
Automobili
Povratak „juga“ na velika vrata
Profesor Aleksandar Bjelić iz Nemačke želi da do 2027. godine razvije prototip modernog „juga“ i predstavi ga na izložbi Expo 2027 u Beogradu
Prošla godina donela je još 204 nova milijardera, a bogatstvo najbogatijih ljudi na svetu poraslo je za dva biliona dolara, prema izveštaju Oksfama. Istovremeno, 733 miliona ljudi nema dovoljno hrane
Uoči početka Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija Oksfam je saopštila da su se prošle godine u svetu pojavila još 204 nova milijardera.
Oksfam je naveo da raste i bogatstvo superbogatih: njihovo ukupno bogatstvo poraslo je sa 13 biliona američkih dolara na 15 biliona u toku jedne godine.
Nasuprot tome, 733 miliona ljudi nema dovoljno hrane – to je oko 152 miliona više gladnih nego pre pet godina.
Prema Oksfamu, trenutno u svetu postoji 2.769 milijardera. Njihova ukupna imovina, navedeno je u studiji, rasla je tri puta brže u 2024. nego u prethodnoj godini.
Bogatstvo deset najbogatijih milijardera raslo je u proseku za 100 miliona dolara dnevno.
Nasuprot tome, broj ljudi koji žive ispod proširene granice siromaštva, koju je utvrdila Svetska banka, a koja iznosi 6,85 dolara dnevno, stagnira od 1990. godine i iznosi gotovo 3,6 milijardi, stoji u studiji Oksfama.
Sve veći jaz pretnja demokratskim društvima
Prema navodima autora studije, bogati su veliki dobitnici kriznih godina. Sa stanovišta ove humanitarne organizacije, rastući jaz ima posledice za globalnu zajednicu, ali i za nacionalna društva.
Jer superbogati su se ciljano pobrinuli za to da nepravedne strukture ostanu stabilne.
„Ekonomski jake zemlje na globalnom severu nastavljaju da postavljaju pravila od kojih superbogati i njihove korporacije imaju koristi“, stoji u izveštaju. To je, stoji u studiji, još uvek posledica kolonijalizma.
Izvršna direktorka nemačkog Oksfama, Serap Altinišik, upozorava na negativne posledice za demokratije:
„Jer bogatstvo ide ruku pod ruku s političkom moći. To vidimo danas na inauguraciji američkog predsednika Donalda Trampa, predsednika milijardera kojeg podržava najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask.“
Altinišik kritikuje: „Rast bogatstva superbogatih je neograničen, dok jedva da ima ikakvog napretka u borbi protiv siromaštva.“
Američki tehnološki preduzetnici na čelu
Izveštaj se temelji na podacima časopisa „Forbs“. „Čak i kad bi preko noći izgubili 99 procenata svog bogatstva, i dalje bi bili milijarderi“, navela je organizacija za pomoć i razvoj.
Na takozvanoj Forbsovoj listi nalaze se i američki tehnološki preduzetnici Džef Bezos (Amazon), Mark Zakerberg (Meta), Leri Elison (Orakl), Bil Gejts i Stiv Balmer (Majkrosoft) te Leri Pejdž (Guge). Najbogatiji Nemac je hamburški logistički preduzetnik Klaus-Mihael Kine.
Veruje se da superbogati takođe imaju sve veći uticaj na poresko zakonodavstvo. Na primer, u smanjenju poreza na dobit, neadekvatnom oporezivanju kapitalnih dobitaka, oslobađanju od poreza na nasledstvo i ukidanju poreza na bogatstvo.
„Između 1990. i 2017. godine broj zemalja s porezom na dodatu vrednost utrostručio se s 50 na više od 150, dok je broj zemalja s porezom na neto bogatstvo pao s dvanaest na četiri“, stoji u studiji Oksfama.
Profesor Aleksandar Bjelić iz Nemačke želi da do 2027. godine razvije prototip modernog „juga“ i predstavi ga na izložbi Expo 2027 u Beogradu
U španskoj Marbelji postoji privatna laboratorija koja klonira rasne konje, a sada i kućne ljubimce. Mnogi tako hoće da „produže život“ svog psa ili mačke i za to plaćaju blizu 60.000 evra
Da li bi Nikola Spasić ostavio svom narodu sav svoj imetak, a bio je u vrednosti tadašnje imovine Nobelove nagrade, da je znao da država njegovih potomaka neće umeti da ga sačuva i umnoži sebi na korist
Nikada nije bio prestonica nijednog carstva, u njemu su mnogi narodi živeli vekovima duže od Srba, ali su ga mnoga carstva smatrala za svoju kapiju
Bez obzira da li je grčkog ili italijanskog porekla, da li je velika koliko vaš tanjir ili zauzima 1.200 kvadratnih metara, ili je pravite od ananasa, pica je jelo koje se voli svuda na planeti. A stigla je i do kosmosa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve