img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Fenomen Kejtlin Klark: Sad još samo treba da spase žensku košarku

12. april 2024, 07:57 Milenko Janjić
Kejtlin Klark odlazi u profesionalne vode AP Photo/Charlie Neibergall, File
Kejtlin Klark odlazi u profesionalne vode
Copied

Kažu da se pun pogodak za NBA ligu desio posle 1979. kada su u finalu koledž košarke jedan protiv drugog igrali Medžik i Bird, da bi onda uplivali u NBA. Za njima je došlo i ogromno interesovanje i još veće pare. Sada čudo od igračice Kejtlin Klark ide sličnim putem, a u nju gleda cela ženska košarka

U ponedeljak veče, pred gotovo 75 hiljada ljudi na stadionu za američki fudbal u Finiksu, spuštena je zavesa na košarkašku koledž sezonu sigurnom pobedom Konektikata protiv Perdjua 75:60.

Samo dan ranije, košarkašice univerziteta Južna Karolina savladale su u finalu Ajovu rezultatom 87:75 i time krunisale sezonu bez poraza.

„Martovsko ludilo“, kako se naziva završni turnir univerzitetske NCAA košarke, ovog puta nije doneo dramu shodnu nadimku. Iznenađenja su bila retka, koševi za pobedu uz zvuk sirene još ređi, a po dve suvereno najbolje ekipe, i u muškoj i u ženskoj konkurenciji, zasluženo su odmerile snage u finalima.

I finala su završena prema očekivanjima, ali turnir će ostati upamćen jer je ženska košarka, barem na nekoliko dana, preuzela primat. O tome govori televizijska gledanost i cena ulaznica za finalne utakmice. Za sve je zaslužna jedna devojka, ali krenimo redom…

Kako su došli Medžik i Bird

Univerzitetski (NCAA) sport je uvek zauzimao bitno mesto kod američkih ljubitelja sporta, ali i običnih ljudi koji su se vezivali za Univerzitete iz svoje okoline, ili koje su sami pohađali.

Neretko se dešava da univerzitetski amaterski timovi imaju brojnije i odanije navijače od profesionalnih timova iz istog grada ili države, kao što je slučaj u Severnoj Karolini gde se daleko više pažnje pridaje košarkaškim sekcijama Djuka ili Severne Karoline nego NBA-ligaškim Šarlot Hornetsima.

Jedan od razloga je što je tradicija vezana za univerzitetski sport daleko stabilnija i utemeljenija nego u profesionalnim vodama.

Dok se NBA, NFL ili MLB timovi nazivaju franšizama koje vlasnici mogu da seljakaju u druge gradove – najčešće zbog potpuno novog stadiona finansiranog iz džepova poreskih obveznika date države – menjaju im boje, grbove, trenere i igrače, univerzitetski timovi se nazivaju programima koji ne menjaju svoje lokacije, identitete, a dok nisu zavladali nešto drugačiji trendovi, ni trenere.

Teško je sada zamisliti tako nešto, ali nekada je NBA liga po interesovanju javnosti debelo zaostajala za NCAA košarkom. Čuveno finale Mičigen Stejt-Indijana Stejt iz 1979. godine donelo je duel mladića po imenima Ervin Džonson i Leri Bird. Čitava Amerike je gledala kako NCAA titula odlazi u državu Mičigen, ali ono što je bitnije za istoriju košarke – gledala je obračun dvojice generacijskih talenata koji će uskoro uploviti u profesionalne vode.

Džonson se zaputio u Los Anđeles gde je postao Medžik, dok je Bird krenuo put Bostona. Pomenuta dvojica su vratili čuvene Lejkerse i Seltikse na staze slave, stvorili rivalstvo koje će trajati punih deset godina i, kako tvrde hroničari i istoričari igre, spasiti NBA ligu.

Takođe, teško je sada – u eri striming platformi, ovih i onih kablovskih operatera i društvenih mreža – zamisliti da je onomad samo mali broj NBA utakmica emitovan u direktnom prenosu. Izuzetak nisu predstavljala čak ni velika finala, kada je samo nekolicina utakmica direktno prenošena, dok su ostale puštane u snimku ili nisu uopšte ni emitovane.

Onda su stigle i velike pare

NBA liga se nalazila u velikoj krizi i na marginama interesovanja javnosti, dok joj se nisu osmehnuli bogovi košarke poslavši Medžika i Birda, ali i kablovsku televiziju, posebno specijalizovani sportski kanal ESPN.

Novac od TV prava i marketinga počeo je da pristiže u ruke funkcionera lige, zatim i vlasnika franšiza, da bi na kraju dospeo i do igrača, koji su počeli ozbiljnije da shvataju košarku i da je tretiraju kao značajan posao.

Imidž lige i njenih učesnika se drastično popravio, utakmice pojedinih timova poput Lejkersa i Niksa su postale prestižni događaji kojima prisustvuje veliki broj poznatih ličnosti. Onda se desio i Majkl Džordan…

Jedan od igrača koji je baš u ranim godinama uspona NBA lige završavao svoju karijeru jeste Pit Maravič. Ovaj košarkaš srpskog porekla, rođen 1947. godine u Pensilvaniji, jedan je od najuticajnijih i najatraktivnijih igrača u istoriji košarke.

U profesionalnoj karijeri nije imao sreću da se nađe u timovima koji se bore za titulu, ali je jedne godine bio najbolji strelac NBA, pet puta učesnik All-Star utakmice, dvaput u najboljoj petorki lige.

Više od samih brojki i priznanja, njegova veličina se krije u do tada neviđenom stilu igre punom trčanja, lucidnih dodavanja i šuteva sa velikih razdaljina, u doba kada linija za tri poena nije postojala, pa nije bilo ni previše rezona pokušavati šutevima iz daljine.

Ipak, „Pistol“ Pit Maravič je predstavljao senzaciju, avangardu, avanturu. Njegove utakmice na univerzitetu LSU igrane su pred rasprodatim dvoranama, što je najveće priznanje koje jedan košarkaš može da doživi u Luizijani, gde je američki fudbal na ubedljivo prvom mestu.

Njegova košarkaška filozofija najbolje je opisana u izjavi: „Možda se na tribinama nalazi neko ko je na svojoj prvoj utakmici. Jedan od mojih zadataka je da ga nateram da dođe ponovo.“

Pit Maravič je svoju univerzitetsku karijeru završio sa 3,667 postignutih poena, što je predstavljao rekord koji je tek 2024. godine oborila devojka koja po stilu igre, nadimku, učinku i uticaju neodoljivo podseća upravo na Maraviča – Kejtlin Klark.

Ona je čudo

Ko je pogledao jednu utakmicu Kejtlin Klark, ili makar klip na Jutjubu sa njenim potezima, vrlo lako bi shvatio odakle tolika pomama za utakmicama ženske košarkaške sekcije Univerziteta Ajova. Ova devojka košarku igra… drugačije.

Ne postoji razdaljina sa koje nije u stanju da postigne trojku, niti odbrana koja je može sprečiti da postigne veliki broj poena. Lucidnost u dodavanjima i hrabrost da uzima najvažnije šuteve još su joj kao devojčici donele poređenja sa Pitom Maravičem i nadimak „Pit sa konjskim repićem“. Poređenja su se samo množila kada je postalo jasno da je Klark jedina realna pretnja Maravičevom rekordu po broju poena u koledž košarci.

Sezona 2022/23, koja je bila treća za Klark na svom univerzitetu, iznedrila je Kejtlin u žižu svetske košarkaške javnosti, a ona je izvanrednim igrama vodila ekipu Ajove do prvog učešća na fajnal foru koledž košarke još od davne 1993. godine. Ajova na čelu sa Kejtlin Klark, zaustavljena je na poslednjem koraku, kada su u finalu bolje bile košarkašice LSU.

Milioni ljubitelja košarke širom sveta željno su iščekivali novu sezonu i podvige ove devojke koja se odlučila da predstavlja univerzitet iz države u kojoj je rođena januara 2002. godine.

Pred kraj srednje škole, na njenom stolu nalazile su se ponude za stipendiju od brojnih univerziteta poput Teksasa, Oregona i Notrdama, ali jedan poziv je falio – od Konektikata, najtrofejnijeg ženskog košarkaškog programa, i trenera Džina Orijame, najtrofejnijeg trenera u koledž košarci.

Kejtlin je odrastala uz njihovu dominaciju, i sasvim sigurno sanjala da jednog dana zaigra u dresu popularnog Jukona. Poziv je izostao, možda pomalo i na sreću Kejtlin Klark, koja je dobila značajno veći prostor za svoju igru u Ajovi, ali sigurno na nesreću trenera Orijame, koji punih osam godina nije uspeo da podigne trofej namenjen najboljoj ekipi u ženskoj košarci.

Ovogodišnji turnir je pružio Kejtlin priliku za osvete, pa su tako u četvrtfinalu „nastradale“ košarkašice prošlogodišnjeg dželata LSU-a, dok je u polufinalu Klark predvodila Ajovu do pobede i protiv slavnog Konektikata.

Zaludela je sve

Završnica turnira se odigravala u Klivlendu, u NBA dvorani koja je ispunjena uprkos tome što su najjeftinije karte koštale oko 500 dolara. Koliko je Kejtlin zaludela Ameriku, govori podatak da je otvorene treninge košarkašica pratilo neverovatnih 17 hiljada gledalaca.

TV rejtinzi, koji su najvažniji pokazatelji popularnosti u SAD, donose novu dimenziju u fenomen zvani Kejtlin Klark. Finalnu utakmicu NCAA košarke u ženskoj konkurenciji pratilo je u proseku 18,7 miliona ljudi, što predstavlja najgledaniju košarkašku utakmicu još od 2019. godine.

Kao poređenje, muško NCAA finale je pratilo 14,8 miliona, a najgledaniju utakmicu finala NBA lige prošle sezone 13,08 miliona ljudi. Jedini gledaniji sportski događaji u Americi ove godine su vezani za omiljeni sport nacije, američki fudbal.

Ona šutira odakle hoćeš
AP Photo/Carolyn Kaster
Ona šutira odakle hoćeš

Na sve to, 436.055 gledalaca prisutnih na završnom turniru predstavlja još jedan rekord koji će teško biti oboren.

U finalu je viđena velika borba do pred sam kraj utakmice, kada Južna Karolina pravi odlučujuću prednost i povećava vođstvo na nedostižnu, dvocifrenu razliku.

Na taj način, košarkašice Južne Karoline su krunisale perfektnu sezonu koju su završile sa 37 pobeda iz 37 utakmica.

Sa druge strane, ostaje žal što se Kejtlin Klark nije oprostila od koledž košarke prvom titulom u istoriji svog univerziteta. Ipak, teško da je mogla više da uradi – na turniru je beležila redom 32, 29, 41, 21 i 30 poena, uprkos tome što su je mediji jurili po čitavom Klivlendu, a protivnički timovi udvajali na parketu.

Sad još samo da spase žensku košarku

Ubrzo nakon završetka finala, Kejtlin je izjavila da se oprašta od koledž košarke i da prelazi u profesionalne vode. Rezime njene univerzitetske karijere glasi: 3.951 postignut poen (čime je oborila 54 godine star rekord Pita Maraviča), 1.144 asistencija, dva priznanja namenjena najboljoj košarkašici u NCAA košarci, tri konferencijske titule, dva odlaska na fajnal for, rekord po broju poena na jednoj utakmici (49).

Baš kao i Maravič, napušta koledž košarku bez titule, ali sa brojnim rekordima, dostignućima i uverenjem da je, poput Pistol Pita, postala inspiracija gomili dečaka i devojčica koji će zbog nje početi sa košarkom.

Šta je sledeći korak za ovu 22-godišnjakinju? WNBA, odnosno ženska profesionalna liga, koja se nalazi na sličnom mestu kao njen muški pandan davne 1980. godine, uoči dolaska Birda i Medžika.

Njene buduće utakmice su već rasprodate
AP Photo/Charlie Neibergall
Njene buduće utakmice su već rasprodate

WNBA ne generiše mnogo para, ugovori su mizerni u odnosu na mušku košarku, pa su najbolje košarkašice primorane da deo sezone igraju po Evropi i Kini kako bi nešto uspele da zarade. Utakmice nisu posećene, a sezona se igra leti, kada nema bogatog sportskog sadržaja, kako bi privukle bar deo pažnje.

Ako postoji barem zrno pameti u sportskom sektoru Indijane Fiver, ova franšiza će izabrati Kejtlin Klark sa prve pozicije na predstojećem draftu.

Efekat Kejtlin Klark na žensku profesionalnu košarku je već vidljiv, pa je tako WNBA uspela da proda TV prava za prenose u raznim državama širom sveta, u kojima do sada nije postojalo veliko interesovanje za žensku košarku.

Takođe, najavljeno je da će 36 od 40 utakmica Indijane biti prenošeno na nacionalnim frekvencijama (ABC, ESPN, ESPN2), a karte za njihove utakmice su već rasprodate u brojnim gradovima koje će posetiti.

Protivnice će sigurno imati veliki motiv kada budu nastupale protiv Kejtlin Klark, ali moraju biti svesne da će samo njeno prisustvo u ligi pojačati interesovanje javnosti, medija, navijača, sponzora, a samim tim, i debljine njihovih novčanika.

Dakle, ako ima grama razuma u kancelarijama Indijane, ova franšiza će odabrati Kejltin, a ona će se zaputiti u najkošarkaškiju saveznu američku državu. Da spase profesionalnu žensku košarku, baš kao Medžik i Bird pre 45 godine mušku…

Tagovi:

Kejtlin Klark Košarka Leri Bird Medžik Džonson NBA Pit Maravič WNBA
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Evrovizija

13.decembar 2025. J. K.

Da li je ugroženo održavanje Evrovizije: Koliko zaista košta najveći zabavni spektakl Evrope?

Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom

Istorija kao nauka

12.decembar 2025. S. Ć.

Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Evrovizija

12.decembar 2025. N. M.

Evrovizija 2026: Izrael, vraćanje trofeja i otkazivanje učešća

Odluka Evropske radiodifuzne unije da ne isključi Izrael iz takmičenja za Pesmu Evrovizije 2026 pokrenula je lavinu reakcija, mnoge države otkazale su učešće, dok se prošlogodišnji pobednik odrekao trofeja osvojenog 11. maja prošle godine

Sport i politika

11.decembar 2025. N. M.

Kako je Dejan Tomašević došao do mesta šefa OKS-a

Dejan Tomašević novi je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije. Nekadašnji košarkaš i doskorašnji poslanik Srpske napredne stranke, nije imao nijednog protivkandidata

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure