img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tenis kao posao – Novak Đoković

Čovek od milijardu dolara

13. maj 2015, 16:55 Aleksandar Ostojić
fotografije: photo ap
Copied

Najboljem teniseru sveta tek predstoje godine u kojima će, pored turnirskih nagrada, zaraditi i neuporedivo veći novac od sponzorstava i marketinga

Uz drugu titulu najboljeg sportiste sveta, nagradu Laureus, koju je dobio i 2012, naš teniski as Novak Đoković popeo se ovog proleća i na listi ukupnih zarada na ATP turnirima tokom dosadašnje karijere. Sad je drugi, pretekao je Rafu Nadala, a ispred njega je samo Rodžer Federer. Švajcarac je zaradio skoro 90 miliona dolara, Novak tačno 77.693.686, a Nadal pet miliona manje. Ova vest nekako se stidljivo provukla u našim medijima, kao da se zavirivanje u Noletov novčanik smatra nemoralnim. U svetu je to potpuno legitimno, tim pre jer je reč o pošteno zarađenom novcu.

MARKETINŠKI KOLAČ: Mada se cifra od 77 miliona dolara može učiniti ogromnom, a ona to zaista i jeste, činjenica je da je Đoković tek počeo da unovčava svoj talenat i majstorstvo, i da ga velika lova tek čeka. I sigurno će mu „leći“ makar više ne osvojio nijedan grend slem. Naravno, to je novac od marketinga, onoga što se u svetu naziva „endorsement deals“.

Na listi najbolje plaćenih sportista u poslednjih 12 meseci, koju redovno objavljuje američki magazin „Forbs“, Novak Đoković je na 17. mestu, sa zaradom od 33,1 milion dolara. Od toga je na turnirima inkasirao 12,1 milion a od sponzorstava i reklama 21. Ispred njega je Federer, koji je igranjem tenisa zaradio 4,2 miliona, a od reklamiranja brendova Rolex, Nike, Gilette, Lindt, Jura, Mercedes Benz i Credit Suisse čak 52 miliona. Kod Nadala je slično. Njemu su Nike i Armani Jeans najveći sponzori, pa je od njih Španac od juna 2014. do maja 2015. inkasirao oko 30 miliona dolara. Od nagrada na turnirima zaradio je 14,5 miliona.

A poznato je da je u proteklih 12 meseci ubedljivo najbolji teniser sveta bio Novak Đoković. Zahvaljujući tim uspesima je i proglašen za najboljeg sportistu planete. Kako je onda moguće da su Federer i Nadal zaradili više od njega? Odgovor je prost, a pre nego što ga damo, treba reći da je Nole još i dobro prošao, jer je u prethodnim sezonama zarađivao od sponzorstava neuporedivo manje i od svojih rivala, pa čak i od mnogih teniserki!

Đoković je tek u poslednjoj godini prepoznat kao globalni brend i magnet za sponzore. Ranije je godinama bio čovek koji može prodati majicu ili patike sa svojim potpisom samo na Balkanu i u Aziji. Federer je odavno zavladao engleskim govornim područjem, pre svega u SAD, gde je i najveće tržište, a Nadal „pokriva“ Južnu Ameriku, što je i logično, jer je reč o španskom govornom području. Velika bitka godinama se vodila za tržišta Kine i Rusije. Posle dva osvojena grend slema Kineskinja Li Na potpisala je ugovore vredne 18 miliona dolara u najmnogoljudnijoj zemlji sveta, jedinom mestu gde je moguće prodati milijardu pari patika. A Ruskinja Marija Šarapova je zahvaljujući podjednakoj popularnosti u svojoj otadžbini i u Americi zaradila 24 miliona dolara reklamirajući Nike, Avon, Tag Heur i parfeme sa svojim imenom.

ŠIRENJE UTICAJA: Novak je tek poslednje godine popravio svoj marketinški rejting potpisujući ugovore sa kompanijama Peugeot i Seiko. Pre toga je gro njegove zarade dolazilo od japanske kompanije Uniqlo čije je zaštitno lice pre našeg asa bio domaći teniser Kei Nišikori. Imao je prvi reket sveta pre toga desetogodišnji sponzorski ugovor sa modnom kućom Sergio Tacchini, koji ova italijanska kompanija nije mogla da ispoštuje jer su Noletovi uspesi, pa samim tim i bonusi po ugovoru, bili jednostavno preveliki. Nije bilo dovoljno para da se plati svetski broj 1, i ugovor je 2012. raskinut, a Đoković je dobio novog sponzora – japanski Uniqlo, deo najvećeg azijskog konfekcijskog lanca Fast Retailing Co. Predsednik kompanije je Tadaši Janai, jedan od najbogatijih Japanaca, koji preko Novaka Đokovića pokušava da se probije na evropsko i američko tržište. „Ponosan sam što sam globalni ambasador ovog brenda. Delimo istu viziju, a to je da uvek budemo najbolji i pomažemo ljudima kojima je neophodna pomoć. Vreme je da sve bude u belom“, napisao je Đoković na svojoj Fejsbuk stranici.

U manje Noletove sponzore, ako se tako mogu nazvati firme koje godišnje plaćaju bar milion dolara, spadaju Adidas, čije patike nosi, Head (proizvođač reketa kojima igra), Mercedes Benz, kanadski proizvođač lirdžet aviona Bombardier, Seiko, Dolce&Gabbana… Nekad je to bio i srpski Telekom, ali ni on, kao ni Sergio Tacchini, nije mogao da isprati najboljeg sportistu sveta.

Procenjuje se da je Novak dosad, pored 77 miliona dolara zarade od turnira, inkasirao još otprilike toliko od marketinga. A pošto 22. maja puni 28 godina i ima pred sobom još najmanje četiri najbolje godine, pa i ako se tome doda trend da njegovi „endorsement“ prihodi rastu, nije nerealna procena da će do kraja karijere zaraditi i celu milijardu dolara. Od čega treba odbiti deo za porez koji se plaća u zemljama gde se zarada ostvaruje.

Na svoj čist prihod Đoković ne plaća porez, jer je rezident Monaka, minijaturne mediteranske kneževine koja se smatra jednim od svetskih poreskih rajeva. U Monaku je porez – nula. To je razlog što, pored Noleta, tamo žive mnogi drugi sportisti i bogataši. U poslednje vreme sve je više Rusa koji prijavljuju adresu kneževine na Azurnoj obali.

TENIS I OSTALI POSLOVI: Za Novaka je još rano da misli na biznis kojim će se baviti posle tenisa. Mada je neke poslove već započeo, neke i prerano završio, a u nekima je i te kako uspešan i ponosi se time. Zajedno sa porodicom otvorio je u gradovima Srbije lanac restorana „Novak“, ali posao ne ide sjajno. Nedavno je kafe-restoran „Novak“ u Novom Sadu zatvoren. Sličnu sudbinu doživele su teniska akademija „Đoković“ u Kragujevcu, koja nikad nije ni zaživela, kao i ATP turnir na beogradskom Dorćolu, od koga su Đokovići digli ruke kad su shvatili da su rashodi neuporedivo veći od zarade. Na toj lokaciji ostali su im teniski tereni i restoran.

Novak je najponosniji na svoj humanitarni rad. Fondacija „Novak Đoković“ pomaže, pre svega, deci u Srbiji, a u poslednje četiri godine završili su brojne projekte. Širom sveta poznate su Đokovićeve donatorske večere na kojima se prikupljala pomoć za školovanje dece u našoj zemlji. Na prvoj takvoj večeri, u Londonu 2013, prikupljeno je 1,2 miliona funti. Tom događaju su prisustvovali i Goldi Hon, Naomi Kembel, Boris Beker, vojvotkinja od Jorka Sara Ferguson, globalna ambasadorka Fondacije, globalni predsednik za finansije Milutin Getsbi i brojni drugi gosti. Iste godine organizovana je gala donatorska večera i u Njujorku. Tu je za decu u Srbiji prikupljeno dva i po miliona dolara, a među gostima su bili Ana Vintur, Karolina Kurkova, Kendis Svonpul…

Najveću zaslugu za uspeh donatorskih večeri ima Đokovićeva supruga Jelena, koja je direktorka Fondacije. Poslednjih godinu i po dana nije bilo ovakvih događaja jer je Jelena najpre čekala bebu, a zatim se posvetila Stefanu, njenom i Novakovom sinu koji se rodio prošle jeseni.

Ipak, i to baš ovih dana kad se igra ATP turnir u Rimu, treba se setiti jednog gesta i jednog iznosa – 750.000 dolara. Prošlog maja, u isto ovo vreme, Đoković je pobedio na turniru u italijanskoj prestonici, a celokupan iznos svoje nagrade poklonio je žrtvama poplava u Srbiji. Ostalo je zapamćeno koliko se u svetu angažovao da se pomogne poplavljenima ne samo u Srbiji, nego i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Naišlo je to na silne simpatije u regionu, a na Tviteru je neko napisao i ovu poruku: „Dvadeset miliona ljudi čeka da Đoković završi karijeru pa da obnovi Jugoslaviju.“ Sumnjamo da Novak u ovom trenutku ima takvu ambiciju.

Najbogatiji sportisti

Listu sportista koji su najviše zaradili u poslednjih 12 meseci, koju je sastavio magazin „Forbs“, predvodi američki bokser Flojd Mejveder, koji je nedavno u „borbi veka“ savladao Filipinca Manua Pakjaoa. Mejveder je zaradio 105 miliona dolara. Na drugom mestu je fudbaler Kristijano Ronaldo sa 80 miliona. Do 20. mesta slede: košarkaš Lebron Džejms (72,3 miliona), fudbaler Lajonel Mesi (64,7), košarkaš Kobi Brajant (61,5), golfer Tajger Vuds (61,2), teniser Rodžer Federer (56,2), golfer Fil Mikelsen (53,2), teniser Rafael Nadal (44,5), zvezda američkog fudbala Met Rajan (43,8), bokser Manu Pakjao (41,8), fudbaler Zlatan Ibrahimović (40,4), košarkaš Derik Rouz (36,6), fudbaleri Garet Bejl (36,4), Radamel Falkao (35,4) i Nejmar (33,6), Novak Đoković (33,1), igrač američkog fudbala Metju Staford (33), vozač formule 1 Luis Hemilton (32) i košarkaš Kevin Durant (31,9).

MARKETINŠKI POTENCIJAL ŠAMPIONA: Uniqlo, Adidas, Head, Peugeot, Seiko, Mercedes Benz, Dolce&Gabana…
MARKETINŠKI POTENCIJAL ŠAMPIONA: Uniqlo, Adidas, Head, Peugeot, Seiko, Mercedes Benz, Dolce&Gabana...
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure