img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Dečak i njegov tigar

20. новембар 2019, 20:14 Nikola Dragomirović
Copied

Kalvin i Hobs Bila Votersona smatra se jednim od najvoljenijih novinskih stripova. Njegova popularnost ne jenjava uprkos činjenici da je Voterson prestao da ga crta pre 24 godine

Svake godine sredinom novembra neki od urednika medija širom Sjedinjenih Država doseti se da je tih dana godišnjica od prvog objavljivanja Kalvina i Hobsa, „poslednjeg velikog novinskog stripa“ kako ga često oslovljavaju, i pošalje tim svojih najboljih novinara u potragu za Bilom Votersonom, tvorcem i jedinim autorom Kalvina i Hobsa. I, kao po pravilu, novinari se vraćaju u redakciju bez reportaže ili intervjua – Bil Voterson ne daje intervjue, ne pojavljuje se u javnosti, ne naseda na poklone, pohvale, ulizivanja ili ucene. I tako već skoro 24 godine, otkad je Voterson odlučio da obustavi crtanje Kalvina i Hobsa i to na vrhuncu popularnosti, i povuče se iz javnog života u osamu porodičnog doma u Ohaju.

Istini za volju, Votersonovi intervjui iz vremena kada je deset godina crtao Kalvina i Hobsa mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Nije se pojavio čak ni na dodeli gran prija u Angulemu 2014. godine, već je samo nacrtao plakat i pismenim putem zahvalio na nagradi. A od kada je 1995. objavio poslednju priču Kalvina i Hobsa, samo u dva navrata se odazvao pozivu na intervjue, i to veoma kratke i sažete. I jednom prilikom 2005. godine pristao je da odgovori na 15 pitanja čitalaca Kalvina i Hobsa. Kao po pravilu, u tim retkim obraćanjima javnosti promolilo bi se jedno od dva goruća pitanja – zašto je prestao da crta Kalvina i Hobsa i da li će mu se ikada vratiti. Odgovor na oba je uvek isti: rekao je sve što je imao tokom deset godina rada na tom stripu, nema nameru da ga nastavlja, i time zadržava svoj umetnički integritet. I upravo te reči – umetnički integritet – najbolje opisuju Bila Votersona.

No, vratimo se korak unazad. Godina je 1985, a tada 27-godišnji Voterson radi na poslovima ilustratora reklamnih materijala. Teško je opisati koliko je prezirao taj posao, ali od nečega se moralo živeti. Bio mu je san da se ostvari kao umetnik, prevashodno strip crtač ili animator. Novinski sindikati kojima je predlagao ideje za strip serijal redom su ga odbijali, sve dok iz Junajted fičera nisu pristali da mu distribuiraju serijal Doghaus. Tamošnji urednik mu je predložio da u većoj meri iskoristi sporedni lik dečaka sa plišanom igračkom tigra. Ali, kada je Voterson doneo gotov strip, čelnici Junajted fičera nisu u njemu prepoznali marketinški potencijal. Međutim, konkurentski Junajted pres sindikat jeste – prihvatio je Kalvina i Hobsa.

Kao većina novinskih stripova, Kalvin i Hobs se sastoji od dnevnih crno-belih kaiševa i nedeljnih tabli u boji. Svaki od njih predstavlja zaseban geg. Prvi kaiš objavljen je 18. novembra 1985. godine u 35 dnevnih listova, što je bio

veoma skroman početak. Međutim, Kalvin i Hobs su prvi rođendan dočekali u više od 250 dnevnih listova, a već su se pojavili i prvi zahtevi za strana izdanja. Do pune dve godine izlaženja Kalvina i Hobsa Voterson je ovenčan sa nekoliko nagrada, uključujući i Nagradu „Ruben“ američkog Nacionalnog udruženja crtača, čime se našao u društvu velikana poput Hala Fostera, Miltona Kanifa i Vila Ajznera.

Kalvin i Hobs, kao i sam Voterson, osvojili su srca i publike i stručne javnosti, uprkos naizgled jednostavnoj premisi – ili, možda, upravo zahvaljujući njoj. Glavni akteri su nestašni, maštoviti i pomalo ingeniozni dečak Kalvin, i njegov plišani tigar Hobs. Dok je za sve ostale aktere stripa Hobs samo plišana igračka, Kalvin ga vidi kao antropomorfnu životinju sa kojom ima živopisnu komunikaciju. I upravo taj odnos između maštovitog dečaka i benevolentnog a pak pomalo ciničnog tigra, ključ je uspeha Kalvina i Hobsa. Šarm ovog stripa i njegovog nosećeg lika je utoliko veći kada shvatimo da se ta interakcija odvija u potpunosti u Kalvinovoj glavi. Zahvaljujući Votersonovom narativnom umeću, čitaoci lako potisnu osećaj da je Hobs plišana igračka i doživljavaju ga kao stvarnog koliko i Kalvin, a ne samo kao njegov alter ego.

Pratećih likova ima tek nekolicina. Sveprisutni su Kalvinovi roditelji, koji na jednostavan način dočaravaju sve muke i radosti roditeljstva, posebno u odnosu sa jednim tako maštovitim i visprenim dečakom. Tu su i Kalvinova učiteljica i direktor škole, koje dečak neizostavno zamišlja kao sluzave vanzemaljce sa pipcima kojima se suprotstavlja u mašti kao kosmonaut Klik. Devojčica Suzi i priglupi siledžija Mo su likovi iz Kalvinove škole. I to je manje-više cela plejada likova.

Dinamičnu interakciju Kalvina, Hobsa i ostalih aktera izuzetno je teško prevesti sa engleskog jezika a da se očuva izvorna vrcavost dosetki. Najnovije srpsko izdanje Darkwooda i System comicsa, luksuzna knjiga Nezaobilazni Kalvin i Hobs, prvo je u planiranoj biblioteci celog opusa Bila Votersona. Maestralni prevod Milana Jovanovića najbolji je od svih dosadašnjih izdanja ovog stripa, i zasad je jedini na ovim prostorima koji u potpunosti pogađa duh originala.

Sa vizuelne strane Kalvin i Hobs je podjednako upečatljiv koliko i naracija. Dnevni kaiševi i posebno nedeljne kolor table vrcaju od živosti i dinamike. Mimika aktera je prikazana sa minimalnim brojem linija, a opet je nedvosmislena. Nameštaj bez pravih linija, automobili koji poskakuju dok se kreću, poluzatvorene fioke na natkasnama, sve su to neke od ikoničnih odlika Kalvina i Hobsa koje doprinose živosti Votersonovih crteža.

Neophodno je pomenuti i Votersonov odnos prema komercijalizaciji njegovih likova. Naime, pošto je s prvim ugovorom sa Junajted pres sindikatom imao malo kontrole nad eksploatacijom likova Kalvina i Hobsa u komercijalne svrhe, Voterson je brzo zažalio zbog neiskustva. Iz njegove tačke gledišta strip je uzvišena vrsta umetnosti, i priče koje objavljuje u novinama dovoljno govore za sebe. U njemu se probudio već pomenuti umetnički integritet, i bila mu je odbojna i sama pomisao da bilo ko zgrće novac na šoljama, majicama ili bilo kakvim drugim artiklima sa likom Kalvina i Hobsa. Naveo je primer hipotetičkih plišanih igračaka Hobsa. Kako je sama Hobsova priroda u stripu da je on plišana igračka za sve, osim za Kalvina koji ga vidi kao životinju koja hoda i govori, prava plišana igračka sa njegovim likom uništila bi magiju na kojoj se strip zasniva. Usledila je dugotrajna borba između autora i Junajted presa, iz koje je Voterson izašao kao pobednik. Komercijalni artikli sa likom Kalvina i Hobsa su rariteti iz prvih godina objavljivanja, a svi noviji predmeti tog tipa su rađeni isključivo nezakonitim putem. Kako je Voterson jednom naveo: „Samo lopovi i vandali su zgrnuli novac na robi sa likovima Kalvina i Hobsa.“

Voterson je 31. decembra 1995. godine objavio poslednji kaiš Kalvina i Hobsa, što je bio čin bez presedana jer je u to vreme strip bio na vrhuncu slave. Kalvinove poslednje reči bile su: „Ovo je magičan svet, Hobse, druže stari… Hajde da ga istražujemo!“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure