
Povodom knjige
Kantorov teatar ljubavi i smrti
Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati
Foto: AP
U nedelju, 11. februara, u Las Vegasu za trofej Superboula boriće se branioci titule Kanzas Siti Čifsi i San Francisko Fortinajnersi
Za Čarlija Mekormika, studenta završne godine na Harvardu, kao i za mnoge Amerikance, Superboul je poput nacionalnog praznika. Sudar dve najbolje ekipe NFL lige u američkom fudbalu, na stadionu u Las Vegasu, biće prilika da se širom Sjedinjenih Država okupe i uživaju u sportu, ali i nastupima poznatih muzičara na poluvremenu, kao i svemu što donosi atmosfera koja okružuje „spektakl nad spektaklima“, piše Glas Amerike.
“Volim američki fudbal i mislim da je to sjajan sport. Trudim se da ga gledam što više mogu tokom sezone. Ali za mene je suština Superboula zajednica. Napraviću žurku sa cimerima i prijateljima. Biće tu mnogo hrane i napravićemo veliku zabavu”, opisuje Mekkormik za Glas Amerike.
U nedelju, 11. februara u Las Vegasu za trofej Superboula boriće se branioci titule Kanzas Siti Čifsi i San Francisko Fortinajnersi.
Prvi Superboul održan je 1967. i od tada je popularnost ovog događaja samo rasla, toliko da je u velikoj meri izašla van granica sporta, pa i Sjedinjenih Američkih Država i verovatno predstavlja jedan od najjačih izvoznih “proizvoda” Amerike.
U čemu je tajna?
“Tajna uspeha Superboula direktno je povezana sa činjenicom da je NFL neuporediva sa drugim sportom ili ligom u ovoj zemlji u smislu sposobnosti da ‘uhvati’ američku opsesiju sportom. Bejzbol nazivamo američkom razonodom. A fudbal je ono što nazivam američkom opsesijom”, objašnjava za Glas Amerike Martin Konvej, vanredni profesor sportskog menadžmenta na Džordžtaun univerzitetu u Vašingtonu.
Dodaje da postoji više ključnih faktora za popularnost Suberboula – uloga kvoterbeka u NFL ligi, mogućnost klađenja na utakmice i fantazi sporta, u kojem navijači sami sastavljaju timove.
“Kvoterbek je u suštini postao slavna ličnost. Ne samo u sportu, već je postao lice tima i mnogim slučajevima NFL-a”. Drugo element su klađenje i fantazi sport. Ljudi se klade, prate omiljene igrače”, navodi Konvej, ali dodaje da na globalnom nivou Superboul i dalje zaostaje za finalom Svetskog prvenstva u fudbalu i Lige šampiona ili Olimpijskim igrama.
Profitablnost, „televizičnost“ i jednostavnost
Džeremi Duru, profesor sportskog prava na Američkom univerzitetu u Vašingtonu, kaže da razloge opsesije Superboulom i američkim fudbalom treba tražiti u profitablnosti, „televizičnosti“ i ednostavnosti sporta.
Razlika između NFL-a i sportova je u tome što se, objašnjava Duru, tokom regularnog dela sezona, u američkom fudbalu igra samo 17 utakmica i svaka je važna.
„U bejzbolu i košarci igrači preskaču neke utakmice. Ali u fudbalu, svi vaši najbolji igrači igraju osim ako su povređeni. A čak i ako su ponekad povređeni, u izvesnoj meri, ipak igraju. I tako postoji osećaj u fudbalu da je svaki trenutak bitan. Morate da gledate svaku utakmicu. A Superboul – pa igra se samo jedana utakmica na neutralnom mestu i pobednik nosi sve“, dodaje on.
Globalni fenomen i raj za marketinške stručnjake
Kao jedan od najgledanijih događaja na svetu svake godine, Superboul je postao “raj” za oglašivače, a za kompanije koje plasiraju proizvode mesto gde moraju da budu.
Često se to naziva “Superboulom u oglašavanju” i zbog toga što privlači veliku publiku, “mreže mogle da prodaju reklame po astronomskim cenama”, navodi En Ozborn, profesorka Univerziteta Sirakjuz.
Prema podacima NFL-a, prošle godine je bar jedan minut prenosa Superboula gledalo više od 183 miliona ljudi u Americi.
“Druga stvar koju je NFL radila veoma strateški je da privuče i potpiše umetnike za šou na poluvremenu koji su zaista spektakularni, kao što su Bijons, Prins i drugi. Žele da se tako dopadnu ljudima. Razmišljali su da kroz te nastupe na poluvremenu privuku publiku koja možda nije toliko zainteresovana za utakmicu”, ističe Ozborn.
Ove godine glavna zvezda na poluvremenu biće Ašer, a himnu će pevati Riba Mekintajer, poznata i kao „Kraljica kantri muzike“.

Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati

Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost

Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju

Tekst “Zašto padaju beogradske fasade”, objavljen u novogodišnjem dvobroju, bio je povod našem čitaocu iz Valjeva da napiše o svom iskustvu na tu temu

Gde se deo cirkus? U Srbiji se jedva još može videti, a i to što ima preživljava na entuzijazmu pojedinaca
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve