Niko me nije terao da budem sudija. Beogradska kancelarija kompanije Microsoft koja je po peti put u Srbiji organizovala studentsko takmičenje u tehnologijama ImagineCup odlučila je da među sudijama koje su ove godine ocenjivale radove u kategoriji projektovanja softvera, pored pet iskusnih programera profesionalaca bude i jedan ekološki novinar. Na tu ideju ih je podstakla tema ovogodišnjeg takmičenja – „Zamisli svet u kome tehnologija omogućava održivi razvoj“. Zadajući ovakvu temu, Microsoft je dobro pretpostavio da će se od novih generacija programera u skoroj budućnosti sve više očekivati da proizvode tehnologije koje se bave zaštitom životne sredine.
Ovogodišnje svetsko finale ImagineCupa će se održati početkom jula u Parizu. To je, inače, globalno takmičenje koje, počev od 2003. godine i prvog finala u Barseloni u Španiji eksponencijalno raste, tako da je prošle godine u njemu učestvovalo više od 100.000 studenata, dok je samo na finalu u Seulu u Južnoj Koreji nastupilo 112 timova iz 56 država.
Kad su me pozvali da učestvujem u suđenju na nacionalnom finalu koje je prošlog petka održano u Palati Srbija, što je sadašnje ime za zgradu SIV-a, prvo što mi je palo na um jeste priča o prošlogodišnjim pobednicima koji pred svoju prezentaciju programa navodno nekoliko dana nisu ni jeli, ni spavali, niti se odvajali od laptopa, pa sam bio prilično zabrinut kako na osnovu „ličnog utiska“ oceniti toliki rad i požrtvovanje. No, Microsoft ne bi bio to što jeste kad ne bi umeo da vas ubedi kako sve birate na osnovu ličnog utiska.
U lokalnom finalu su se nadmetala četiri tima koje je ocenjivalo šest sudija po istim pravilima koja će biti primenjena i u Parizu. Svakom od timova trebalo je dodeliti deset ocena za deset različitih elemenata projekta kao što su definisanje problema, konzistentnost, efikasnost, prezentacija projekta i tome slično. Prvo su, nekoliko dana pre finala, stigle četiri pdf prezentacije u kojima su timovi detaljno opisali svoje projekte koje je trebalo oceniti preliminarnim ocenama. Kad sam ih pročitao, postalo je jasno da požrtvovanje, količina rada i znanja koju takmičari ulažu u Imaginecup nije samo priča.
Microsoft sudijama nije sugerisao, niti branio da se uzajamno konsultuju, ali pošto se pobednik određuje matematičkim zbirom ocena, logično je da se one nezavisno dodeljuju. Već na parkingu sam sreo neke od sudija, ali nije bilo mnogo priče o timovima, pre svega jer smo se pitali gde je u zoni oko Palate Srbija parkiranje uopšte dozvoljeno ako niste državni službenik.
Ni većina učesnika i publike nije uspela da sakrije utisak o samoj zgradi u kojoj se takmičenje održavalo. Jedno je kad u nekadašnji SIV idete nekim konkretnim poslom i obezbeđenje vas uputi u kancelariju XY na četvrtom spratu, a sasvim drugo kad imate mogućnost da ceo dan tokom pauza takmičenja lutate po gigantskim holovima, hodnicima i salama palate koja svojom veličinom najbolje svedoči o snazi i ozbiljnosti nekadašnje SFRJ, kojom se iz te kuće vladalo više decenija.
Publici se u Palati Srbija, uz organizatore i sponzore, obratila i ministarska omladine i sporta Snežana Samardžić-Marković, čije je ministarstvo podržalo ovo takmičenje. Svaki tim je, inače, dobio po dvadeset minuta da predstavi svoje rešenje – čemu je namenjeno, šta je problem, kako je rešen i kako to sve radi. Potom su sudije dobijale reč i svaki od timova ispitivale po deset minuta.
Projektovani softver se suočio sa konkretnim izazovima koji postoje u zaštiti životne sredine – kako na efikasan način prikupiti ekološke informacije sa svih strana sveta (tim Cluster iz Kragujevca), kako smanjiti potrošnju električne energije pametnim sistemom upravljanja (ViperTim iz Beograda), kako smanjiti broj automobila u saobraćaju i na drugi način štedeti energiju (AODevTeam iz Novog Sada) i kako izmeriti nivo aerozagađenja i softverski obraditi te podatke (AeroTeam iz Kragujevca).
Na kraju je došlo ocenjivanje i sabrane su konačne ocene svih sudija, što je učinjeno u Excellu, naravno. U međuvremenu je glasala i publika. Prema njihovim ocenama, nagradu publike je dobio ViperTim, koji je napravio projekat Dominus – za inteligentno kompjutersko upravljanje potrošnjom električne energije. Međutim, prezentacija im nije u potpunosti uspela i mada je izvesno da ovaj projekat ima izuzetnu budućnost, nisu ostavili najbolji utisak, što ih je učinilo drugoplasiranim.
Prema ocenama sudija, kao ubedljivi pobednik ovogodišnjeg srpskog ImagineCupa izabran je projekat FEAT, koji se izdvojio ne samo kvalitetom nego i izuzetnom prezentacijom. FEAT je napravio četvoročlani tim Cluster sa Mašinskog fakulteta u Kragujevcu: Saša Lazarević, Tijana Đukić, Milorad Ničić i Nebojša Nedeljković.
Oni su prilično hrabro uočili da je pitanje efikasnog informisanja o ekološkim incidentima i akcijama u lokalnim sredinama presudno za njenu zaštitu. Napravili su originalnu aplikaciju koju su nazvali FacebookEnviromentalAssessmentTool, od čega je dobijen akronim projekta. Cluster je zamislio da se FEAT širi i preuzima preko u poslednje vreme izuzetno popularne socijalne mreže Facebook, što omogućuje da njoj pristupaju milioni ljudi koji su organizovani u tu gigantsku virtuelnu mrežu.
Oni koji koriste FEAT uvek mogu da podignu informaciju o nekoj ekološkoj nesreći ili akciji koja se događa u njihovoj lokalnoj sredini. Sa druge strane, svi korisnici ovog programa mogu da pregledaju u kom delu sveta se šta događa. Polazeći od WikiTrust testa pouzdanosti, Cluster je veoma vodio računa o referentnosti podataka i onih koji podatke upisuju, kako bi svoj sistem zaštitili od zloupotreba. Za dva meseca, FEAT odlazi u Pariz, a u međuvremenu će biti pušten da se širi Facebook mrežom. Može se lako desiti da uskoro, ako ste skloni da se koječim zamajavate na Facebooku, natrčite i na FEAT. Nema sumnje da će, kako bude rastao kroz mrežu, ostavljati sve jači i jači utisak, koji će sve manje biti ličan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!