img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Tržište Kine je naša garancija za budućnost

18. avgust 2010, 15:43 DIE WELT
ŽELJNI SVEGA: Vrtoglav razvoj kineske privrede / foto: reuters
Copied

Kina će do kraja godine biti druga najveća nacionalna privreda sveta. Napredovanje Narodne Republike u statistikama ukazuje na to u kolikoj se meri godinama menja ravnoteža svetske privrede: na štetu Evrope koja stari i veštački naduvanih anglosaksonskih nacionalnih privreda, a u korist zemalja koje su doskora bile na rubu ekonomski razvijenog sveta. Ovo napredovanje za Nemačku dolazi u pravo vreme. Velika potražnja u Kini koja doživljava privredni procvat suštinski je doprinela tome da se nemačka privreda iznenađujuće brzo oporavi od urušavanja izazvanog krizom. Zahvaljujući rastućoj potražnji u Kini, izvoz ne stagnira, već raste, iako potrošači u SAD otplaćuju svoje dugove, i mada najveći broj evropskih suseda mora da dovodi u red državne finansije i izdatke.

Dugoročno, nova snaga zemalja na rubu za nas je čak još značajnija. Nemačka, Francuska ili Japan jesu doduše bogate nacionalne privrede; ali one ipak gube na snazi, jer njihovo stanovništvo stari i brojčano se smanjuje. Svaki peti Evropljanin već sada je stariji od 65 godina, 2050. biće svaki treći. Takav razvoj zacrtan je za više decenija. Sa sve malobrojnijim i stanovništvom koje stari opada unutrašnja potražnja: Stariji ljudi doduše u proseku manje štede, ali i manje troše od mlađih.

Kina, Indija ili Brazil mogu da kompenzuju takav dugoročni gubitak unutrašnjeg potraživanja: sa rastućim blagostanjem i većom privrednom efikasnošću raste i potražnja za robom iz etabliranih nacionalnih privreda. Što se starosna struktura u Evropi više pomera u korist starih, to ćemo više biti upućeni ne samo na potražnju u tim zemljama već i na tehnički razvoj koji dolazi iz Kine ili Indije. Jer, rastući broj dobro obučenih mladih ljudi u zemljama na rubu znači i da raste potencijal za briljantne ideje i pronalaske. Tehnološki napredak u Kini već je u zamahu – a od toga u tesno povezanom svetu profitiraju i industrijske nacije.

Tobias Kajzer

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure