

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu




Izveštaj Svetske banke navodi veliki broj mera, praksi i novih pravila koja bi pomogla školama širom sveta da se prilagode sve češčim ekstremnim vremenskim uslovima do kojih dolazi zbog klimatskih promena. Trebalo bi da ih razmotri i srpsko Ministarstvo prosvete
Zatvaranje škola zbog ekstremnih vremenskih prilika postaje sve češća pojava širom sveta, piše u novom izveštaju o obrazovanju koji je objavila Svetska banka.
Iako je u pitanju relativno česta pojava, privremeno zatvaranje škola je izrazito teško pratiti, posebno na međunarodnom nivou, jer ne postoji sistematizovan način praćenja i statistike o broju izgubljenih dana, piše Klima 101.
Ipak, na osnovu istraživanja i procena, u izveštaju se navodi da je samo u periodu između januara 2022. i juna 2024. godine čak 404 miliona dece širom sveta gubilo nastavu zbog ekstremnih vremenskih prilika.
Najmanje 81 država sprovela je u ovom periodu makar jednu meru obustave nastave, najčešće zbog poplava, oluja i toplotnih talasa.
U proseku su zemlje tokom ovog perioda gubile čak 28 nastavnih dana – siromašnije u proseku 45, a bogatije samo 6 dana.
Mere koje predlaže Svetska banka
Iako bi nam ove godine odlaganje početka školske godine možda bilo olakšalo život, prekid nastave je samo zakrpa – znak nemoći pred opasnostima koje donose klimatske promene. Ali postoje i prava rešenja, piše Klima 101.
Izveštaj Svetske banke navodi veliki broj mera, praksi i novih pravila koja bi pomogla školama širom sveta, od sistema ranog upozoravanja (koji bi omogućio pravovremene reakcije nadležnih organa), preko infrastrukturnih rešenja, renovacija, različitih sistema hlađenja, informisanja, pa i organizacije nastave na daljinu.
Procenjena prosečna cena ovakvih mera je nešto preko 18 američkih dolara po detetu – i to kao jednokratna investicija. Naravno, prava cena zavisi od ogromnog broja lokalnih faktora, pa nama u Srbiji ovakve procene ne govore puno.
Mere u Srbiji
Ali neke od mera koje se navode u izveštaju već su na ovaj ili onaj način deo domaćeg zakonodavstva. Primera radi, u Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove je predviđeno upravo unapređenje kapaciteta RHMZ-a kada su u pitanju rane najave i upozorenja, kao i pravovremena komunikacija o klimatskim opasnostima.
Drugim rečima, glavno pitanje zapravo nije da li je trebalo da odložimo početak školske godine zbob velikih vrućina, već šta treba da uradimo da bismo izbegli takve odluke u budućnosti?


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve