img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

EU žargon

Govorite li evropski

09. maj 2001, 22:50 Redakcija Vremena
Copied

Pisanje o Evropskoj uniji podrazumeva velik broj skraćenica i termina, za koje se podrazumeva da ih svi već znaju. Ipak, za one koji su nešto propustili u poslednjih pedeset godina BBC News Online predstavlja rečnik evropskog žargona

PRIPREME ZA UVEĆANJE: Sporazum u Nici

Acquis communautaire

Pravna regulativa s kojom zemlje kandidati moraju da usklade svoje zakone ukoliko žele da postanu članice EU-a.

Amsterdamski sporazum

(Amsterdam Treaty)

Samit u Amsterdamu 1997. godine fokusirao se na unapređenje Mastrihtskog sporazuma i početak priprema za povećanje broja zemalja članica EU-a.

Briselski sporazum

(Brussels Treaty)

Sporazum u Briselu 1948. godine bio je prvi korak u pravcu evropske kooperacije posle Drugog svetskog rata.

Povelja o osnovnim pravima

(Charter of Fundamental Rights)

Povelja ističe osnovna prava čoveka kao što su prava na slobodan govor i pravo na rad i uslove rada, ali nije inkorporirana u evropsko pravo.

Bliža saradnja

(Closer co-operation)

Takođe poznata i kao napredna saradnja, omogućuje nekim državama članicama da brže napreduju po određenim pitanjima, inicirajući strahovanja o „dvobrzinskoj“ Evropi.

Regionalni komiteti

(Committee of the regions)

Konsultativna tela čiji je zadatak da obezbede saradnju EU institicija sa lokalnim vlastima.

Zajednička poljoprivredna politika

(Common Agricultural Policy)

Jedan od najvećih evropskih projekata, sputavan birokratijom i sa izgledima za dodatne probleme koji mogu nastati kao posledica povećanja EU-a.

Kriterijum konvergencije

(Convergence criteria)

„Testovi“ koje zemlje članice, odnosno njihove privrede, moraju da prođu kako bi ušle u projekat zajedničke valute.

Savet Evrope

(Council of Europe)

Telo od preko 40 zemalja članica čiji je zadatak da promoviše ljudska prava i demokratiju. Nije institucija EU-a.

Ministarski savet

(Council of Ministers)

Savet koji direktno predstavlja vlade zemalja članica EU-a u „kabinetu kabineta“.

Ekosok

(Ecosoc)

Ekonomski i društveni komitet koji omogućuje interesnim grupama da iznesu svoja mišljenja pred EU institucijama.

Eku

(Ecu – European Currency Unit)

Evropska prva kvazivaluta koja je otvorila put zajedničkoj valuti.

EMU – Ekonomska i monetarna unija

(Economic and monetary unit)

Proces integracije privreda država članica sa krajnjim ciljem da se stvori zajednička valuta.

Uvećanje

(Enlargement)

Trenutni proces pregovora o pravljenju prostora za uvećanje EU-a za novih 12 država članica koje su podnele molbe za prijem.

ERM – mehanizam za razmenu valuta

(Exchange Rate Mechanism)

ERM je bio jedan od stubova za stvaranje zajedničke valute, ali se srušio 1992. godine.

Euro

Nakon dvadeset godina stvaranja, evropska valuta sada konačno postoji, mada je imala težak početak.

Evropska centralna banka

(European Central Bank)

Centralna banka je odgovorna za stvaranje eura i monetarnu politiku EU-a.

Evropski oditorski sud

(European Court of Auditors)

Ovaj sud je „finansijska savest“ Evropske unije i prati upravljanje njenim novcem.

Evropski sud za ljudska prava

(European Court of Human Rights)

Deo evropskog saveta, sud koji brani fundamentalna ljudska prava Evropljana.

Evropski sud pravde

(European Court of Justice)

Pravna institucija EU-a, osnovana 1952. godine, čiji je posao da nadgleda ravnopravnost interpretiranja evropskih zakona unutar unije.

Evropska komisija

(European Commission)

Izvršno telo EU-a koje se sastoji od 20 članova koji se brinu o novim propisima EU-a.

Evropski parlament

(European Parliament)

Parlament je jedino telo EU-a čiji se članovi direktno biraju i jedina je izborna internacionalna skupština u svetu.

IGC

Međuvladina konferencija je dugotrajna konferencija između vlada država članica EU-a.

Mastrihtski sporazum

(Maastricht Treaty)

Jedan od najkontroverznijih sporazuma EU-a, potpisan 1991. godine sa namerom da uspostavi ekonomsku i monetarnu uniju i stvori osnove za EU kakvu danas imamo.

Sporazum in Nice

(Nice Treaty)

Najnoviji sporazum EU-a koji je postavio osnove za pripremanje institucija EU-a za uvećanje koje treba da usledi.

Pariski sporazum

(Paris Treaty)

Sporazum iz 1951. godine kojim je uspostavljeno Evropsko udruženje proizvođača čelika i uglja i omogućio da se Evropa vrati na put mira nakon Drugog svetskog rata.

Predsedništvo

(Presidency)

Predsedništvo Savetom ministara menja se rotacijom svakih šest meseci.

Glasanje kvalifikovane većine

(Qualified majority voting)

Najveći broj odluka u EU-u donosi se preglasavanjem, uz postojanje mehanizma koji sprečava diskriminaciju.

Snage za brza dejstva

(Rapid reaction force)

Koraci su napravljeni u pravcu stvaranja evropske vojske sa 60.000 vojnika do 2003.

Šengenski sporazum

(Schengen treaty)

Ovaj sporazum uklanja granice između zemalja članica EU-a.

Jedinstveno tržište

(Single market)

Jedinstveno tržište koje garantuje slobodan protok roba, ljudi, usluga i kapitala.

Društvena Evropa

(Social Europe)

Socijalni program EU-a koji se bavi pitanjima nezaposlenosti i ravnopravnosti i koji je usvojen na samitu u Nici 2000. godine.

Jednoglasnost

(Unanimity)

Sistem koji koristi Ministarski savet za odluke koje su od posebne važnosti poput poreza, odbrane i socijalne politike.

Rimski sporazum

(Treaty of Rome)

Potpisan 1957. godine, Sporazum iz Rima jedan je od kamena temeljaca EU-a i unapređivan je nekoliko puta.

Veto

Veto je način da se zaštiti nacionalni suverenitet država članica u nekim osetljivim pitanjima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Povodom izložbe

15.jul 2026. Vojislava Crnjanski Spasojević

Jergovićev orah i minđuše Slavenke Drakulić

Četrdesetak umetnika, novinara i aktivista doniralo je po jedan predmet i sećanje koje budi, a vezuje ih za devedesete. Tako je nastala izložba Devedesete, lično

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure