Nekoliko milja posle starta produžetak rudera (deo kormila koji se drži u ruci) pukao je, s neizbežnim naglim zavlačenjem jedrilice u vetar, leganjem jarbola na površinu mora i zamalo izbegnutim gubitkom jednog člana posade
REGATA: Start u Brindziju,…
U nezaboravnoj noćnoj trci od Brindizija u Italiji, kroz Otrantska vrata do Krfa u Grčkoj, po jakoj (pet do sedam bofora) buri u krmu, posada Aligatora, sastavljena od članova četiri beogradska jedriličarska kluba, ostvarila je veliki uspeh: prošli su treći kroz cilj prešavši 104 nautičke milje za 11 sati i pet minuta, prosečnom brzinom od 9,98 i maksimalnim brzinama od preko 15 čvorova. Od 124 učesnika 111 je završilo trku, a slava prvog i drugog na cilju pripala je dvema italijanskim jedrilicama.
…“Aligator“ pozira,…
Regata je startovala u tri i trideset posle podne, pa je već na pola puta pala noć. Oblacima pokriveno noćno nebo značajno je smanjilo vidljivost, a talasi viši od četiri metra i jak vetar zahtevali su veliki stepen veštine, snage, izdržljivosti i koncentracije. Posade su morale da vrše izmene na kormilu i kontrolnim konopcima (škotama) jedara svakih pola sata, jer je bilo nemoguće duže održati pažnju. Uz grmljavinu talasa i neprestano glisiranje broda, po rečima jednog člana posade, „bilo je zastrašujuće lepo juriti kroz noć i više osećati nego videti gde silazimo niz ogromne talase“. Marina „Guvia“ na Krfu bila je puna ljudi sa povredama, zavijenih glava, polomljenih ruku, jarbola i pocepanih jedara.
…teško more,…
I Aligator je imao pet havarija na brodu. Posle nekoliko milja od starta produžetak rudera (deo kormila koji se drži u ruci) pukao je, s neizbežnim naglim zavlačenjem jedrilice u vetar, leganjem jarbola na površinu mora i zamalo izbegnutim gubitkom jednog člana posade. Posle samo nekoliko minuta postalo je jasno da je ovaj incident ostavio veće posledice nego što je u prvi mah izgledalo – spoj rudera s osovinom kormila je pukao i jedrilica se opet zavukla u vetar. Veći deo posade je mislio da je to kraj trke kada su videli kapetana Voju kako drži ruder u ruci, a na podu kokpita vrh osovine kormila koja je virila i okretala se kako joj talasi i vetar zapovedaju. Ali, posada Aligatora se na ovoj, u normalnim prilikama konačnoj havariji, zadržala samo minut. Ruder je vraćen na osovinu, a junak regate Filip presedeo je ostatak trke na spoju rudera i osovine kormila kako se ovaj ne bi izvlačio, te je beogradska posada nastavila trku jurcajući po talasima ka noći koja je sa sobom nosila slabiju vidljivost i još jači vetar. Tri pucanja škote genakera, velikog jedra koje liči na balon, i prskanje koloturnika podizača genakera na vrhu jarbola usred noći posle ovoga su izgledali kao dečja igra.
…“Aligator“ odmiče,…
Ipak, ove nevolje su zaustavljale i usporavale brod, pogotovo kada je čitava posada morala da iz mora vadi genaker površine 160 kvadratnih metara, dodatno otežan desetinama tona vode. Kako se veliki genaker tom prilikom pocepao, podignut je manji, rezervni, i Aligator je nastavio da pršti niz talase, a posada da vrišti od oduševljenja, straha i ko zna čega još – neke je i bolelo, Nikola je povredio nogu, a svi članovi posade su izašli iz trke s modricama i drugim manjim povredama. „Imali smo sreće koliko i znanja“, kažu članovi posade, koji se, pod pokroviteljstvom Naftne industrije Srbije, već godinu dana takmiče. „Posle samo dvanaest meseci treninga i učestvovanja na regatama u Italiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, razlika u našoj brzini je primetna“, izjavio je kapetan Voja Radivojević odmah posle trke i naveo da su „timski rad, borbenost i rad sa poznatim vrhunskim jedriličarima iz Hrvatske i Slovenije doprineli da opravdamo poverenje sponzora. Velike količine adrenalina su nam još uvek u krvi.“
…ćerkina poruka članu posade
Kako je trka imala pravac ka istoku, posada Aligatora je očekivala da vidi izlazak sunca među prvima. Trka je bila brza, Aligator je prošao kroz cilj mnogo pre izlaska sunca, u 2.45 posle ponoći, odmah posle italijanskih jedrilica Moonshine i Pegaz.
Šta boli
Lep dan za umiranje je počeo rano, poslednjim proverama broda, jedara i ostale opreme pred trku, nabavkom minimuma hrane i tečnosti, ohlađen jakom burom (na italijanskom burresca) i nekom strepnjom da neće sve da ide kako treba. A noć? U noći koja je čekala nas, jedriličare, vetar je trebalo, prema prognozama meteorologa, da se pojača. Ukupno 124 jedrilice su tog popodneva izašle u luku italijanskog grada Brindizija na jugu Jadrana da pojure u tamu, nošene kretanjem vazdušne mase ka jugoistoku, kroz Otrantska vrata, da stignu „tamo daleko“, na Krf.
Ne mogu da se otmem osećanju da sam privilegovan, prepušten prelepom, plavom, ali ne baš prijateljski raspoloženom moru. Ne znam šta je smisao života, ali znam da nije da dođemo do kraja nedodirnuti, čisti, bez ožiljaka, odmorni, spokojni i zdravi. Adrenalin mi još ne da da spavam posle noći u kojoj smo imali lomljenje opreme, povrede, glisiranje kroz Otrantska vrata, uz zaglušujuću grmljavinu talasa, vetra, vikanje zbog oduševljenja, straha, bola… Nadam se da ću na kraju svega, kao i danas kada sam umoran, kada me boli sve što imam i ona koju više nemam, kada još uvek osećam leptirove u grudima i stomaku, kada ne znam da li još uvek želim da živim, moći da kažem: kako je ovo bila dobra vožnja!
„ALIGATORI“: Slaviša, Nikola, Truki, Ozren, kapetan Voja, Mario, Filip, Peca, Dragan i Kole
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Francuska je pokrenula istragu zbog ponovnog pojavljivanja sajta „Koko“, platforme povezane sa slučajem Žizel Peliko i brojnim slučajevima silovanja, seksualnog zlostavljanja dece i ubistava. „Vreme“ u novom broju otkriva da slične zajednice aktivno funkcionišu i na Balkanu
Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada
“Polaganjem zaveta na nevinost i odevanjem u mušku odeću, žena dobija slobodu da nosi oružje, poseduje imovinu i donosi sopstvene odluke iako je cena toga odricanje od ženskog identiteta i prava na ljubav. Ali, da li je to stvarna sloboda – odreći se sebe da bi se preživelo?”
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!