

Istorija nas uči
Pobegli od Istoka, stigli na Istok
Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi




Za razliku od naših krajeva, gde se bicikl uglavnom koristi za rekreaciju ili kao nužno prevozno sredstvo, u zemljama Zapadne Evrope je veliki broj onih koji provode odmor putujući na dva točka. Dunavska biciklistička ruta, čiji jedan deo prolazi i kroz Srbiju, jedan je od najpopularnijih biciklističkih pravaca u Evropi.
Cikloturistima su neophodni siguran i miran put, dobra mapa i dobar sistem označavanja. Putnici na dva točka koji prate tok Dunava kroz Srbiju koriste komplet karata pod nazivom Dunavska biciklistička ruta, sastavljen od osam odvojenih delova, koji detaljno prikazuju dunavski region od Budimpešte do Crnog mora. Na tim kartama su označena sva značajna mesta koja bi mogla biti od koristi onima koji će putovati biciklom – sve bitne raskrsnice, servisi za bicikle, mesta za prenoćište, restorani, mesta sa lepim pogledom. Karte sadrže glavne rute koje vode najlepšim i najmirnijim putevima uz obalu (bez obzira na to da li su asfaltirani ili ne), alternativne rute (detur), uvek po asfaltnim putevima, i preporučene lokalne vožnje koje cikloturistu raspoloženog za otkrivanje novog vode kroz lepe pejzaže ili na zanimljiva mesta izvan same rute.
Karte za deo Dunavske rute kroz Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Rumuniju rezultat su međunarodnog projekta sprovedenog od strane Nemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ). Dunavsku rutu kroz Srbiju istražili su i trasirali Nebojša Matijašević iz beogradske centrale GTZ-a, glavni menadžer projekta za Srbiju, i Jovan Eraković Jone iz udruženja Ciklonaut, strasni cikloturista, koji je na biciklu stigao u sve uglove naše zemlje, ali i do Anadolije, Himalaja, Mongolije. Karte su urađene za rekordna tri meseca u beogradskom uredu nemačke kartografske kuće „Huber“, a rezultat su u Nemačkoj ocenili kao izvanredan. Detaljan veb vodič se može videti na veb adresama www.Danube–info.org i www.ciklonaut.com.
(Kraj feljtona)


Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi


Od 2001. do 2007. na Beogradskoj tvrđavi obnovljeno je oko 40 objekata i delova utvrđenja, što je oko 30 000m2 bedema, zidova kapija, mostova... Sad je drveni most ispred Kralj kapije zabetoniran, a deluje da su “Beli orlovi” glavno znamenje ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja


Stigao je novi Džejms Bond, ali ne na velika platna, već na ekrane gedžeta video-igara. Da li je igra prepoznala kakav je Bond potreban današnjem svetu


Prenose utakmica Svetskog prvenstva možete pratiti na kanalima Radio televizije Srbije i televizije Arene Sport


Veštačka inteligencija danas može da obavi mnoge poslove i mnoge ostavi bez posla. Ali ne ume da kreči, promeni svećicu na autu ili postavi pločice u kupatilu. A oni koji umeju, zarađuju sve bolje
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve