img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi Sad EPK

Godina mladog tima

21. decembar 2022, 20:36 S.Ć.
Trg slobode u Novom Sadu Foto: V. Veličković
Trg slobode u Novom Sadu
Copied

Godina u kojoj je Novi Sad bio Evropska prestonica kulture približava se kraju. Utisci se prikupljaju, što nije lako posle više od 4000 programa koji su bili izuzetni i koji su vidno uticali na sve aspekte grada

Titulu Evropske prestonice kulture Novi Sad će nositi još dvadesetak dana. Kruna svih programa biće jedinstvena proslava dve Nove godine, one po Julijanskom i one po Gregorijanskom kalendaru, kao simbol interkulturalnosti Srpske Atine. Najavljen je specifičan umetnički koncept, spoj izvođačke i vizuelne umetnosti. Doček će ostvariti domaći i svetski vizuelni umetnici, autori tri izložbe posvećene srpskim naučnicima: Teslinoj svetlosnoj galeriji i dve izložba dr Dušana Jovovića koji je, inspirisan blistavim umovima Milutina Milankovića i Mileve Marić Ajnštajn, kreirao nesvakidašnje, novomedijske izložbe “Vreme i vaseljena” i “Mileva”.

Godina u kojoj je Novi Sad bio Evropska prestonica kulture biće za pamćenje: više od 4000 događaja koje je izuzetnima učinilo više od 6000 umetnika i umetnica. Autori najavljenog Dočeka osećaju obavezu da sve to nadmaše.

Da se bliži kraj Evropske prestonice kulture, u Novom Sadu se ne oseća samo po pripremama Dočeka, već i po laganom sabiranju utisaka i rezultata, onoga što se u gradu postiglo van ovog projekta.

Prema rečima direktora Turističke organizacije Grada Novog Sada, Branislava Kneževića, ova godina je na pragu obaranja svih rekorda iz 2019. godine, koja je bila najuspešnija za turizam Novog Sada.

“Ostvareno je više od 460.000 noćenja turista u periodu od januara do kraja oktobra, a očekuje se da će ta brojka biti oko 550.000 do kraja godine. Svi su izgledi da će povodom dočeka Nove godine biti popunjeni smeštajni kapaciteti i da će atmosfera biti veoma dobra. Interesovanje turista je veliko, što možemo videti po broju poruka i pitanja koja stižu na našim društvenim mrežama iz celog regiona. Brojne promotivne kampanje na kojima su Turistička organizacija Grada Novog Sada, ali i drugi činioci turističke privrede, radili kako ove tako i prethodnih godina, donele su Novom Sadu novi uspeh na polju turizma”, rekao je Knežević.

Obaranje rekorda iz prethodnih godina potvrđuju i hotelijeri. Kako navodi Jovica Stanković, operativni direktor hotelskog lanca Prezident htotels, leto za nama bilo je najudarnije za hotelsku industriju, a sam početak godine Evropske prestonice kulture za njih je značio istovremeno i izlazak iz jedne ekonomske krize izazvane pandemijom kovida na globalnom nivou. Stanković ističe da je veći obim posla doveo i do zapošljavanja dodatnog osoblja, čime je i servis prema svim gostima postao još bolji i profesionalniji.

“Titula Evropska prestonica kulture uticala je i na ostale grane i privredu uopšte. Novi Sad je dobio jednu novu grupu gostiju, ljude koji imaju malo drugačija interesovanja za muziku i kulturu generalno. Ti gosti su tokom boravka u našoj prestonici kulture želeli da posete većinu znamenitosti u Novom Sadu. Muzeji i galerije su dobili nove posetioce. Takođe, gosti su bili zainteresovani za vojvođanske specijalitete, što je pogodovalo svim lokalnim restoranima. Ugostiteljstvo je generalno imalo benefite, najpre od povećanja prihoda, ali i zapošljavanja lokalnog stanovništva i povećanja kupovne moći istih”, kaže Novica Stanković.

foto: m. pudić
LUDO I NEZABORAVNO: Detalj prošlog dočeka

U okviru Dočeka pokrenut je javni konkurs namenjen ugostiteljima, a kroz finansiranje realizacije umetničkih programa u prostorima nezavisnog kulturnog stvaralaštva. Jedan od novosadskih ugostitelja, Andrija Nikitović, ističe da je titula Evropske prestonice kulture i sve što se dešavalo ove godine povodom titule doprinelo nekoj novoj praksi koja bi trebalo da bude stalna kada je u pitanju razvoj turizma.

Andrija Nikitović, jedan od vlasnika kultnog novosadskog mesta Puberaj, kaže da je “Evropska prestonica kulture veoma uticala i na druge grane, ne samo direktno na kulturu. Odjednom smo svi funkcionisali kao jedno, to je jako bitno i vidi se da pripadamo jedni uz druge. Da različiti akteri zapravo zajedno rade i grade nešto u adekvatnom dogovoru. Toliko mladog sveta, performera, umetnika i umetnica koji su došli iz celog sveta povodom toga su uticali i na nas, jer iz ugla ugostitelja je veoma teško ako se zavisi samo od situacije na lokalnom nivou. U Novom Sadu taj pik uglavnom je bio vezan za velike događaje, Novu godinu, festivale poput Exita itd… Tako da se nadam da nas je i ovo na neki način poguralo i stavilo na mapu. Svakako, i ljudi koji se bave takvim i sličnim projektima treba da imaju i te kako sluha i za turizam generalno, jer je upravo to jedan nepresušan izvor finansija koje bi nam ulazile u državu i sasvim sigurno podigle standard svima”, rekao je.

Shodno svemu navedenom, nove prakse postavljene u Novom Sadu, u okviru projekta Evropske prestonice kulture, a posebno Dočeka, odgovorile su čini se i na najnovije zaključke devete konferencije City Nation Place Global održane u Londonu, u okviru koje se već godinama unazad okupljaju stručnjaci sa različitih nivoa iz oblasti brendiranja, marketinga, promocije, ekonomskog razvoja, turizma.

Utisci direktora Fondacije “Novi Sad – Evropska prestonica kulture” Nemanje Milenkovića su pozitivni.

“U susret Dočeku, najboljem evropskom trend brendu u oblasti kulture, koji se našao i u nominacijama za najbolje evropske festivale, dobili smo neku vrstu potvrde da je on zaista građen po svetskim standardima. To je pre svega tim. Tim Fondacije je mlad, prosek godina je 30, ali su to ljudi koji su stekli veliko iskustvo i izgradili sebe u prave stručnjake. Sa takvim timom možete da gradite jak brend sa jasnim narativom koji je prepoznat na evropskom nivou. Taj brend temelji se sa jedne strane na onome što je lokalno, što je utkano u identitet Novog Sada, dodatno to razvijajući kroz nove prakse povezivanja sa evropskom i svetskom scenom. To se ne odnosi samo na umetnike, već i na čitave timove koji si bave produkcijom iz različitih aspekata, važnom karikom realizacije tako velikih događaja, a koji su takođe prethodno bili pogođeni pandemijom korona virusa”, rekao je Nemanja Milenković.

I na kraju, kao jedan od najvažnijih zaključaka, rekao je Nemanja Mitrović, jeste upravo to “uključivanje različitih aktera, van oblasti kulture, što doprinosi turizmu, brendiranju grada, a na kraju i održivosti, što i jeste ideja Dočeka. Nadamo se da njegova budućnost jeste legat Evropske prestonice kulture.”

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure