img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fudbalske (ne)prilike

Anrijeva usluga fudbalu

25. novembar 2009, 17:21 Vladimir Stanković
ZA „PRAVO NA GREŠKU“: Sep Blater (FIFA) i Mišel Platini (UEFA)
Copied

Nesporno je da je igranje rukom, koje je Francuze odvelo u Južnu Afriku a Irce izbacilo sa Svetskog prvenstva, nesportski gest koji će ostati zapamćen bar kao Maradonina "božja ruka" 1986. u Meksiku, ali bi i mogao pomoći da "tvrde glave" u FIFA shvate da je došlo vreme za primenu moderne tehnologije (i) u fudbalu

Gledano na duži rok, mislim da je Tjeri Anri svojim nesportskim gestom u produžetku meča Francuska – Republika Irska učinio uslugu fudbalu. Posle njegovog igranja rukom, što je on sam priznao odmah posle meča i čak izjavio da bi ponavljanje meča bilo najpravednije, Francuska je izjednačila i tako stigla do Svetskog prvenstva u Južnoj Africi sa koga je nesportski izbačena Republika Irska. FIFA se odmah oglasila, rekla da od ponavljanja meča nema ništa i tu joj dajem za pravo. Kada bi se poništavali svi mečevi na kojima TV kamera uhvati sudijsku trojku u nekoj grešci, imali bismo svaki drugi dan ponovljene mečeve i fudbal bi zaista više izgubio nego što bi dobio. Anrijeva ruka, međutim, može da natera „tvrde glave“ u FIFA da (konačno) počnu da razmišljaju o primeni moderne tehnologije (i) u fudbalu. U mnogim sportovima ona odavno postoji, pre svega u američkom fudbalu, ragbiju i basketu. U Italiji je pre nekoliko godina titula državnog prvaka odlučena tako što su sudije posle trojke sa sirenom otišle za zapisnički sto, odgledale snimak i rekle da je koš dat u vremenu.

SPORTSKA RUKA: Tjeri Anri

Ima najmanje desetak godina kako sam na stupcima ovog nedeljnika izneo tezu da je došlo vreme u kome se, uz pomoć tehnologije, sudijske greške (i) u fudbalu mogu bar smanjiti ako ne i sasvim eliminisati. Rešenje je relativno jednostavno (naravno, primenjivo je samo na velikim takmičenjima i u tehnološki razvijenim sredinama): četvrti sudija, koji sada ima „značajnu“ ulogu da pokazuje koliko minuta nadoknade treba da se igra ili da, eventualno, pogleda da li igrač koji ulazi ima uredne krampone, trebalo bi da sedi uz TV prijemnik i putem signala upozori glavnog sudiju svaki put kada je neka odluka sporna. Glavni sudija bi trebalo da zaustavi utakmicu, ode i odgleda spornu akciju i potom potvrdi ili promeni svoju odluku. Dakle, četvrti sudija ne bi trebalo da bude „vrhovni“, već samo onaj koji signalizira eventualnu grešku kolegama na terenu. Znam da će proći još dosta vremena dok se ova ideja ne ostvari, ali sam siguran da će se kad-tad realizovati. Moć tehnologije pobediće „pravo na grešku“ kao deo spektakla.

Kao međukorak dobro će doći uvođenje, odnosno vraćanje (nekad su postojali) gol-sudija, specijalnih pomoćnika koji će sedeći iza golova kontrolisati da li je lopta prešla gol-crtu ili nije, a mogli bi, zašto da ne, da pomognu i glavnom sudiji reklamirajući ruku ili faul.

DEBATA JE POČELA: Sep Blater, predsednik FIFA, i Mišel Platini, predsednik UEFA, energično su protiv uvođenja tehnologije u fudbal jer smatraju da bi ga to „ubilo“, ali sve je više ljudi iz sveta fudbala koji traže pomoć TV kamera. Uostalom, ni Blater ni Platini neće večno biti na sadašnjim funkcijama, jednog dana doći će mlađi ljudi koji će imati drugačije poglede i koje neće plašiti moć tehnologije. Adrijano Galijani, direktor Milana, pre neki dan u „Gazeti delo sport“ otvoreno kaže da „fudbal treba da kopira basket i druge sportove“, u korist uvođenja TV kamera izjasnili su se Ančeloti (Čelsi), Ferguson (Mančester junajted) i Gvardiola (Barselona), dakle treneri najvećih evropskih klubova. Čezare Prandeli iz Fjorentine nada se da će „slučaj Anri“ ubrzati uvođenje tehnologije u fudbal. Teniski reket br. 1 Rodžer Federer, protivnik ponavljanja poena u tenisu, tvrdi da je „replay instant“ neophodniji fudbalu nego tenisu. U online anketi „Gazete delo sport“ gotovo dve trećine (63,2 odsto) čitalaca izjasnilo se za uvođenje TV kamera kao „pomoćnika“ sudiji, a u anketi „Marke“ na uzorku od oko 70.000 učesnika više od tri četvrtine (78 odsto) smatralo je da utakmicu treba ponoviti.

Ponavljanje bi, bojim se, otvorilo opasan presedan i pretvorilo se u nešto bez kraja, mada je sama FIFA pre četiri godine napravila presedan i poništila kvalifikacioni meč Uzbekistan–Bahrein zbog – greške sudije. Naime, arbitar je pogrešno primenio pravila i umesto ponavljanja penala zbog preranog utrčavanja jednog igrača u kazneni prostor dosudio slobodan udarac…

Najteže je Anriju. Zna da je povukao nesportski potez, ali mnogi se pitaju kakva bi reakcija bila u Francuskoj da je prišao sudiji i priznao igranje rukom? Da li bi ga zemljaci razumeli i opravdali? Da li bi neka nagrada za fer-plej bila dovoljna kompenzacija za ljutnju miliona navijača koji bi zbog njegovog lepog gesta ostali bez Francuske na svetskoj smotri fudbala? Londonski „Sunday World“ poslao je u Barselonu zgodnu novinarku Džeraldinu Komiskej, koja je na ulazu u sportski centar Barselone instalirala veliki pano na kome je iznad Anrijeve slike stajalo „Žao mi je“, a ispod tekst: „Ja, Tjeri Anri, želim da se izvinim irskom narodu zbog korišćenja ruke koja je Irsku izbacila sa Mundijala.“ Ideja je bila da Anri potpiše tu „izjavu“, ali nije se ni zaustavio…

Velika većina igrača brani Anrija, tim pre što je on jednom, dok je igrao u Engleskoj za Arsenal, ispravio sudiju i rekao da nije bio penal. Karlos Bjanki, bivši argentinski fudbaler i poznati trener, kaže u svojoj kolumni za južnoamerički sajt ESPN da je u karijeri (u Francuskoj) dao tri gola rukom, jedan direktno a dva posle igranja rukom, i brani tezu da je to „deo igre“. On podseća Đovanija Trapatonija, selektora Irske, da su Paolo Rosi i sam Platini dali „grdne sumnjive golove za Juventus kada ga je vodio Trapatoni, ali se tada nije bunio“. Čeh Nedved je u Italiji svojevremeno prišao Kolini, tada najpoznatijem sudiji sveta, i rekao da „nije bio penal“ i ovaj je promenio odluku. U Engleskoj je na meču Liverpul–Arsenal dosuđen nepostojeći penal a pravda je zadovoljena tako što je Robi Fouler praktično dodao loptu golmanu Arsenala Simanu… To su neki od primera fer-pleja, ali je mnogo više onih suprotnih.

SPISAK „RUKOMETAŠA„: U mnogim novinama sveta nabrojani su slučajevi igranja rukom a ubedljivo na prvom mestu je famozna Maradonina „božja ruka“ na Svetskom prvenstvu 1986. u Meksiku u meču Argentina–Engleska (2-0). Imao sam zadovoljstvo da uživo gledam tu utakmicu i priznajem da sam i tada i sada mnogo srećniji što sam bio svedok njegovog drugog gola kada je u jednoj od najslavnijih solo-akcija u istoriji fudbala nanizao sedam Engleza, uključujući i golmana, i postigao pogodak… Ruku u duelu sa Šiltonom nisam najbolje video, ali mi je akcija bila sumnjiva jer je Maradona odmah po ulasku lopte u mrežu pogledao u pravcu pomoćnog sudije… Zapamtite, 99 odsto igrača koji najbolje znaju da li su u ofsajdu ili su gol dali posle neke nedozvoljene akcije, prvo što (instinktivno) urade jeste da pogledaju ka pomoćnom sudiji. Ako su sigurni da je gol regularan, tog pogleda nema, trči se ka publici ili saigračima…

Leo Mesi je pre dve godine u kup meču sa Espanjolom dao vrlo sličan gol rukom a isto je uradio i „Kun“ Aguero (Atletiko Madrid) protiv Rekreativa 2006. Raul, kapiten Real Madrida i oličenje fer-pleja (nikad isključen), dao je rukom gol Lidsu u Ligi šampiona 2000/01. zbog čega ga je UEFA prvo kaznila pa potom pomilovala. Bata (Benfika) dao je Olimpiku iz Marseja 1991. gol rukom, Adrijano (Inter) u derbiju protiv Milana u sezoni 2008/09. takođe je bio strelac rukom, ali „svetska slava“ neregularnog gola zavisi od značaja meča. Nije isto neka ne mnogo bitna ligaška utakmica i meč za odlazak na Mundijal. Osim sportskog prestiža u pitanju su i milioni evra prihoda.

O Anrijevoj ruci govorili su premijeri, ministri, evropski političari. Francuzi su bili toliko džentlmeni da ne izađu na ulice i proslave plasman kao deo njihovih zemljaka poreklom iz Alžira, koji su bučno obeležili pobedu nad Egiptom na neutralnom terenu u Kartumu. Izveštači iz Francuske javili su o „osećaju stida“, ali sve će se to zaboraviti, ostaće zapisano da je Francuska otišla na Svetsko prvenstvo, a Irska nije. Sve ostalo su, ipak, sitnice koje pamte i prepričavaju samo zainteresovani. Ko danas još zna da je u polufinalu prvog Svetskog prvenstva 1930. u meču Urugvaj–Jugoslavija sudija poništio gol našem timu za 2-0 a potom priznao pogodak domaćinu tako što je strelcu „asistirao“ jedan policajac iza gola vraćajući loptu u teren… U knjigama piše Urugvaj–Jugoslavija 6-1. Tako će pisati i za ovaj meč: Francuska–Irska 1-1.

A nepravde, ili bar jedan deo, ispraviće se kad i u fudbal stigne tehnologija i kad se pravo na grešku svede na minimum. Doduše, možda u tom grmu leži zec: mnogima ne odgovara da se pravo na grešku, slučajnu ili neku drugu, eliminiše.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Povodom knjige

18.decembar 2025. Sonja Ćirić

Svevremena potreba vlasti da cenzuriše

Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji

Strip

18.decembar 2025. Nikola Dragomirović

Monumentalna lepota umetnosti

Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure