img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Tržište Kine je naša garancija za budućnost

18. avgust 2010, 15:43 DIE WELT
ŽELJNI SVEGA: Vrtoglav razvoj kineske privrede / foto: reuters
Copied

Kina će do kraja godine biti druga najveća nacionalna privreda sveta. Napredovanje Narodne Republike u statistikama ukazuje na to u kolikoj se meri godinama menja ravnoteža svetske privrede: na štetu Evrope koja stari i veštački naduvanih anglosaksonskih nacionalnih privreda, a u korist zemalja koje su doskora bile na rubu ekonomski razvijenog sveta. Ovo napredovanje za Nemačku dolazi u pravo vreme. Velika potražnja u Kini koja doživljava privredni procvat suštinski je doprinela tome da se nemačka privreda iznenađujuće brzo oporavi od urušavanja izazvanog krizom. Zahvaljujući rastućoj potražnji u Kini, izvoz ne stagnira, već raste, iako potrošači u SAD otplaćuju svoje dugove, i mada najveći broj evropskih suseda mora da dovodi u red državne finansije i izdatke.

Dugoročno, nova snaga zemalja na rubu za nas je čak još značajnija. Nemačka, Francuska ili Japan jesu doduše bogate nacionalne privrede; ali one ipak gube na snazi, jer njihovo stanovništvo stari i brojčano se smanjuje. Svaki peti Evropljanin već sada je stariji od 65 godina, 2050. biće svaki treći. Takav razvoj zacrtan je za više decenija. Sa sve malobrojnijim i stanovništvom koje stari opada unutrašnja potražnja: Stariji ljudi doduše u proseku manje štede, ali i manje troše od mlađih.

Kina, Indija ili Brazil mogu da kompenzuju takav dugoročni gubitak unutrašnjeg potraživanja: sa rastućim blagostanjem i većom privrednom efikasnošću raste i potražnja za robom iz etabliranih nacionalnih privreda. Što se starosna struktura u Evropi više pomera u korist starih, to ćemo više biti upućeni ne samo na potražnju u tim zemljama već i na tehnički razvoj koji dolazi iz Kine ili Indije. Jer, rastući broj dobro obučenih mladih ljudi u zemljama na rubu znači i da raste potencijal za briljantne ideje i pronalaske. Tehnološki napredak u Kini već je u zamahu – a od toga u tesno povezanom svetu profitiraju i industrijske nacije.

Tobias Kajzer

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure