img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Dečak i njegov tigar

20. novembar 2019, 20:14 Nikola Dragomirović
Copied

Kalvin i Hobs Bila Votersona smatra se jednim od najvoljenijih novinskih stripova. Njegova popularnost ne jenjava uprkos činjenici da je Voterson prestao da ga crta pre 24 godine

Svake godine sredinom novembra neki od urednika medija širom Sjedinjenih Država doseti se da je tih dana godišnjica od prvog objavljivanja Kalvina i Hobsa, „poslednjeg velikog novinskog stripa“ kako ga često oslovljavaju, i pošalje tim svojih najboljih novinara u potragu za Bilom Votersonom, tvorcem i jedinim autorom Kalvina i Hobsa. I, kao po pravilu, novinari se vraćaju u redakciju bez reportaže ili intervjua – Bil Voterson ne daje intervjue, ne pojavljuje se u javnosti, ne naseda na poklone, pohvale, ulizivanja ili ucene. I tako već skoro 24 godine, otkad je Voterson odlučio da obustavi crtanje Kalvina i Hobsa i to na vrhuncu popularnosti, i povuče se iz javnog života u osamu porodičnog doma u Ohaju.

Istini za volju, Votersonovi intervjui iz vremena kada je deset godina crtao Kalvina i Hobsa mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Nije se pojavio čak ni na dodeli gran prija u Angulemu 2014. godine, već je samo nacrtao plakat i pismenim putem zahvalio na nagradi. A od kada je 1995. objavio poslednju priču Kalvina i Hobsa, samo u dva navrata se odazvao pozivu na intervjue, i to veoma kratke i sažete. I jednom prilikom 2005. godine pristao je da odgovori na 15 pitanja čitalaca Kalvina i Hobsa. Kao po pravilu, u tim retkim obraćanjima javnosti promolilo bi se jedno od dva goruća pitanja – zašto je prestao da crta Kalvina i Hobsa i da li će mu se ikada vratiti. Odgovor na oba je uvek isti: rekao je sve što je imao tokom deset godina rada na tom stripu, nema nameru da ga nastavlja, i time zadržava svoj umetnički integritet. I upravo te reči – umetnički integritet – najbolje opisuju Bila Votersona.

No, vratimo se korak unazad. Godina je 1985, a tada 27-godišnji Voterson radi na poslovima ilustratora reklamnih materijala. Teško je opisati koliko je prezirao taj posao, ali od nečega se moralo živeti. Bio mu je san da se ostvari kao umetnik, prevashodno strip crtač ili animator. Novinski sindikati kojima je predlagao ideje za strip serijal redom su ga odbijali, sve dok iz Junajted fičera nisu pristali da mu distribuiraju serijal Doghaus. Tamošnji urednik mu je predložio da u većoj meri iskoristi sporedni lik dečaka sa plišanom igračkom tigra. Ali, kada je Voterson doneo gotov strip, čelnici Junajted fičera nisu u njemu prepoznali marketinški potencijal. Međutim, konkurentski Junajted pres sindikat jeste – prihvatio je Kalvina i Hobsa.

Kao većina novinskih stripova, Kalvin i Hobs se sastoji od dnevnih crno-belih kaiševa i nedeljnih tabli u boji. Svaki od njih predstavlja zaseban geg. Prvi kaiš objavljen je 18. novembra 1985. godine u 35 dnevnih listova, što je bio

veoma skroman početak. Međutim, Kalvin i Hobs su prvi rođendan dočekali u više od 250 dnevnih listova, a već su se pojavili i prvi zahtevi za strana izdanja. Do pune dve godine izlaženja Kalvina i Hobsa Voterson je ovenčan sa nekoliko nagrada, uključujući i Nagradu „Ruben“ američkog Nacionalnog udruženja crtača, čime se našao u društvu velikana poput Hala Fostera, Miltona Kanifa i Vila Ajznera.

Kalvin i Hobs, kao i sam Voterson, osvojili su srca i publike i stručne javnosti, uprkos naizgled jednostavnoj premisi – ili, možda, upravo zahvaljujući njoj. Glavni akteri su nestašni, maštoviti i pomalo ingeniozni dečak Kalvin, i njegov plišani tigar Hobs. Dok je za sve ostale aktere stripa Hobs samo plišana igračka, Kalvin ga vidi kao antropomorfnu životinju sa kojom ima živopisnu komunikaciju. I upravo taj odnos između maštovitog dečaka i benevolentnog a pak pomalo ciničnog tigra, ključ je uspeha Kalvina i Hobsa. Šarm ovog stripa i njegovog nosećeg lika je utoliko veći kada shvatimo da se ta interakcija odvija u potpunosti u Kalvinovoj glavi. Zahvaljujući Votersonovom narativnom umeću, čitaoci lako potisnu osećaj da je Hobs plišana igračka i doživljavaju ga kao stvarnog koliko i Kalvin, a ne samo kao njegov alter ego.

Pratećih likova ima tek nekolicina. Sveprisutni su Kalvinovi roditelji, koji na jednostavan način dočaravaju sve muke i radosti roditeljstva, posebno u odnosu sa jednim tako maštovitim i visprenim dečakom. Tu su i Kalvinova učiteljica i direktor škole, koje dečak neizostavno zamišlja kao sluzave vanzemaljce sa pipcima kojima se suprotstavlja u mašti kao kosmonaut Klik. Devojčica Suzi i priglupi siledžija Mo su likovi iz Kalvinove škole. I to je manje-više cela plejada likova.

Dinamičnu interakciju Kalvina, Hobsa i ostalih aktera izuzetno je teško prevesti sa engleskog jezika a da se očuva izvorna vrcavost dosetki. Najnovije srpsko izdanje Darkwooda i System comicsa, luksuzna knjiga Nezaobilazni Kalvin i Hobs, prvo je u planiranoj biblioteci celog opusa Bila Votersona. Maestralni prevod Milana Jovanovića najbolji je od svih dosadašnjih izdanja ovog stripa, i zasad je jedini na ovim prostorima koji u potpunosti pogađa duh originala.

Sa vizuelne strane Kalvin i Hobs je podjednako upečatljiv koliko i naracija. Dnevni kaiševi i posebno nedeljne kolor table vrcaju od živosti i dinamike. Mimika aktera je prikazana sa minimalnim brojem linija, a opet je nedvosmislena. Nameštaj bez pravih linija, automobili koji poskakuju dok se kreću, poluzatvorene fioke na natkasnama, sve su to neke od ikoničnih odlika Kalvina i Hobsa koje doprinose živosti Votersonovih crteža.

Neophodno je pomenuti i Votersonov odnos prema komercijalizaciji njegovih likova. Naime, pošto je s prvim ugovorom sa Junajted pres sindikatom imao malo kontrole nad eksploatacijom likova Kalvina i Hobsa u komercijalne svrhe, Voterson je brzo zažalio zbog neiskustva. Iz njegove tačke gledišta strip je uzvišena vrsta umetnosti, i priče koje objavljuje u novinama dovoljno govore za sebe. U njemu se probudio već pomenuti umetnički integritet, i bila mu je odbojna i sama pomisao da bilo ko zgrće novac na šoljama, majicama ili bilo kakvim drugim artiklima sa likom Kalvina i Hobsa. Naveo je primer hipotetičkih plišanih igračaka Hobsa. Kako je sama Hobsova priroda u stripu da je on plišana igračka za sve, osim za Kalvina koji ga vidi kao životinju koja hoda i govori, prava plišana igračka sa njegovim likom uništila bi magiju na kojoj se strip zasniva. Usledila je dugotrajna borba između autora i Junajted presa, iz koje je Voterson izašao kao pobednik. Komercijalni artikli sa likom Kalvina i Hobsa su rariteti iz prvih godina objavljivanja, a svi noviji predmeti tog tipa su rađeni isključivo nezakonitim putem. Kako je Voterson jednom naveo: „Samo lopovi i vandali su zgrnuli novac na robi sa likovima Kalvina i Hobsa.“

Voterson je 31. decembra 1995. godine objavio poslednji kaiš Kalvina i Hobsa, što je bio čin bez presedana jer je u to vreme strip bio na vrhuncu slave. Kalvinove poslednje reči bile su: „Ovo je magičan svet, Hobse, druže stari… Hajde da ga istražujemo!“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fišing

Fišing

29.april 2026. Nemanja Rujević

Pozdrav, nemojte nikako glasati za Mariju!

Aplikacijom Vocep kruži naizgled nevini poziv da se glasa za malu Mariju, valjda u nekom baletskom takmičenju. U pitanju je fišing

Odmor Bašibozoka

Aukcija u Sotbiju

29.april 2026. I.M.

Srbija kupila sliku Paje Jovanovića u Londonu za skoro 200.000 evra

Ministarstvo kulture Srbije otkupilo je delo Paja Jovanović „Stražar koji se odmara” na aukciji u Londonu za 170.000 funti, odnosno oko 196.000 evra. Slika iz čuvenog orijentalističkog ciklusa biće smeštena u zbirku Istorijskog muzeja Srbije

Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure