img
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

EU žargon

Govorite li evropski

09. maj 2001, 22:50 Redakcija Vremena
Copied

Pisanje o Evropskoj uniji podrazumeva velik broj skraćenica i termina, za koje se podrazumeva da ih svi već znaju. Ipak, za one koji su nešto propustili u poslednjih pedeset godina BBC News Online predstavlja rečnik evropskog žargona

PRIPREME ZA UVEĆANJE: Sporazum u Nici

Acquis communautaire

Pravna regulativa s kojom zemlje kandidati moraju da usklade svoje zakone ukoliko žele da postanu članice EU-a.

Amsterdamski sporazum

(Amsterdam Treaty)

Samit u Amsterdamu 1997. godine fokusirao se na unapređenje Mastrihtskog sporazuma i početak priprema za povećanje broja zemalja članica EU-a.

Briselski sporazum

(Brussels Treaty)

Sporazum u Briselu 1948. godine bio je prvi korak u pravcu evropske kooperacije posle Drugog svetskog rata.

Povelja o osnovnim pravima

(Charter of Fundamental Rights)

Povelja ističe osnovna prava čoveka kao što su prava na slobodan govor i pravo na rad i uslove rada, ali nije inkorporirana u evropsko pravo.

Bliža saradnja

(Closer co-operation)

Takođe poznata i kao napredna saradnja, omogućuje nekim državama članicama da brže napreduju po određenim pitanjima, inicirajući strahovanja o „dvobrzinskoj“ Evropi.

Regionalni komiteti

(Committee of the regions)

Konsultativna tela čiji je zadatak da obezbede saradnju EU institicija sa lokalnim vlastima.

Zajednička poljoprivredna politika

(Common Agricultural Policy)

Jedan od najvećih evropskih projekata, sputavan birokratijom i sa izgledima za dodatne probleme koji mogu nastati kao posledica povećanja EU-a.

Kriterijum konvergencije

(Convergence criteria)

„Testovi“ koje zemlje članice, odnosno njihove privrede, moraju da prođu kako bi ušle u projekat zajedničke valute.

Savet Evrope

(Council of Europe)

Telo od preko 40 zemalja članica čiji je zadatak da promoviše ljudska prava i demokratiju. Nije institucija EU-a.

Ministarski savet

(Council of Ministers)

Savet koji direktno predstavlja vlade zemalja članica EU-a u „kabinetu kabineta“.

Ekosok

(Ecosoc)

Ekonomski i društveni komitet koji omogućuje interesnim grupama da iznesu svoja mišljenja pred EU institucijama.

Eku

(Ecu – European Currency Unit)

Evropska prva kvazivaluta koja je otvorila put zajedničkoj valuti.

EMU – Ekonomska i monetarna unija

(Economic and monetary unit)

Proces integracije privreda država članica sa krajnjim ciljem da se stvori zajednička valuta.

Uvećanje

(Enlargement)

Trenutni proces pregovora o pravljenju prostora za uvećanje EU-a za novih 12 država članica koje su podnele molbe za prijem.

ERM – mehanizam za razmenu valuta

(Exchange Rate Mechanism)

ERM je bio jedan od stubova za stvaranje zajedničke valute, ali se srušio 1992. godine.

Euro

Nakon dvadeset godina stvaranja, evropska valuta sada konačno postoji, mada je imala težak početak.

Evropska centralna banka

(European Central Bank)

Centralna banka je odgovorna za stvaranje eura i monetarnu politiku EU-a.

Evropski oditorski sud

(European Court of Auditors)

Ovaj sud je „finansijska savest“ Evropske unije i prati upravljanje njenim novcem.

Evropski sud za ljudska prava

(European Court of Human Rights)

Deo evropskog saveta, sud koji brani fundamentalna ljudska prava Evropljana.

Evropski sud pravde

(European Court of Justice)

Pravna institucija EU-a, osnovana 1952. godine, čiji je posao da nadgleda ravnopravnost interpretiranja evropskih zakona unutar unije.

Evropska komisija

(European Commission)

Izvršno telo EU-a koje se sastoji od 20 članova koji se brinu o novim propisima EU-a.

Evropski parlament

(European Parliament)

Parlament je jedino telo EU-a čiji se članovi direktno biraju i jedina je izborna internacionalna skupština u svetu.

IGC

Međuvladina konferencija je dugotrajna konferencija između vlada država članica EU-a.

Mastrihtski sporazum

(Maastricht Treaty)

Jedan od najkontroverznijih sporazuma EU-a, potpisan 1991. godine sa namerom da uspostavi ekonomsku i monetarnu uniju i stvori osnove za EU kakvu danas imamo.

Sporazum in Nice

(Nice Treaty)

Najnoviji sporazum EU-a koji je postavio osnove za pripremanje institucija EU-a za uvećanje koje treba da usledi.

Pariski sporazum

(Paris Treaty)

Sporazum iz 1951. godine kojim je uspostavljeno Evropsko udruženje proizvođača čelika i uglja i omogućio da se Evropa vrati na put mira nakon Drugog svetskog rata.

Predsedništvo

(Presidency)

Predsedništvo Savetom ministara menja se rotacijom svakih šest meseci.

Glasanje kvalifikovane većine

(Qualified majority voting)

Najveći broj odluka u EU-u donosi se preglasavanjem, uz postojanje mehanizma koji sprečava diskriminaciju.

Snage za brza dejstva

(Rapid reaction force)

Koraci su napravljeni u pravcu stvaranja evropske vojske sa 60.000 vojnika do 2003.

Šengenski sporazum

(Schengen treaty)

Ovaj sporazum uklanja granice između zemalja članica EU-a.

Jedinstveno tržište

(Single market)

Jedinstveno tržište koje garantuje slobodan protok roba, ljudi, usluga i kapitala.

Društvena Evropa

(Social Europe)

Socijalni program EU-a koji se bavi pitanjima nezaposlenosti i ravnopravnosti i koji je usvojen na samitu u Nici 2000. godine.

Jednoglasnost

(Unanimity)

Sistem koji koristi Ministarski savet za odluke koje su od posebne važnosti poput poreza, odbrane i socijalne politike.

Rimski sporazum

(Treaty of Rome)

Potpisan 1957. godine, Sporazum iz Rima jedan je od kamena temeljaca EU-a i unapređivan je nekoliko puta.

Veto

Veto je način da se zaštiti nacionalni suverenitet država članica u nekim osetljivim pitanjima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Reprezentacija Grčke protiv Nemačke, Liga nacija

Fudbal

28.septembar 2026. Aleksa Petrovski

Novo čudo evropskog fudbala: Grčka renesansa na srpski pogon

Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala

Otkriće

23.septembar 2026. Dimitrije Vojnov

Tajna filma o kome se doskora ništa nije znalo

Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi

Esej

23.septembar 2026. Stojana Valan

O Gloriji Stajnem ili: mogu li hrišćanke da budu feministkinje

Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma

Strip

23.septembar 2026. Nikola Dragomirović

Autor koga je publika odmah prihvatila

Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane

Estrada i politika

21.septembar 2026. I.M.

Jelena Karleuša ponovo otkazala koncert u Lučanima: Građani se okupili ispred Doma kulture

Koncert Jelene Karleuše u Lučanima, drugi put zakazan nakon što je prvi nastup otkazan, nije održan. Ispred Doma kulture okupili su se građani koji su uzvikivali „Pumpaj, pumpaj“ i protestovali protiv nastupa

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure