img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport

Crvena, Krasnaja zvezda

11. avgust 2010, 13:34 Slobodan Georgijev
foto: beta
Copied

Godinu dana rada nove uprave krunisano je strateškim ugovorom sa velikom naftnom kompanijom, ali bez rezultata na terenu i osvajanja trofeja moćni natpis na dresu neće doneti stabilnost

Na prilazu zapadnoj tribini stadiona FK Crvena zvezda postavljeni su veliki bilbordi na kojima stoji ime novog generalnog sponzora kluba. Na ulazu u službene prostorije kluba stoje dva velika platna sa kojih nas pozdravlja ime novog sponzora, a kada uđete na zapadnu tribinu i pogledate na drugi kraj vidite ogroman natpis preko cele istočne tribine. Ugovor sa velikom ruskom naftnom kompanijom Gasprom njeft – u prvih dvadeset u svetu – koji su početkom jula potpisali predsednik FK Crvena zvezda Vladan Lukić i predstavnik ruske strane Kiril Kravčenko, najveća je pojedinačna investicija u srpski sport do sada i trebalo bi da omogući Zvezdi da stabilizuje svoje poslovanje i da proba da se vrati na fudbalsku mapu Evrope.

„Ugovor je na pet godina a visina ugovora je poslovna tajna“, kaže za „Vreme“ generalni sekretar kluba Andrija Kleut. Reporter „Vremena“ je dobio mogućnost da se nezvanično uveri u visinu predviđenih investicija ruske strane i to zaista jeste za domaće pojmove značajan novac po sezoni.

Zvezda je prošlu sezonu igrala bez natpisa na dresovima jer je uprava dugo radila na tome da neka velika kompanija sklopi ugovor sa klubom. Ono što je u nekim krugovima izgledalo kao samohvalisanje ambicioznog Lukića na kraju se ostvarilo.

„Za nas je zadovoljstvo da smo deo vrhunske sportske priče koja objedinjuje podršku sportu, promociju zdravog načina života, takmičarskog duha i timskog rada“, rekao je na potpisivanju ugovora Kiril Kravčenko iz Gaspom njefta.

„Ovo je strateško partnerstvo između najvećeg ruskog privrednog brenda i najvećeg srpskog sportskog brenda, koje će doneti mnogo uspeha i Gasprom njeftu i Crvenoj zvezdi“, nadovezao se tada Lukić.

Na naše pitanje da li će se desiti da čitav aranžman sa Gasprom njeftom završi onako kako se to pre par godina desilo sa Lukoilom i KK Crvena zvezda (još nije razjašnjeno da li je ruska kompanija ostala dužna klubu prema ugovoru o sponzorstvu ili je nekadašnja uprava nenamenski potrošila novac, a klub je na kraju propao i otišao u stečaj), iz kluba poručuju da je ovaj aranžman čist i stabilan. Ova ruska kompanija ima u svom vlasništvu FK Zenit iz Sankt Peterburga i generalni je sponzor nemačkog FK Šalke iz Gelzenkirhena.

Dolazak ruske kompanije u najtrofejniji fudbalski klub na Balkanu (uz rumunsku Steauu) bio je poprilično iznenađenje za sve koji prate slabu fudbalsku industriju u Srbiji. Ni u vreme kada je FKCZ bio najbolji na svetu nije imao generalnog sponzora tog poslovno-finansijskog gabarita. Ovaj i još neki sponzorski ugovori trebalo bi da donesu klubu stabilnost i pomognu mu da lakše izađe na kraj sa dugovima. Opet, klub nije uspeo da zainteresuje nijednu veliku domaću kompaniju da se priključi sponzorskom timu.

„Zašto je tako, kada je reč o velikim javnim preduzećima, pre je pitanje za državu nego za nas“, kažu u Zvezdi.

Pored toga, u kancelariji generalnog sekretara kluba stoje slike budućeg rekonstruisanog stadiona koji narod, sportski novinari i folk-pevač Boban Zdravković zovu Marakana. Idejni projekat koji je uradila portugalska kompanija i koji je ranije bio predstavljan u Beogradu predviđa potpuno preuređenje i dogradnju stadiona i svih prilaznih objekata; postojeći stadion je neprepoznatljiv i najviše podseća na Bajernovu arenu u Minhenu sa atletskom stazom.

„To bi trebalo da bude investicija od nekoliko stotina miliona evra i preostaje da se mi kao klub, investitori i grad dogovorimo oko realizacije projekta“, kaže za „Vreme“ Kleut.

Ovako hrabri planovi trebalo bi da idu uz klub nekada velike tradicije, ali izgledaju grandiozno i kao vesti iz budućnosti kada se ima u vidu gde je po kvalitetu taj klub danas. Zvezda, koja je do pre samo dve sezone imala upravu koja se hvalila budžetom od 20 miliona evra po sezoni, prilagodila je svoje potrebe realnim mogućnostima, pa je današnji budžet oko 6,5 miliona evra, a tu je i dodatni novac za otplaćivanje dugova od preko 20 milina evra, i koji su smanjeni za oko sedam miliona.

Pored ovih dobrih vesti Lukićev tim je neprestano na testu javnosti jer se od Zvezde uvek očekuju uspesi i pobede. Taman kada se mislilo da će ove sezone biti napravljen korak napred u Evropi i domaćem prvenstvu, Zvezda je završila nastup porazom u dve utakmice od Slovana iz Bratislave, ostala je bez trenera Ratka Dostanića, koji je jedinu podršku imao u upravi.

Utakmica protiv Slovana, odigrana pre dve nedelje na skoro punom stadionu, trebalo je da bude predstavljanje nove Zvezde: kluba koji se organizaciono stabilizovao i koji sa timom kakvim ima treba da pokuša da ostane na evropskoj sceni što duže. Međutim, ono što je tim prikazao u dve utakmice sa Slovacima nije na nivou predstavljanih očekivanja: ogromna energija sa tribina (celo prvo poluvreme „Delije“ su sportski navijali a kada su shvatili da ovi u dresovima nemaju blage veze vratili su se na političke parole, prozivke i vređanje) i rešenost uprave da okrene točak u pozitivnom pravcu za sada su bez rezultata. Igrači su delovali izgubljeno na terenu, nije se znalo šta je čiji zadatak, izgledali su fizički nespremni a Duško Tošić i Ognjen Koroman, predstavljeni kao velika pojačanja, blamirali su se pogrešnim potezima.

„Izgleda kao da igrači nisu bili spremni da podnesu pritisak igranja na skoro punom stadionu“, kažu u klubu.

Ipak, ne propada se zbog ispadanja iz Evrope, gde je Zvezdin potencijal problematičan, ali izostanak rezultata i anemičnost igrača uspeva da otkrije slabosti i da zaljulja stolice u upravi.

„Ljudi zaboravljaju u kakvu smo sredinu došli pre samo godinu dana“, kaže Kleut, koji se priseća da nije bilo maltene ni struje ni vode na stadionu, ni igrača, ni plata.

I zaista, nova uprava je uspela da zaustavi survavanje kluba na čijem čelu su se mnogi vežbali od trenutka kada je Dragan Džajić otišao sa funkcije predsednika 2004. godine.

„Stali smo ispred oluje, ispred tornada koji je išao ka nama“, opisuje Lukić situaciju iz tog perioda.

Uprava je našla zajednički interes sa navijačima, opozicija je ućutkana solidnim nastupima tima, igrači za koje niko nije čuo do prošlog leta našli su se na ulasku u reprezentaciju. Međutim, situacija i dalje nije stabilna jer su se svi iz kluba našli na udaru posle ispadanja iz Evrope. Pre toga, ispuštena je titula u prvenstvu, Partizan je dva puta slavio u derbijima i za utehu je ostao trofej u Kupu Srbije. Legenda kluba Vladimir Petrović smenjen je sa mesta trenera prvog tima usred sezone a danas već bivši trener Dostanić nije uspeo da sačuva prvo mesto u prvenstvu.

„Evo, Dostanić je otišao jer je moralan čovek“, kaže za „Vreme“ Lukić odgovarajući na pitanje zašto je prihvaćena ostavka ako je on dobar trener.

S druge strane, u ambijentu u kome i dalje sportska društva rade bez jasnog zakonskog okvira, u Zvezdi su odlučili da ožive institut člana kluba koji plaća članarinu i do sada je evidentirano više od 11.000 članova koji bi trebalo u nekom budućem trenutku da budu „glasačko telo“ prilikom izbora onih koji će voditi klub. Stav kluba je da je potrebno što pre doneti zakon o sportu i regulisati odnose, ali u klubu nemaju dilemu oko imovine koja je često argument za spori proces donošenja zakona.

„FK Crvena zvezda je korisnik zemljišta na kome se nalaze stadion i ostali objekti i to pripada klubu“, kaže Kleut odbacujući mogućnost da se država pojavi kao vlasnik, što je jedna od mogućih opcija koje se pojavljuju u paradebati o regulisanju statusa sportskih klubova i njihove imovine.

U klubu kažu da sadašnja uprava razmišlja strateški i da niko nije obećavao uspehe posle godinu dana.

„Kada sam postao predsednik, rekao sam da u trećoj godini jurišamo na titulu“, kaže Lukić, svestan da se uspesi i pobede podrazumevaju i da je posle tri sušne godine osvajanje titule nešto što očekuju svi koji navijaju za klub i da neće biti nikakvog opravdanja ako Partizan opet bude prvi narednog proleća.

Komšije su silno pojačale svoj tim i ako pobede belgijski Anderleht igraće Ligu šampiona, a u domaćem prvenstvu teško će im se neko suprotstaviti.

Ipak, i pored svih očevidnih problema, Lukić i njegov tim veruju u svoju ekipu i nadaju se da će titula biti vraćena na stadion u ulici Ljutice Bogdana, a da opozicija koja pokušava da ih sruši neće uspeti u tome. Takođe, nadaju se da će država, oni koji su na vlasti, shvatiti značaj ovako velikog kluba.

„Država bi trebalo da prepozna značaj Crvene zvezde i činjenicu da nas naši ljudi u svetu vole“, poručuju iz kluba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure