Novak Đoković igra još jedan meč protiv zakona biologije, fizike i sporta. Pošto je u petak pobedio četrnaest godina mlađeg drugog na svetu Sinera, danas igra protiv šesnaest godina mlađeg Alkaraza, broja jedan na ATP listi. Svi koji navijaju za srpskog tenisera očekuju još jedno čudo u Melburnu
Gotovo je nemoguće da Novak Đokovićpobedi Janika Sinara, četrnaest godina mlađu, jaču i bržu verziju sebe samog, smatrali su mnogi. Tako su računale i kladionice, pa je kvota na pobedu Noleta bila preko 10. Ipak je pobedio, i to u pet setova, a u poslednjem nije pokazivao nimalo veće znake umora od mladog Italijana od koga je gubio u prethodnih pet okršaja.
Bio je to meč u kome Siner – koji je vodio 1 : 0, pa 2 : 1, imao daleko više vinera i bio statistički bolji u gotovo svim segmentima igre – na kraju nije mogao da shvati kako je uopšte mogao da izgubi. Mnogi su se to pitali igrajući protiv Novaka Đokovića u proteklih 20 i kusur godina.
Jannik SinnerFoto: AP Photo/Asanka Brendon Ratnayake
Sada je na redu još mlađi Španac. Prošle nedelje Nole mu je šaljivo napisao da mora da mu plaća procenat jer mu je skinuo servis. Karlito je 16 godina mlađi od Đokovića koji u maju puni 39 godina.
NOVAK ĐOKOVIĆ I KARLOS ALKARAZFoto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Da li Đoković može da pobedi
Da li je moguće da u nedelju u prohladnom Melburnu još jednom učini nemoguće i pomeri granice tenisa? Odgovor na ovo pitanje glasi: i ono što je najbolji teniser svih vremena do sada postigao tokom svoje karijere je zapravo nemoguće.
Jannik SinnerFoto: AP Photo/Aaron Favila
Kao zvanično najbolji teniser sveta proveo je na ATP listi ukupno 428 nedelja – to je gotovo 9 godina! I to u eri Nadala i Federera, Vavrinke i Marija. Nadolazeći asevi Medvedev i Zverev nisu uspevali da ga sruše sa trona, pošlo je to za rukom tek Alkarazu i Sineru.
Uz gotovo sve moguće oborene rekorde tu je i onih 24 grend slem titule, od toga je 10 osvojio na terenu na kome i danas igra.
French Open TennisFoto: AP Photo/Lindsey Wasson
„To je suludo!“
Američki bivši teniser Endi Rodik, koji je nekada davno britko kritikovao Noleta zato što je relativno često zbog nekih fizičkih razloga predavao mečeve, postao je njegov najveći obožavalac. Osvrćući se na Noletova dostignuća često ume da uzvikne: „To je suludo! To ne bi trebalo da je moguće!“
Rodik je ukazivao na to da se 38 godina star Đoković u 2025. na turu pojavljivao kao neki usputni posetilac, a došao je do polufinala sva četiri grend slema i završio kao broj 4 na svetu.
To što je Novak Đoković ostvario u tenisu je čudo. Pa zašto ne bismo očekivali još jedno. Do sada je na Australijan openu igrao 10 finala – ni jednom nije izgubio.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)
Vek nakon premijere filma Metropolis Frica Langa, priča o gradu podeljenom između elite i radnika smeštena u 2026, sada, u eri digitalne ekonomije, algoritama i društvene nejednakosti deluje savremeno
Tehnologija može pomoći u formulisanju rečenice, ali ne može preuzeti odgovornost za ideju. Drugim rečima, veštačka inteligencija može biti alat mišljenja, ali ne može biti njegov subjekt
Generacija nobody nije nobody zato što je beznačajna, već zato što je bila previše jedno i previše drugo, previše rano i previše kasno na svakom mestu na kome se pojavila
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!