img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

EU žargon

Govorite li evropski

09. мај 2001, 22:50 Redakcija Vremena
Copied

Pisanje o Evropskoj uniji podrazumeva velik broj skraćenica i termina, za koje se podrazumeva da ih svi već znaju. Ipak, za one koji su nešto propustili u poslednjih pedeset godina BBC News Online predstavlja rečnik evropskog žargona

PRIPREME ZA UVEĆANJE: Sporazum u Nici

Acquis communautaire

Pravna regulativa s kojom zemlje kandidati moraju da usklade svoje zakone ukoliko žele da postanu članice EU-a.

Amsterdamski sporazum

(Amsterdam Treaty)

Samit u Amsterdamu 1997. godine fokusirao se na unapređenje Mastrihtskog sporazuma i početak priprema za povećanje broja zemalja članica EU-a.

Briselski sporazum

(Brussels Treaty)

Sporazum u Briselu 1948. godine bio je prvi korak u pravcu evropske kooperacije posle Drugog svetskog rata.

Povelja o osnovnim pravima

(Charter of Fundamental Rights)

Povelja ističe osnovna prava čoveka kao što su prava na slobodan govor i pravo na rad i uslove rada, ali nije inkorporirana u evropsko pravo.

Bliža saradnja

(Closer co-operation)

Takođe poznata i kao napredna saradnja, omogućuje nekim državama članicama da brže napreduju po određenim pitanjima, inicirajući strahovanja o „dvobrzinskoj“ Evropi.

Regionalni komiteti

(Committee of the regions)

Konsultativna tela čiji je zadatak da obezbede saradnju EU institicija sa lokalnim vlastima.

Zajednička poljoprivredna politika

(Common Agricultural Policy)

Jedan od najvećih evropskih projekata, sputavan birokratijom i sa izgledima za dodatne probleme koji mogu nastati kao posledica povećanja EU-a.

Kriterijum konvergencije

(Convergence criteria)

„Testovi“ koje zemlje članice, odnosno njihove privrede, moraju da prođu kako bi ušle u projekat zajedničke valute.

Savet Evrope

(Council of Europe)

Telo od preko 40 zemalja članica čiji je zadatak da promoviše ljudska prava i demokratiju. Nije institucija EU-a.

Ministarski savet

(Council of Ministers)

Savet koji direktno predstavlja vlade zemalja članica EU-a u „kabinetu kabineta“.

Ekosok

(Ecosoc)

Ekonomski i društveni komitet koji omogućuje interesnim grupama da iznesu svoja mišljenja pred EU institucijama.

Eku

(Ecu – European Currency Unit)

Evropska prva kvazivaluta koja je otvorila put zajedničkoj valuti.

EMU – Ekonomska i monetarna unija

(Economic and monetary unit)

Proces integracije privreda država članica sa krajnjim ciljem da se stvori zajednička valuta.

Uvećanje

(Enlargement)

Trenutni proces pregovora o pravljenju prostora za uvećanje EU-a za novih 12 država članica koje su podnele molbe za prijem.

ERM – mehanizam za razmenu valuta

(Exchange Rate Mechanism)

ERM je bio jedan od stubova za stvaranje zajedničke valute, ali se srušio 1992. godine.

Euro

Nakon dvadeset godina stvaranja, evropska valuta sada konačno postoji, mada je imala težak početak.

Evropska centralna banka

(European Central Bank)

Centralna banka je odgovorna za stvaranje eura i monetarnu politiku EU-a.

Evropski oditorski sud

(European Court of Auditors)

Ovaj sud je „finansijska savest“ Evropske unije i prati upravljanje njenim novcem.

Evropski sud za ljudska prava

(European Court of Human Rights)

Deo evropskog saveta, sud koji brani fundamentalna ljudska prava Evropljana.

Evropski sud pravde

(European Court of Justice)

Pravna institucija EU-a, osnovana 1952. godine, čiji je posao da nadgleda ravnopravnost interpretiranja evropskih zakona unutar unije.

Evropska komisija

(European Commission)

Izvršno telo EU-a koje se sastoji od 20 članova koji se brinu o novim propisima EU-a.

Evropski parlament

(European Parliament)

Parlament je jedino telo EU-a čiji se članovi direktno biraju i jedina je izborna internacionalna skupština u svetu.

IGC

Međuvladina konferencija je dugotrajna konferencija između vlada država članica EU-a.

Mastrihtski sporazum

(Maastricht Treaty)

Jedan od najkontroverznijih sporazuma EU-a, potpisan 1991. godine sa namerom da uspostavi ekonomsku i monetarnu uniju i stvori osnove za EU kakvu danas imamo.

Sporazum in Nice

(Nice Treaty)

Najnoviji sporazum EU-a koji je postavio osnove za pripremanje institucija EU-a za uvećanje koje treba da usledi.

Pariski sporazum

(Paris Treaty)

Sporazum iz 1951. godine kojim je uspostavljeno Evropsko udruženje proizvođača čelika i uglja i omogućio da se Evropa vrati na put mira nakon Drugog svetskog rata.

Predsedništvo

(Presidency)

Predsedništvo Savetom ministara menja se rotacijom svakih šest meseci.

Glasanje kvalifikovane većine

(Qualified majority voting)

Najveći broj odluka u EU-u donosi se preglasavanjem, uz postojanje mehanizma koji sprečava diskriminaciju.

Snage za brza dejstva

(Rapid reaction force)

Koraci su napravljeni u pravcu stvaranja evropske vojske sa 60.000 vojnika do 2003.

Šengenski sporazum

(Schengen treaty)

Ovaj sporazum uklanja granice između zemalja članica EU-a.

Jedinstveno tržište

(Single market)

Jedinstveno tržište koje garantuje slobodan protok roba, ljudi, usluga i kapitala.

Društvena Evropa

(Social Europe)

Socijalni program EU-a koji se bavi pitanjima nezaposlenosti i ravnopravnosti i koji je usvojen na samitu u Nici 2000. godine.

Jednoglasnost

(Unanimity)

Sistem koji koristi Ministarski savet za odluke koje su od posebne važnosti poput poreza, odbrane i socijalne politike.

Rimski sporazum

(Treaty of Rome)

Potpisan 1957. godine, Sporazum iz Rima jedan je od kamena temeljaca EU-a i unapređivan je nekoliko puta.

Veto

Veto je način da se zaštiti nacionalni suverenitet država članica u nekim osetljivim pitanjima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure