pitanje zašto je patnja postala gotovo opšte stanje. Upravo u tom izbegavanju krije se ključni problem
Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati
Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost
Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!