Tekuća 2011. godina proglašena je Međunarodnom godinom hemije. Pod sloganom „Hemija – naš život, naša budućnost“, ovu globalnu manifestaciju organizuju UNESCO i Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju. Ova godina je posvećena hemiji povodom stote godišnjice Nobelove nagrade za hemiju koja je 1911. dodeljena francuskoj naučnici Mariji Kiri, jednoj od najpoznatijih hemičarki svog vremena. Uz saradnju sa lokalnim partnerima, tokom 2011. širom sveta će se nizom događaja proslaviti brojna istorijska dostignuća hemijskih nauka koja su izmenila svakodnevicu. Jedna od manifestacija je globalni hemijski ogled „Voda – hemijski rastvor“, najveći hemijski eksperiment ikada izveden u kome će učestvovati na desetine hiljada školske dece iz svih delova sveta. Tokom ovog demonstrativnog eksperimenta će se na raznim mestima ispitivati sastav pijaće vode, a biće predstavljena i tehnološka rešenja koja hemija daje za čistu vodu. No, tokom Godine hemije biće ukazano i na značaj brojnih drugih hemijskih jedinjenja – među njih svakako spadaju fosilna goriva poput nafte ili podzemnog, odnosno zemnog gasa. Ova goriva ne samo da su strateški energetski resursi već su presudna i za rad hemijske industrije. U industriji se iz nafte i gasa dobijaju ugljovodonici, kao i gotovo sva važnija sintetička jedinjenja bez kojih bi savremeni život bio nezamisliv.
Dodatak „Međunarodna godina hemije – Elementi zemlje“, naučnopopularni specijal „Vremena nauke“, realizovan je uz podršku Javnog preduzeća Srbijagas.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mentalno zdravlje se danas najčešće predstavlja kao lični problem koji treba „popraviti“, ali se pritom uporno izbegava pitanje zašto je patnja postala gotovo opšte stanje. Upravo u tom izbegavanju krije se ključni problem
Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati
Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost
Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!